Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Lip 2025

"Od 1. siječnja 2026. bit će moguće primati mirovinu uz obavljanje obrta

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Marija Zuber  

"Od 1. siječnja 2026. bit će moguće primati mirovinu uz obavljanje obrta

Prema Zakonu o obrtu, dopušteno je obavljanje obrta uz istodobni radni odnos kod poslodavca kod kojega se obrtnik zaposlio kao radnik. Fizičke osobe mogu u mjerodavnom županijskom uredu registrirati obrt, a da prema osnovi upisa u obrtni registar ne steknu status osiguranika u mirovinskom i zdravstvenom osiguranju ako su obvezno osigurane temeljem radnog odnosa. U pravilu se obrt otvara uz istodobni radni odnos s namjerom obavljanja djelatnosti obrta u poslijepodnevnim, dodatnim radnim satima, ali to nije uvjet.

Mogućnosti otvaranja obrta uz radni odnos mogu se koristiti i članovi uprave trgovačkih društava zaposleni u tom društvu, kao oblikom paralelne gospodarske aktivnosti u dva različita pravna oblika.

Dopušten je i obrnuti redoslijed. Obrtnik koji je socijalno osiguran po osnovi obavljanja obrtničke djelatnosti može se zaposliti, bilo s punim bilo s nepunim radnim vremenom, i uz radni odnos nastaviti obavljanje obrtničke djelatnosti. U tom mu se slučaju počevši od datuma zaposlenja uspostavlja status u osiguranju po osnovi radnog odnosa, a obavljanje obrtničke djelatnosti za svrhe obveze doprinosa postaje druga djelatnost.

Fizička osoba obvezna je odjaviti se iz sustava osiguranja kao obrtnik, poslodavac kod kojega se zaposlio uspostavit će mu status u osiguranju po osnovi radnog odnosa. Ako se obrtnik sam ne odjavi iz matične evidencija osiguranika, odjavit će ga mjerodavno tijelo po službenoj dužnosti. Fizička osoba može tijekom godine mijenjati status tako da je u dijelu godine samo obrtnik ili samo radnik, a u dijelu godine paralelno imati zaposlenje i obavljanje obrta.

Raste i mirovinski staž
Obavljanje obrta uz radni odnos nije uvjetovano trajanjem ugovorenoga radnog vremena kod poslodavca. Obrt uz radni odnos mogu pod jednakim uvjetima obavljati osobe koje su zaposlene s punim radnim vremenom i osobe koje su u radnom odnosu s nepunim radnim vremenom, u svim slučajevima status im je jednak. Oni su osigurani kao radnici, obrt im je druga djelatnost za koju plaćaju godišnje doprinose na osnovicu godišnjeg dohotka ili dobiti, najviše do propisanog iznosa.

Za 2025. godinu najviša godišnja osnovica za obračun doprinosa za drugu djelatnost iznosi 14.024,40 eura. Razlike postoje u opsegu i načinu ostvarivanja socijalnih prava prema osnovi obrtničke djelatnosti koja se obavlja kao druga djelatnost. Osobi koja je u radnom odnosu s punim radnim vremenom doprinosi plaćeni u obrtu samo povećavaju osnovicu za ostvarivanje prava u sustavu mirovinskog osiguranja. Osobi koja je u radnom odnosu s nepunim radnim vremenom doprinosi plaćeni u obrtu preračunavaju se u mirovinski staž pa ta osoba može obavljanjem obrtničke djelatnosti ostvariti razliku mirovinskog staža između staža ostvarenog temeljem zaposlenja, ukupno po svim osnovama najviše 12 mjeseci u kalendarskoj godini.

Obrt uz mirovinu u 2025.
Do kraja 2025. nije dopušteno obavljanje registrirane djelatnosti obrta uz istodobno primanje mirovine. Obrt mogu imati samo korisnici invalidske mirovine koji su pravo na nju ostvarili zbog djelomičnoga gubitka radne sposobnosti, oni mogu primati mirovinu i istodobno imati status osiguranika u obveznom mirovinskom osiguranju. U svim ostalim slučajevima osobi koja otvori obrt obustavljala se isplata mirovine.

Korisnici mirovina za sada mogu samostalnu djelatnost obavljati samo kao domaću radinost ili sporedno zanimanje. Domaća radinost i sporedno zanimanje registriraju se u uredu za gospodarstvo, u istom tijelu koje je odgovorno za registraciju obrta, ali se po toj osnovi ne postaje obrtnik i ne uspostavlja status osiguranika u obveznom osiguranju. Uvjet je da godišnji prihod od obavljanja domaće radinosti ili sporednog zanimanja nije veći od deset prosječnih plaća prethodne godine, tako da u 2025. ograničenje prihoda iznosi 17.980 eura.

Moguće, ali postoje uvjeti
Prema novom Zakonu o mirovinskom osiguranju, obrtnicima će biti dopušteno obavljanje obrta i nakon što ostvare pravo na starosnu mirovinu. Muškarac može ostvariti pravo na starosnu mirovinu s navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, a za žene se zadržava prijelazno razdoblje do 2030. godine tako da se svake godine za po tri mjeseca produljuje životna dob potrebna za stjecanje prava na starosnu mirovinu.

Većina odredbi novog Zakona o mirovinskom osiguranju stupit će na snagu početkom srpnja ove godine, ali ne i odredbe o obavljanju obrta uz istodobno primanje mirovine. Obavljanje obrta uz mirovinu bit će moguće tek od 1. siječnja 2026. godine. Primanje mirovine omogućit će se samo obrtnicima koji ostvare pravo na starosnu mirovinu bez prestanka obavljanja djelatnosti, ali ne i korisnicima mirovine koji nakon umirovljenja naknadno otvore obrt. To praktično znači da do kraja 2025. godini i nadalje vrijedi pravilo prema kojemu se obavljanje obrta i primanje mirovine međusobno isključuju.


Komentari članka

Vezani članci

Država 'nagrađuje': Evo kolika će mirovina biti za rad do 72. godine života

15.07.2025.

Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju je uz širenje mogućnosti rada na puno radno vrijeme uz pola mirovine, ojačana i 'bonifikacija' mirovina za dulji rad. Tako su ukinuta ograničenja od najviše pet godina produljenog rada, ali i minimalnih 30 godina

Obrtnicima omogućiti primanje pune mirovine i zaštitu proizvoda na EU razini

22.05.2025.

Hrvatska obrtnička komora (HOK) smatra kako obrtniku koji ostvari uvjete za starosnu mirovinu, a nastavi obavljati djelatnost obrta, treba isplatiti puni iznos starosne mirovine, kao i da obrtnicima treba omogućiti da bez naknade zaštitite svoje proizvode

Na području Vinkovaca obrtnika je 154 više nego lani

29.04.2025.

Prema najnovijim podacima, Udruženje obrtnika Vinkovci ima 1471 člana, što je čak 154 više nego u istom razdoblju prošle godine, kada ih je bilo 1317. To je porast od 11,70 posto i iznad je nacionalnog prosjeka, koji je 9,57 posto.

Rade da mogu pristojno živjeti: Na posao svaki dan i dalje ide više od 36.000 umirovljenika

08.04.2025.

Umirovljenici u Hrvatskoj sve češće koriste mogućnost rada na pola radnog vremena uz istodobno zadržavanje mirovine, a prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u veljači je tu mogućnost koristilo više od 36 tisuća umirovljenik

Poduzetnički put od Vinkovaca do europskog tržišta

24.07.2024.

Antonio Pastor mladić je s velikim snovima i još većom odlučnošću. Njegov put prema poduzetničkom uspjehu počeo je skromno, ali s jasnom vizijom i neustrašivim ambicijama. S tek 27 godina danas ima vlastitu firmu o kojoj je, otkriva nam, sanjao dugo vreme

Tag cloud

  1. 2746 članka imaju tag turizam
  2. 2613 članka imaju tag hrvatska
  3. 1734 članka imaju tag svijet
  4. 1420 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1945 članka imaju tag financije
  6. 1624 članka imaju tag izvoz
  7. 1513 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1300 članka imaju tag trgovina
  9. 1365 članka imaju tag ict
  10. 1210 članka imaju tag investicije
  11. 1278 članka imaju tag industrija
  12. 1064 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1039 članka imaju tag menadžment
  14. 858 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 1164 članka imaju tag EU
  16. 649 članka imaju tag opg
  17. 781 članka imaju tag maloprodaja
  18. 534 članka imaju tag poticaji
  19. 661 članka imaju tag tehnologija
  20. 698 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 390 članka imaju tag potpore
  23. 964 članka imaju tag kriza
  24. 512 članka imaju tag eu fondovi
  25. 495 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 518 članka imaju tag porezi
  27. 479 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 489 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 428 članka imaju tag osijek
  30. 517 članka imaju tag obrazovanje
  31. 539 članka imaju tag krediti
  32. 431 članka imaju tag start up
  33. 501 članka imaju tag dzs
  34. 444 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 412 članka imaju tag hnb
  37. 421 članka imaju tag vlada
  38. 338 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor