Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Svi 2018

Odlaze li privremeno ili zauvijek: analitičari HNB-a ponudili su dobar uvid u trendove i uzroke emigracije

Izvor: arhivanalitika.hr · Autor: Velimir Šonje  

Odlaze li privremeno ili zauvijek: analitičari HNB-a ponudili su dobar uvid u trendove i uzroke emigracije

Emigracija je već nekoliko godina vruća tema, no o tom se fenomenu vrlo malo zna. Povremeno se komentira o razlici između domaće emigracijske i njemačke imigracijske statistike, jer potonja ukazuje na mnogo veće brojke. Zatim se prospe pokoja frustracija zbog zemlje koja svojim ljudima ne može osigurati bolju budućnost (kao da je «Zemlja» neki subjekt koji je to dužan činiti) i tu negdje priča završi.

Nasuprot takvome pristupu, istraživači HNB-a Ivana Draženović, Marina Kunovac i Dominik Pripužić objavili su analizu u kojoj su prikupili podatke statističkih ureda država u koje naši građani emigriraju u značajnijem broju (procjena je da više od 70% građana emigrira u Njemačku). Takvi su podaci skupljeni i za druge emitivne (ishodišne) zemlje Nove Europe i odredišne zemlje Stare Europe, te su analizirani ekonomski uzroci koji objašnjavaju emigracijske tokove. Vremenski okvir je razdoblje 2000. – 2016.

Koristeći prvo domaće podatke po županijama, Draženović, Kunovac i Pripužić su pokazali da ekonomske odrednice emigracije imaju važnu ulogu. Pronašli su pozitivnu vezu između županijskih stopa nezaposlenosti i stopa emigracije (slika 1). Ta veza nije odveć pravilna – ima odstupanja, kao u slučaju Splitsko-dalmatinske županije – međutim, očito je da u Dalmaciji zbog turizma ima najviše prikrivene zaposlenosti. Tamošnja stopa nezaposlenosti vjerojatno je stvarno niža od statistički zabilježene, što bi moglo objasniti nižu sklonost emigraciji od očekivane na temelju stope nezaposlenosti.

Odlaze li privremeno ili zauvijek: analitičari HNB-a ponudili su dobar uvid u trendove i uzroke emigracije

Objavljeno 23/05/2018

Autor: Velimir Šonje

Foto: Tatyana Tomichkova / Dreamstime
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Share

Emigracija je već nekoliko godina vruća tema, no o tom se fenomenu vrlo malo zna. Povremeno se komentira o razlici između domaće emigracijske i njemačke imigracijske statistike, jer potonja ukazuje na mnogo veće brojke. Zatim se prospe pokoja frustracija zbog zemlje koja svojim ljudima ne može osigurati bolju budućnost (kao da je «Zemlja» neki subjekt koji je to dužan činiti) i tu negdje priča završi.

Nasuprot takvome pristupu, istraživači HNB-a Ivana Draženović, Marina Kunovac i Dominik Pripužić objavili su analizu u kojoj su prikupili podatke statističkih ureda država u koje naši građani emigriraju u značajnijem broju (procjena je da više od 70% građana emigrira u Njemačku). Takvi su podaci skupljeni i za druge emitivne (ishodišne) zemlje Nove Europe i odredišne zemlje Stare Europe, te su analizirani ekonomski uzroci koji objašnjavaju emigracijske tokove. Vremenski okvir je razdoblje 2000. – 2016.

Koristeći prvo domaće podatke po županijama, Draženović, Kunovac i Pripužić su pokazali da ekonomske odrednice emigracije imaju važnu ulogu. Pronašli su pozitivnu vezu između županijskih stopa nezaposlenosti i stopa emigracije (slika 1). Ta veza nije odveć pravilna – ima odstupanja, kao u slučaju Splitsko-dalmatinske županije – međutim, očito je da u Dalmaciji zbog turizma ima najviše prikrivene zaposlenosti. Tamošnja stopa nezaposlenosti vjerojatno je stvarno niža od statistički zabilježene, što bi moglo objasniti nižu sklonost emigraciji od očekivane na temelju stope nezaposlenosti.

Slika 1. Stopa nezaposlenosti i stopa emigracije

Analiza se nastavlja na temelju podataka skupljenih od inozemnih statističkih ureda koji ne bilježe samo ljude koji su se odjavili u Hrvatskoj, nego i emigrante koji se ovdje nisu odjavili, a takvih je, po svemu sudeći, najveći broj.

Slika 2 prikazuje razliku između podataka o emigraciji na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku i indirektnih statističkih podataka koji su procijenjeni na temelju podataka statističkih ureda razvijenih zemalja članica EU. Autori procjenjuju da je u četiri godine od ulaska u EU iz Hrvatske emigriralo oko 230 tisuća ljudi, što predstavlja razmjere emigracije kakvi su zabilježeni u Bugarskoj i Rumunjskoj.

Odlaze li privremeno ili zauvijek: analitičari HNB-a ponudili su dobar uvid u trendove i uzroke emigracije

Objavljeno 23/05/2018

Autor: Velimir Šonje

Foto: Tatyana Tomichkova / Dreamstime
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Share

Emigracija je već nekoliko godina vruća tema, no o tom se fenomenu vrlo malo zna. Povremeno se komentira o razlici između domaće emigracijske i njemačke imigracijske statistike, jer potonja ukazuje na mnogo veće brojke. Zatim se prospe pokoja frustracija zbog zemlje koja svojim ljudima ne može osigurati bolju budućnost (kao da je «Zemlja» neki subjekt koji je to dužan činiti) i tu negdje priča završi.

Nasuprot takvome pristupu, istraživači HNB-a Ivana Draženović, Marina Kunovac i Dominik Pripužić objavili su analizu u kojoj su prikupili podatke statističkih ureda država u koje naši građani emigriraju u značajnijem broju (procjena je da više od 70% građana emigrira u Njemačku). Takvi su podaci skupljeni i za druge emitivne (ishodišne) zemlje Nove Europe i odredišne zemlje Stare Europe, te su analizirani ekonomski uzroci koji objašnjavaju emigracijske tokove. Vremenski okvir je razdoblje 2000. – 2016.

Koristeći prvo domaće podatke po županijama, Draženović, Kunovac i Pripužić su pokazali da ekonomske odrednice emigracije imaju važnu ulogu. Pronašli su pozitivnu vezu između županijskih stopa nezaposlenosti i stopa emigracije (slika 1). Ta veza nije odveć pravilna – ima odstupanja, kao u slučaju Splitsko-dalmatinske županije – međutim, očito je da u Dalmaciji zbog turizma ima najviše prikrivene zaposlenosti. Tamošnja stopa nezaposlenosti vjerojatno je stvarno niža od statistički zabilježene, što bi moglo objasniti nižu sklonost emigraciji od očekivane na temelju stope nezaposlenosti.

Analiza se nastavlja na temelju podataka skupljenih od inozemnih statističkih ureda koji ne bilježe samo ljude koji su se odjavili u Hrvatskoj, nego i emigrante koji se ovdje nisu odjavili, a takvih je, po svemu sudeći, najveći broj.

Slika 2 prikazuje razliku između podataka o emigraciji na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku i indirektnih statističkih podataka koji su procijenjeni na temelju podataka statističkih ureda razvijenih zemalja članica EU. Autori procjenjuju da je u četiri godine od ulaska u EU iz Hrvatske emigriralo oko 230 tisuća ljudi, što predstavlja razmjere emigracije kakvi su zabilježeni u Bugarskoj i Rumunjskoj.

Autori se u nastavku rada bave odrednicama emigracije iz slabije razvijenih u razvijenije dijelove Europske Unije i pronalaze sljedeće pravilnosti:

Potvrđuju nalaz da razina ekonomskog razvitka objašnjava emigraciju, o čemu smo na Labu pisali ovdje: 1% veći realni BDP po stanovniku u zemlji odredištu povećava emigraciju za 2,2%. Donekle zbunjuje što autori pronalaze da realni BDP po stanovniku u zemlji ishodištu ne igra ulogu kao objašnjenje migracijskih tokova, no ovaj kontra-intuitivni rezultat treba uzeti s rezervom jer bi parovi razlika realnog dohotka po stanovniku vjerojatno objasnili najveći dio migracijskih tokova.
Ako se umjesto razine ekonomskog razvitka među objašnjenjima koristi neka s time korelirana varijabla kvalitete institucija u zemlji poput pokazatelja korupcije, pokazuje se veza između kakvoće institucija i emigracije.
Udaljenost zemlje ishodišta i odredišta igra važnu ulogu (udaljenost je aproksimacija za transportne i informacijske troškove emigracije).
Ulazak u EU povećava emigraciju za 40%, što ukazuje na presudnu ulogu državnih regulatornih barijera i jedinstvenog tržišta.
I dok su gornji nalazi intuitivni i dobro poznati, autori daju važan doprinos jer dokazuju i važnost cikličkih faktora kao što su stope zaposlenosti, nezaposlenosti i jaz outputa (stadij poslovnog ciklusa) u zemlji odredištu, ali ne i u zemlji ishodištu. Drugim riječima, kratkoročni gospodarski trendovi u zemlji emigracije neće bitno utjecati na seljenje ljudi, ali će na to utjecati kratkoročna kretanja u zemlji imigracije koja tako ima dvostruko privlačno djelovanje: fundamentalno zbog razine razvitka, i cikličko zbog kratkoročnih ekonomskih kretanja.
Zemlje koje imaju obrazovaniju radnu snagu bilježe relativno veću stopu emigracije, što je u skladu s ranije utvrđenim rezultatima o tome da su visokoobrazovani u prosjeku mobilniji.

Riječ je o važnom istraživanju i rezultatu, ali se postavlja pitanje što se danas može smatrati seljenjem ljudi odnosno emigracijom, i od čega se ta pojava sastoji? Prošla su vremena parobroda za Ameriku i Australiju, rata i sporazuma vlasti u NDH ili SFRJ s Njemačkom, temeljem kojih su stotine tisuća ljudi «slobodno» odlazile na Zapad.

Danas je Hrvatska integrirana u zajednicu u kojoj se ljudi kao i kapital više-manje slobodno kreću. Smanjenje transportnih i transakcijskih (informacijskih) troškova otvara mogućnosti za nove oblike dnevnih, tjednih i drugih privremenih migracija, razdvajanje lokacijskog središta rada i života, eksperimentiranje mladih, a možda i onih starijih s odlaskom na dio školovanja, rada i života u inozemstvo. Jednom riječju, mobilnost u EU (točnije: mogućnost za mobilnost) eksplodira, osobito za visokoobrazovane, a to ima gospodarske, političke i socijalne posljedice koje još nismo u stanju osmisliti i dokučiti.

Rad poput ovdje prikazanog ne bavi se prirodom modernih migracija u okviru EU, već uzima registraciju u drugoj zemlji članici kao zadani kriterij mjerljivog koncepta-varijable «emigracija». Međutim, podaci u tablici 1 pokazuju o kako se složenom fenomenu radi. Tablica 1 je izvadak iz tablice njemačkog statističkog ureda i pokazuje da je nakon ulaska Hrvatske u EU uslijedila eskalacija do 57,000 prijava građana Hrvatske u Njemačkoj 2015. i 2016., ali su taj priljev pratili i odljevi koji su se stabilizirali na razini od oko 25,000 ljudi na godinu. Dakle, nakon ulaska u EU povećao se «promet» ljudi u svim smjerovima i saldo s Njemačkom nije blizu 60, nego je bliže 30 tisuća osoba na godinu.

Naravno, ne možemo znati jesu li se neki od tih 25 tisuća «zauvijek» vratili u Hrvatsku, kao što ne znamo ni koliko ljudi od onih koji su trajnije otišli dolazi svaki drugi vikend i za praznike vrebajući prvu priliku za povratak. Podaci postavljaju puno više pitanja nego što daju odgovora.

Zbog toga sam početkom ove godine pokušao indirektnim korištenjem podataka o učenicima u školama procijeniti trajnu emigraciju preko kriterija nestale djece i došao sam do brojke između 40 i 50 tisuća trajno otišlih čiji je centar cjelokupnog života usidrenog oko djece sada negdje drugdje. Naravno, broj trajno otišlih mora biti veći od tog, jer je dio ljudi preselio središta svojih života drugdje, nevezano uz djecu odnosno bez njih.

Ako je suditi prema podacima u tablici 1, na 1 povratnika iz Njemačke dolazi oko 2,3 onih koji tamo odlaze (=57/25), ako pretpostavimo da se u Njemačkoj odjavljuju svi oni koji se vraćaju u Hrvatsku (a i to je metodološki kriterij koji treba dodatno istražiti). U četiri godine 2013.-2016. saldo u njemačkoj statistici iznosi oko 110,000 osoba (što je gruba aproksimacija jer ne znamo koliko se puta ista osoba u te četiri godine prijavila i odjavila), a kako je Njemačka odredišna zemlja za oko 70% hrvatskih emigranata, ukupna bi procjena mogla iznositi oko 160 tisuća kao gornja procjena uz pretpostavku da se niti jedna osoba nije više puta prijavila i odjavila u Njemačkoj u četiri godine. Također treba uočiti da je 2016. u usporedbi s 2015. nastupilo određeno usporavanje, pa će na podacima za 2017. trebati provjeriti je li usporavanje doista nastavljeno.

Mjerenje i razumijevanje ove pojave poseban je izazov i začuđuje što, s obzirom na transformativni utjecaj, toliko malo o njoj znamo. Posebno malo znamo o njenim učincima i posljedicama: kako utječe na ekonomski, politički i socijalni razvitak. Ovdje sam podsjetio na jedan stariji tekst koji je pošao od optimističnog predviđanja da će emigracija kao indikator poželjnog smjera povećati kvalitetu politika (sindrom «biti kao Irci ili Nijemci»). Međutim, u zadnje vrijeme iz proklamacija protestnog Živog zida vidimo da se afirmira suprotna ideja «biti kao Rusi». Onoj starijoj optimističnoj ideji o pritisku u pravcu boljih politika zbog emigracije sučelio sam suprotnu hipotezu o tome da bi političkim elitama moglo biti u interesu da njima neskloni glasači odlaze.

Kada je emigracija u pitanju, sve je i dalje u domeni spekulacija. Fenomen je moćan, nov (točnije: promijenjen u odnosu na ranije valove emigracija u našoj povijesti) i jedino je sigurno da će snažno utjecati na društvene promjene. Koje i kako, još uvijek ne znamo. Stoga je svaki pokušaj boljeg razumijevanja pojave više nego dobro došao. Za svaku je pohvalu što je HNB odlučila usmjeriti dio svojih istraživača na bavljenje ovim fenomenom iako im to nije u užem opisu posla. HNB opet potvrđuje da je vodeća državna institucija u pogledu analitičkih i istraživačkih kapaciteta s kojima raspolaže.


Komentari članka

Vezani članci

U Hrvatskoj raste broj imućnijih turista

14.08.2018.

Prema posljednjim istraživanjima Instituta za turizam, u Hrvatsku i dalje najviše ljudi dolazi automobilom, njih 64%.

Strategija razvoja poljoprivrede nije dovršena već dvije godine

14.08.2018.

Na pitanje radi li se i u kojoj je fazi izrada poljoprivredne strategije, Ministarstvo poljoprivrede odgovorilo je kako je "trenutačno u fazi analize učinkovitosti postojećih mjera poljoprivredne politike, kako bismo na osnovi tih pokazatelja te u okviru

U grupi smo zemalja s visokim blagostanjem: Hrvatska na 40. mjestu prema održivom ekonomskom razvoju

13.08.2018.

Od svih vrijednosti, odnosno dimenzija koje se vrednuju na SEDA skoru, najvišu ocjenu Hrvatska je dobila iz jednakosti, 85,5, dok je najniža ocjena Hrvatskoj dodijeljena za visinu dohotka, tek 30,8.

Miodrag Šajatović: Evo dokaza da su MMF-ovi savjeti izazvali pad, a ne rast stranih investicija

10.08.2018.

Četvrt stoljeća premijeri, potpredsjednici vlada i resorni ministri nekritički prepisuju recepte koji su prije dolazili iz Washingtona, a sada iz Bruxellesa. I odnose se prema tim receptima kao prema kakvoj religiji

U prvih sedam mjeseci 6 % više dolazaka i noćenja

07.08.2018.

U Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do kraja srpnja ove godine ostvaren 11,1 milijun dolazaka turista, što je šest posto više nego lani te 56,3 milijuna noćenja, također šest posto više

Tag cloud

  1. 1787 članka imaju tag hrvatska
  2. 1817 članka imaju tag turizam
  3. 1492 članka imaju tag financije
  4. 1169 članka imaju tag izvoz
  5. 767 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 949 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 905 članka imaju tag trgovina
  8. 645 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 776 članka imaju tag investicije
  10. 920 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 821 članka imaju tag ict
  13. 818 članka imaju tag svijet
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 914 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 473 članka imaju tag krediti
  19. 473 članka imaju tag tehnologija
  20. 322 članka imaju tag poticaji
  21. 402 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 369 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 338 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 297 članka imaju tag hgk
  31. 306 članka imaju tag eu fondovi
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 303 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 281 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP