Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Stu 2018

Od poljoprivrede se može živjeti, a kroz zadrugu smanjujemo troškove

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Snježana Kratz  

Od poljoprivrede se može živjeti, a kroz zadrugu smanjujemo troškove

“Zajedno smo jači, a da bi radili moramo imati veće količine robe jer to smanjuje troškove zadrugara”, kaže to agronom Matija Lacković (26) upravitelj Poljoprivredne zadruge Dubrava u istoimenom mjestu gdje im je i sjedište. Okuplja ona četrnaest članova (upisnina je tisuću kuna) od čega je deset proizvođača povrća, a dva su kooperanta. Zaživjela je PZ Dubrava i uz pomoć tamošnjeg predvodnika općine, odnosno zamjenika načelnika općine Dubrava gospodina Ante Grizelja, kaže naš sugovornik ističući kako su im ovih dana radovi na poljoprivredi gotovi. Još se kupus ubire sa njiva, ali i to je pri kraju. Zadruga sveukupno broji tri agronoma i jednog doktora veterine, a cilj im je okupiti i stočare te razvijati poljoprivredne djelatnosti i u budućnosti. Žao je mladom agronomu koji se školovao za agrobiznis i ruralni razvitak, što je država prije subvencionirala zadruge, ali više nije tako.
Dobrobit zadruge manje zaduživanja

Objašnjava kako je dobrobit združenog posla u tome što zadruga primjerice nabavi određeni stroj, kojeg u konačnici mogu koristiti svi zadrugari pa ih ne moraju skupo unajmljivati ili se kreditno zaduživati. Pored nekolicine postojećih nabavili su oni i stroj za sitnosjemene kulture (mrkva, peršin, salata, luk), ali zapravo je riječ o stroju koji je naš sugovornik priskrbio vlastitim sredstvima (stoji tisuću eura). Razmišlja mladi agronom i da zadruga kao sljedeću stavku kupi stroj za pranje povrća jer trgovački lanci traže opranu robu. Novac za stroj(eve) namjeravaju povući iz sredstava Zagrebačke županije čiji natječaj još traje.

Ciljani im uređaj košta 18.000 kuna, a nabavit će ga iz Poljske jer isplativ im je i uz troškove prijevoza od 300 eura (kod nas je, kaže, problem s njegovom distribucijom). Matija Lacković, doznajemo, ima i svoj OPG odnosno glasi gospodarstvo na njegovog oca Slavka, ali Matija je taj koji se uz brata blizanca Luku također agronoma, brine o imanju. Imaju 19 hektara zemlje a na 2,5 zaživjelo im je povrće (krastavci, paprika roga, kupus, cikla). U poslu je cijela obitelj, a na pitanje može li se živjeti od zemlje, odgovara da može "ako od posla ne bježite".
Krastavci i paprika najdohodovnije kulture

Posebice napominje, ako se uzgajaju krastavci i paprika roga kao najdohodovnije kulture jer tržište nemalo traži krastavce posebice kornišone. Svi zadrugari PZ Dubrava uzgoj kultura imaju na otvorenom pa se u zadruzi ubuduće razmišlja o izgradnji plastenika za uzgoj salate svih vrsta jer i za nju tržište uvelike pita. Zadrugari, doznajemo, imaju još nešto kupusa, a sve su im druge kulture prodane. Imaju oni i batata kojeg na veliko prodaju po 5 kuna, a na maloj im je osam. Tržište imaju osigurano preko otkupljivača jer u drugom slučaju ne bi se upuštali u nesigurnu proizvodnju. Kada je o cijenama riječ, zelje im na veliko košta od 2,5 kune, ali sve ovisi o ponudi, jer cijena se formira na temelju ponude i potražnje. Prodaju ga i u par restorana, po tonu za kiseljenje.

Od svih poljoprivrednih kultura, zelja kažu imaju najviše, planiraju proizvodnju i povećati, ali se zadržati na postojećim kulturama te uključiti u rad više kooperanata i novih razvojnih planova. Nisu još aplicirali za pribavljanje sredstava iz europskih fondova jer nisu zadovoljavali uvjete. Za tako se nešto, kaže predsjednik zadruge, ponajprije gleda dužina poslovanja "pa ćemo se stoga iduće godine orijentirati na mjeru 6 odnosno tip operacije 6.3.1. za razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava”. Ova je godina, požalio se, za povrće bila dosta loša jer je s početka bilo vlage, pa im je ranije dospjelo zelje bilo napadnuto s crnom truleži za što su u oporavku zadrugari koristili bakrene preparate.

Radili su i prihrane s biološkim sredstvima jer trude se “u svakom pogledu da proizvodnja bude što kvalitetnija i prirodnija”. Za otpornost biljaka upotrebljavali su i sredstva na bazi algi, a zelje su podupirali i s vodotopivim otopinama kalija i kalcija. Iako su s tom povrtnicom krenuli i s prodajom na malo ipak se drže veleprodaje jer im je zahvalnija. Zadruga nema zaposlenih, a i mladi joj predsjednik volontira.
Poziv za članstvo zadrugarima i kooperantima

Poziva i sve koji im se žele pridružiti da se jave na njegov kontakt broj 091 937 6251 kako bi krenuli u dogovorenu proizvodnju. Mogu se javiti i na mail opg.lackovic@gmail.com odnosno Anti Grizelju u općinu Dubrava. Namjeravaju u PZ Dubrava osigurati još prostora, dostavnih vozila, strojeva i drugog jer “još se kućimo”, ističu poljoprivrednici. Kad u zimskom razdoblju posao malo stane organizirat će u tamošnjoj općini nekoliko informativnih sastanaka kako bi ljude upoznali s cjelokupnim radom, a o svemu se može doznati i na njihovoj facebook stranici Poljoprivredna zadruga Dubrava.


Komentari članka

Vezani članci

Druge su propadale, PZ Putniković traje: Naša zadruga je društvo osoba, a ne kapitala

22.08.2019.

Uvjerenja smo da zadrugarstvo, poticano i priznato kao oblik organiziranja poljoprivredne proizvodnje u većini zemalja EU, može i kod nas, osobito u ruralnim sredinama, biti važan gospodarski oslonac, kaže Jozo Rabušić iz PZ Putniković koja je otvorila Pr

Poljodjelstvo je kao i sve u životu, nekad med i slatko grožđe, a nekad trule jabuke

22.08.2019.

Mladi poljoprivrednik Dino Jelača pored ratarstva odvažio se i na uzgoj paprike roge (ajvarice) koja je na tržištu oduvijek tražena. U poslu s tim povrćem pomogli su mu u Poljoprivrednoj zadruzi Dubrava donirajući mu sadnice roga, ali i feferona.

Entuzijasti osmislili sustav za vrtlarenje mikrozelenja

16.08.2019.

Trojica entuzijasta razvili su tehnologiju tzv. vertikalne poljoprivrede uz koju se mikropovrće i jestivo bilje može uzgajati u zatvorenom. Nakon što se uzgoje, biljke se mogu ili jesti ili presaditi u polje.

Tradicionalno povrće za zimnicu sve se manje proizvodi u Hrvatskoj

16.08.2019.

Tradicionalne povrtne kulture za zimnicu sve se manje proizvode u Hrvatskoj. Tako je proizvodnja paprike u 2018. bila 18.106 tona i smanjena je za oko 6 posto u odnosu na 2017. godinu kada smo proizveli 19.303 tone paprike. Kada je riječ o proizvodnji kra

Smanjila se proizvodnja rajčice u Hrvatskoj, a porastao je uvoz

12.08.2019.

Oko 60 posto uvozne rajčice dolazi iz Italije i Nizozemske, a više od tone uvezemo i iz Španjolske, Njemačke i Poljske. S druge strane, oko dvije trećine ukupnog izvoza rajčice završi u Sloveniji i Njemačkoj.

Tag cloud

  1. 1934 članka imaju tag hrvatska
  2. 1959 članka imaju tag turizam
  3. 1548 članka imaju tag financije
  4. 1238 članka imaju tag izvoz
  5. 837 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1002 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 967 članka imaju tag trgovina
  8. 964 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 903 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 860 članka imaju tag industrija
  14. 768 članka imaju tag menadžment
  15. 922 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 584 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 486 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 362 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 260 članka imaju tag potpore
  24. 392 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 342 članka imaju tag eu fondovi
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 299 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 378 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 342 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija