Od 1. siječnja iduće godine rastu mirovine, a Hrvati će imati pravo i na 27 posto penzije preminulog supružnika. Doznajemo i što će biti s razvedenim parovima

Od prvog siječnja iduće godine mijenjaju se pravila oko određivanja obiteljskih mirovina i omogućuje se korištenje dijela mirovine preminulog supružnika te se svaki mjesec rada nakon 65. rođendana stimulira rastom mirovine.

Dogodine bi i najniže mirovine 287.000 umirovljenika trebale narasti za tri posto, a obiteljske mirovine trebale porasti za 10 posto. S prosječnih rujanskih 2604,8 kuna na 2865,28 kuna trebale bi iduće godine porasti obiteljske mirovine, a najniže će s 2136,83 kune porasti na 2200,93 kuna, a radi se o prosječnim iznosima mirovina uz koje nisu računane mirovine ostvarene prema međunarodnim ugovorima.

Iduće godine bi s 0,34 posto na 0,45 posto trebao rasti polazni faktor za ponovno utvrđivanje mirovine te se limitirati sa sadašnjih 20,4 posto na maksimalno 27 posto za pet godina. Svi umirovljenici koji su zamrznuli mirovine radi ponovnog zaposlenja mogu računati na bonifikaciju ili povećanje polaznog faktora za ponovno utvrđivanje mirovine s 0,15 posto na 0,25 posto za svaki mjesec rada, na najviše 1,15 umjesto dosadašnjih 1,09.

Sve navedeno dio je izmjena zakona o mirovinskom osiguranju koje su u saborskoj proceduri, a javnu raspravu prošle su i izmjene zakona o radu, kojima je predviđeno da poslodavac zaposlenima s napunjenih 65 godina i najmanje 15 godina staža ne isplaćuje otpremninu, a otkaz im može dati bez otkaznog roka. U javnoj je raspravi bilo istaknuto da poslodavci ni sada nisu obvezni isplatiti otpremninu radniku s navršenih 65 godina. To mogu učiniti ali nisu dužni, a država bespotrebno definira da radnik ne ostvaruje otpremninu sa 65 godina pa se tako odriče doprinosa i poreza koji se plaćaju na takve otpremnine. U Zakonu o radu koji je na snazi propisano je da poslodavac može dati radniku otkaz ugovora o radu u trenutku kada radnik navrši 65 godina ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore, a u javnoj je raspravi istaknuto da do dogovora u korist radnika dolazi vrlo rijetko.

IZVANBRAČNI DRUGOVI, RAZVEDENI PAROVI
Iz Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava ukazuju da se u zakon unosi da poslodavci ne isplaćuju otpremnine radnicima sa 65 godina i da takvi radnici nemaju pravo na otkazni rok jer su već stekli pravo na mirovinu i da je cilj odredbe poticanje radnika za duljim radom, ostavljajući mogućnost da radnik i poslodavac dogovore nastavak rada i nakon radnikova 65. rođendana, ali da poslodavac starijim radnicima kojima želi dati otkaz neće biti obvezan isplatiti otpremninu jer je radnik stekao uvjete za mirovinu.

Izmjene zakona o mirovinskom osiguranju omogućit će korištenje dijela obiteljske mirovine uz osobnu. Tako će od iduće godine umirovljenici mogu birati ono što je povoljnije za njih, hoće li primati obiteljsku mirovinu koja raste sa 70 na 77 posto mirovine preminulog supružnika ili će zadržati svoju mirovinu i dobiti još 27 posto od mirovine preminulog supružnika. U krug onih koji imaju pravo na dio mirovine preminulog supružnika ulaze i izvanbračni drugovi, razvedeni bračni drugovi koji su ostvarili pravo na uzdržavanje te životni partneri.

Da bi se uopće moglo birati, osoba koja koristi dio obiteljske mirovine mora biti starija od 65 godina i biti jedini korisnik obiteljske mirovine, a kumulativna mirovina, znači, ukupna svota mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj ne prelazi 6212 kuna. Taj će se iznos usklađivati kao i ostale mirovine svakog prvog siječnja i srpnja. U obveznu mirovinu računa se i ona iz drugog stupa, jer je obvezna. Omogućavanje kumulacije dijela obiteljske mirovine uz starosnu, prijevremenu starosnu i invalidsku mirovinu ciljana je mjera kojom se nastoje zaštititi umirovljenici s nižim mirovinskim primanjima u samačkim kućanstvima. Predviđa se da će ovom mjerom biti obuhvaćeno više od 155.000 umirovljenika, kojima će se povećati ukupno mjesečno mirovinsko primanje.

Trenutno je u Hrvatskoj više od 213.000 korisnika obiteljske mirovine, od čega žene čine gotovo 93 posto u ukupnoj strukturi korisnika, s prosječnom starosnom dobi od 74 godine i jednog mjeseca, a redefiniranjem modela obiteljske mirovine i dodatnim povećanjem najniže mirovine povećat će se razina adekvatnosti mirovina za ove osjetljive kategorije umirovljenika. Predlaže se i izmjena mirovinskih faktora za izračun visine obiteljske mirovine s 0,7 za jednog člana obitelji na 0,77, s 0,8 na 0,88 posto za dva člana obitelji, s 0,9 za tri člana obitelji na 1,0 te za četiri i više članova obitelji na 1,1. Povećanje mirovinskog faktora predlaže se i za korisnike obiteljske mirovine ostvarene prema posebnim propisima.