Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Stu 2017

Od svih građana EU Hrvati za hranu daju najviše iz budžeta

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Ljubica Gatarić  

Od svih građana EU Hrvati za hranu daju najviše iz budžeta

Najveće troškove stanovanja imaju Danska, Finska i Velika Britanija gdje na svakih stotinu potrošenih eura 30 odlazi za stanovanje, objavio je Eurostat na osnovi prosječnih cijena iz 2016. godine.

Štednja na istraživanju
Zadnji podaci za Hrvatsku odnose se na 2014. godinu, a po njima Hrvatska ulazi u red država s niskim izdacima za stanovanje, za što hrvatska domaćinstva troše 16 posto obiteljskog budžeta. Hrvatska je po udjelu izdataka za stanovanje treća najjeftinija članica EU, nakon sunčane Malte i hladne Litve! DZS je izračunao da smo 2014. godine za režije i ostale izdatke vezane uz stanovanje godišnje trošili nešto više od 13 tisuća kuna.

Po istoj toj analizi Hrvatska je rekorder po izdacima za hranu koja uzima 30% obiteljskog budžeta. Slijedi kandidatkinja za članstvo u EU Srbija gdje je lani na hranu odlazilo 23 posto tamošnjeg budžeta te Litva s udjelom od 20 posto. Kućanstva najrazvijenijih članica EU za hranu izdvajaju 7 do 10 posto obiteljskog budžeta, no zato im je trošak stanovanja najveći pojedinačni izdatak.

Kućanstva u Europskoj uniji za stanovanje i režijske troškove lani su izdvojila 2400 milijardi eura (odnosno 16,4% ukupnog BDP-a ). Stanovanje je u posljednjem desetljeću zabilježilo najznačajniji porast izdataka – s udjela od 22,7% u 2006. na 24,5% izdataka kućanstva u 2016. godini. Hrvatski izdaci za stanovanje rasli su 3 postotna boda, s 13 na 16% od 2004. do 2014. što je zadnje desetogodišnje razdoblje za koje postoje podaci. Za većinu europskih zemalja potrošnja kućanstava statistički se prati svake godine, no hrvatski DZS sebi ne može priuštiti takav luksuz.

Odlazak stručnjaka iz DZS-a

– Radi se o vrlo zanimljivom istraživanju koje nažalost nije propisano regulativom EU. Namjeravali smo ga provoditi svake druge godine, ali zbog velikih troškova ono obično bude prvo mjesto na kojem se štedi – objašnjava ravnatelj DZS-a Marko Krištof. DZS je prošle godine prekinuo već započeto prikupljanje podataka jer u proračunu nije bilo sredstava. – Ove godine situacija je nešto bolja, proračun nam je povećan prvi put od 2007. godine, ako izuzmemo troškove popisa, pa se trenutačno prikupljaju i podaci u anketi o potrošnji kućanstava. Idući proračun je opet veći, no povećanje se uglavnom odnosi na pripremu popisa stanovništva 2021., kaže Krištof. Slično kao i ostale javne institucije, i DZS se suočava s odljevom kadrova te su im od početka godine četiri kvalitetna IT stručnjaka otišla u privatni sektor.

Između 2006. i 2016. udio troškova stanovanja u ukupnim troškovima kućanstva porastao je u velikoj većini članica EU. Najveće povećanje tijekom ovog desetogodišnjeg razdoblja zabilježeno je u Portugalu, gdje je 2006. trošak stanovanja bio sličan kao i kod nas, 14% ukupnih izdataka kućanstava, a lani je narastao na 19%. Više od četiri postotna boda zabilježeno je povećanje u Španjolskoj i Finskoj, a više od tri u Irskoj, Danskoj i Nizozemskoj. Nasuprot tome, smanjio se udio troškova stanovanja u Slovačkoj s 26,7% na 24,4, te Poljskoj, Malti, Njemačkoj i Švedskoj. Treću veliku stavku čine izdaci za prijevoz na što se i u Hrvatskoj i na razini EU troši 13% kućnog budžeta, slijede razna dobra i usluge (EU prosjek 11,5%, a hrvatski 8,5%), rekreacija i kultura (8,5% EU,, RH 6%), zatim odjeća na što Hrvati potroše oko 7%, a EU 5 % budžeta. Hrvati natprosječno izdvajaju za troškove komuniciranja - 5,5 % obiteljskog budžeta, za razliku od prosjeka EU gdje na komunikaciju odlazi 2,5% proračuna. Po visini tih izdataka najsličniji su nam Bugarska i Srbija, dok je ‘komuniciranje’ u ostalim postsocijalističkim zemljama jeftinije. Razvijenije zapadne zemlje imaju nešto veći udio obiteljskih izdataka za zdravlje - oko 4%.


Komentari članka

Vezani članci

Više od milijun Hrvata živi na rubu siromaštva

17.10.2018.

Skoro 20 posto ljudi u Hrvatskoj u opasnosti je od siromaštva nakon što prime socijalne naknade, dok okvirna brojka od 10,3 posto pokazuje koliko ljudi si ne može priuštiti četiri od devet materijalnih dobra potrebnih za život, poput plaćanja računa, neoč

Omogućeno lakše financiranje doniranja hrane iz EU Fonda za pomoć najpotrebitijima

16.10.2018.

Sama činjenica da je 20-30 milijuna ljudi na rubu smrti jer su gladni, 800 milijuna ljudi je gladno i pothranjeno dok njih gotovo 100 milijuna liježe i ne zna što će drugi dan jesti, informacije su koje nas trebaju zabrinuti jer ti ljudi nisu brojke već ž

Poljska uvrštena među najrazvijenije zemlje, u društvu s SAD-om i Japanom

05.10.2018.

Radna snaga broji preko 17 milijuna ljudi, od kojih većina, preko 58 posto, kao i u svim razvijenim zemljama, radi u sektoru usluga. U industriji je zaposleno oko 30 posto ljudi, dok poljoprivreda zapošljava njih 11,5 posto.

Trgovci koji ne spuste cijene nakon što se snizi PDV bit će javno prozvani

24.09.2018.

Ministarstvo poljoprivrede i druga resorna ministarstva upozoravat će javnost na one trgovce za koje uoči da nisu smanjili barem dijelom cijene sukladno smanjenju poreza na dodanu vrijednost na neke proizvode, a pogotovo na one koji do kraja ove godine “n

EU će naš devastirani stočni fond dokrajčiti

19.09.2018.

Sva dosadašnja iskustva pokazuju da RH nema kvalificirane i kvalitetne pregovarače kad je EU s druge strane stola, pa apeliramo na Vladu, Ministarstvo i pregovarače da prestanemo biti loši i neorganizirani te da se založe za zaštitu naših prava, jer sutra

Tag cloud

  1. 1809 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1500 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 958 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 916 članka imaju tag trgovina
  8. 653 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 846 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 831 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 916 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 430 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 475 članka imaju tag tehnologija
  21. 329 članka imaju tag poticaji
  22. 399 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 311 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP