Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Sij 2019

Od korijena do cvijeta - sve se može jesti

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Maja Celing Celić  

Od korijena do cvijeta - sve se može jesti

Prekomjerno bacanje hrane globalni je problem o kojem se sve više govori i piše. Prema podatcima studije Europske komisije, u Hrvatskoj se na godinu baci 380 tisuća tona zdravstveno ispravnih namirnica dok istovremeno, mnogi gladuju i ne mogu si mnogo toga priuštiti.

Najveći krivac je prekomjerna proizvodnja hrane, a onda i zakoni koji ne dopuštaju doniranje hrane koja je pred istekom roka trajanja ili kojoj je prošao rok trajanja, a još uvijek je zdravstveno ispravna.

Ono što mi kao potrošači možemo napraviti je: kupovati i skuhati samo onoliko koliko ćemo pojesti, ostatke obraditi i zamrznuti ili možda obrok viška odnijeti nekome za koga znamo da je u potrebi.

Smanjenju bacanja hrane pridonose organizacije kao što je EFSA koja je prije dva mjeseca razvila novi pristup upravljanja sigurnošću hranom koji malim trgovcima olakšava doniranje hrane.

EFSA olakšala doniranje hrane malim trgovcima u EU

Uz sve ovo, veseli i trend kojega u posljednje vrijeme razvijaju britanski kuhari, a to je iskorištavanje svih dijelova povrća prilikom kuhanja. Znači, nema viškova. Tako, recimo, mrkvu iskoriste u cijelosti, vrhove korijena pa i lišće. Isto je sa ciklom, listovima cvjetače ili cvjetićima mladih krastavaca.
Cvjetača i komorač se u cijelosti mogu iskoristiti

Vernon Mascarenhas, veletrgovac povrćem ističe kako su cvjetići krastavaca savršeni za sushi i pripremu salata. "Ovo sam otrkio kada je farmer u našem stakleniku prorjeđivao plodove i sve ih bacio na pod. Uzeo sam ih i počeo prodavati. Brzo su planuli. Neki poljoprivrednici čak uzgajaju povrće samo radi njihovih cvjetova", kaže Vernon naglasivši kako su svi dijelovi nekog povrća jestivi, a obično se uzme samo srednji dio, a vrhovi i lišće se baca, piše Telegraph.

"Cvjetača je klasični primjer toga. Mi ju prodajemo cjelovitu, s lišćem, ali restorani taj vanjski list ne bacaju nego ga koriste prilikom kuhanja. Tako dobivate dva, tri puta više materijala za pripremu hrane. Možete ga koristiti kao kelj, ili pržiti, uz tjesteninu ili za pire od cvjetače", otkriva ovaj veletrgovac.

Ellis Barrie, glavni kuhar u nagrađivanom restoranu Marram Grass kaže kako, primjerice, koristi apsolutno svaki dio komorača. "Korijen komorača se koristi u salatama dok se tvrđi dijelovi stabljike mogu kuhati s celerom i mrkvom i tako činiti bazu za bolonjez umak. Lišće i cvijeće su lijep i ukusan ukras. A tek pelud komorača, to je najsnažniji i najslađi sastojak kojeg možete pronaći no vrlo je skup što je bizarno jer je komorač lako uzgojiti", kaže kuhar Barrie.

Još je zanimljivije kako jedan restoran na svom desertnom meniju ima - pazi ovo - strugotine pastrnjaka uvaljane u rižino brašno, pržene u dubokom ulju i posute cimetom i šećerom.


Komentari članka

Vezani članci

Novcem dobivenim na vjenčanju kupili traktor i upustili se u eko proizvodnju povrća

03.05.2019.

Iako se čovjek ponekad ne osjeća pretjerano poletno dok na vrućem suncu bere feferone, sretni smo i blagoslovljeni jer možemo raditi ono što volimo, kažu Mateja i Neven Novak, dvoje mladih zaljubljenika u poljoprivredu

Sveta Nedelja pored Zagreba postala je raj za proizvodnju rajčica

23.04.2019.

ZARJA grupa jedna je od najuspješnijih poljoprivrednih priča u Hrvatskoj. Radi se o najznačajnijem i najvećem proizvođaču svježe rajčice u zemlji. Direktor tvrtke Zvonimir Belić ovim poslom bavi se već dvadesetak godina.

'Naše rajčice uzgajamo prirodnim putem, uz pomoć marljivih ljudi, sunca i 10.000 bumbara'

15.04.2019.

Zarja grupa, koja je svoje moderne staklenike s rajčicama postavila u Kerestincu pokraj Svete Nedjelje, nakon više od deset godina mijenja ime brenda - od danas se na policama trgovina njezine rajčice mogu pronaći pod imenom Rajska

Zašto su talijanski, španjolski i francuski proizvodi ‘vrjedniji’ od hrvatskih?

12.04.2019.

Zbog geostrateškog položaja hrvatski proizvođači baštinici su prava da svoje proizvode nazivaju proizvodima mediteranske prehrane i prodaju ih kao takve. Međutim, kad se pojavljuju u izvozu, to uopće ne spominju

Na OPG-u Loboda nema praznog hoda, u slavonskoj ravni zasadili su i bademe

29.03.2019.

Obitelj Loboda na svojem gospodarstvu u općini Erdut, odlučila se za uzgoj kasnocvatućeg badema koji sve više niču u tamošnjem kraju. Združili su bademe nasadima oraha kao i uzgoju povrća, cvijeća, gljiva i božićnih drvaca. Izbor kultura je šarolik jer zb

Tag cloud

  1. 1900 članka imaju tag hrvatska
  2. 1918 članka imaju tag turizam
  3. 1526 članka imaju tag financije
  4. 1221 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 993 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 954 članka imaju tag trgovina
  8. 823 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 929 članka imaju tag svijet
  11. 956 članka imaju tag EU
  12. 878 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 762 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 523 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 573 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 495 članka imaju tag tehnologija
  21. 355 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 256 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 388 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 336 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 336 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija