Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Lip 2018

Obitelj Čuček automatizirala proizvodnju cvijeća, informacije o biljkama stižu im putem mobitela

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Snježana Kratz  

Obitelj Čuček automatizirala proizvodnju cvijeća, informacije o biljkama stižu im putem mobitela

Obitelj Čuček iz Zaboka u Zagorju svoju je proizvodnju cvijeća, ukrasnih grmova i drugog biljnog materijala uvelike automatizirala. Informacije o stanju s biljkama dobivaju preko mobitela pa u svakom trenutku znaju što im se događa u proizvodnim pogonima.

Iako je početkom lipnja završila proljetna cvjetna sezona, u vrtlariji obitelji Verice i Dubravka Čučeka iz Zaboka u Krapinsko - zagorskoj županiji poslovi ne staju jer započeli su im radovi s krizantemama. To im se cvijeće već ukorjenjuje i presađuje, a sve kako bi s prvim danima srpnja bilo spremno za daljnju proizvodnju. Kaže nam to Dubravko Čuček (48) negdašnji učitelj, koji je u cvjećarskom poslu više od dva desetljeća, a otprije petnaestak godina obitelj mu od toga i živi. Imaju oni maloprodaju i veleprodaju cvijeća u Lugu Zabočkom gdje im je i rasadnik.

Plastenici i staklenik na 4.500 četvornih metara

Sveukupno plastenika i staklenika Čučekovi broje oko 4.500 četvornih metara. U poslu s cvijećem zaposlili su troje radnika a ni sa sezoncima nemaju problema jer kako kažu imaju “svoje ljude”, koje su kao pomoćne radnike obučili vrtlarskim poslovima. Njih trebaju od trećeg do šestog mjeseca odnosno iznova od listopada, a dnevnica im je u pravilu oko 150 kuna. U cvjetnom raju broje Zabočani više od petnaest vrsta ukrasnih cvjetnih grmova od dojcije, forzicije ,jasmina ljetnih i puzavih, imaju četrdesetak različitih vrsta pokrivača tla kao i jednogodišnjeg i dvogodišnjeg cvijeća.

Nemalo su to kadifice, begonije, pelargonije, ivančice odnosno cvijeće za balkone, prozore, vrtove, kamenjare... Obogaćena je vrtlarija obitelji i ukrasnim drvećem uključujući i ono u obliku kugle ili pak visećeg kišobrana (pendule) a imaju i japansku trešnju (viseća) i druge raskošne biljne vrste.

Uvoz presadnica božićnih zvijezda

Kada je o uvozu riječ, uglavnom uvoze (pre)sadnice božićnih zvijezda odnosno kupuju sjemenja nekih biljaka. Obitelj Čuček svoj je rad s cvijećem izlagala i na cvjetnim manifestacijama uključujući i nedavno održani Floraart u Zagrebu. Nositelji su nagrada za kvalitetu bilja(ka) odnosno svojedobnu izložbenu ideju tradicijskog vrta za što se nemalo i zalažu. Instalacija koju su s tim u vezi osmislili bila je uprizorena čuvarkućom, kadificama, ivančicama, margareticama,vučjakom i drugim tradicijskim biljnim vrstama.

Njih smatraju Čučekovi treba (o)čuvati što se u zagorskom kraju i radi pa su utoliko više ponosni na taj dio društvene im odgovornosti. Tako se obitelj odnosi i prema svojim biljkama, a da bi bile kvalitetne, zdrave i lijepe valjalo im je kažu učiti o njima godinama a u praksi se uzgoj događao po principu “pokušaja i pogreške”. Uzgoj biljaka zahtijeva stalno usavršavanje od (sa)znanja kako ih uzgojiti, održati, zaštiti od bolesti i dr. Oni su da bi naučili dosta toga razgovarali osim sa hrvatskim i stručnjacima iz Austrije, Njemačke, Nizozemske...

Pogoni vrtlarije automatizirani

Svoj su proizvodni pogon nemalo modernizirali jer je otkrivaju s “puno automatike” pa im biljke imaju neprestanu kontrolu. “Od ovog se posla može živjeti ali zahtijeva puno rada i odricanja” kaže naš sugovornik, dodajući kako mu dan započinje u pet ujutro s mirisom prve kave uz koju se istodobno “pretresa” dnevni plan rada. Uključuje to naručivanje sjemena biljaka, određivanje boja,količine,odlazak u plastenike, staklenik, pakiranje, dogovor s radnicima i sl. Nisu kreditno opterećeni jer kažu “koliko imaju toliko troše” odnosno zarađeno ulažu u modernizaciju proizvodnje i onog što im je najprije potrebno. Novac iz europskih fondova nisu pokušavali povući jer im je taj proces spor, a njihova proizvodnja jest “brza reakcija”.

Kočnica je svemu i hrvatska administracija jer im za ishođenje papirologije treba i po nekoliko mjeseci, a ishod kažu može biti i odbijenica. One koji bi ušli u sličan posao s biljkama savjetuju, kako trebaju sve proučiti, počevši od toga kako ustrojiti plastenik(e), koje financije iziskuje, treba znati što se želi, za koliku je površinu plastenik ili više njih namijenjen, kakva je oprema potrebna, kakvi uvjeti trebaju biljkama i dr. To više jer primjerice oprema odnosno stolovi, automatizirano navodnjavanje, krovno otvaranje i druga vrsta “automatike” cijenu plasteniku od tisuću kvadrata može popeti i do nekoliko stotina tisuća kuna.

U uzgoj cviječća potrebno je uložiti puno ljubavi i rada

"Oko pedeset posto naših objekata kompjutorski je navođeno" kaže gospodin Čuček ističući kako su im na računalo “spojene” i pumpe tj. ventili, a na određeni način uz pomoć tehnike specijalni potopni stolovi dobivaju zadanu im količinu vode u određeno vrijeme i sl.

Kontrola biljaka preko mobitela

Informacije o procesu tog rada naš sugovornik preko interneta dobiva na mobitel pa uvid o tome što se događa s biljkama ima stalno. Takva je automatika kaže izvrsna stavka rada koja košta, ali ona može i stati pa je ljudski faktor u svemu ipak najvažniji. Trenutno su Zagorci u mnogim radovima jer završavaju jedan plastenik odnosno počinju raditi s biljkama za jesensku sezonu. Baš je puno uloženog rada i stanoviti problem požalili su se supružnici, jer se maloprodajna cijena konačnog biljnog proizvoda u pravilu nije mijenjala već petnaest godina.

Ali zato, kažu, jeste cijena proizvodnje počevši od sadnica, gnojiva, grijanja, benzina, troškova transporta odnosno zemlje ili pak supstrata za biljke. Iako nije tako značajan i uvoz kvalitetnog jednogodišnjeg i dvogodišnjeg cvijeća stvara im troškove jer kod nas proizvodnje sobnog cvijeća, gerbera, ruža i sličnog gotovo da i nema.


Komentari članka

Vezani članci

Kako se skromni irski pub na zagrebačkoj Savskoj cesti našao među 10 najboljih na svijetu

19.09.2018.

Događa se i to. Iako ne prečesto - ne odlaze samo Hrvati živjeti u Irsku, nego i Irci u Hrvatsku. Doduše, većina Hrvata u Irsku ide trbuhom za kruhom, a Irac iz naše priče - Adrian Sheridan - u Hrvatsku se doselio zbog ljubavi

Zatvorio kafić i otišao u Irsku: "Radim i uživam, a svaki tjedan sjedne 500€"

18.09.2018.

"Bila je to stalna borba s uvjetima poslovanja kod nas. Na plaću dvaput plaćaš porez, pa ide porez na dobit, pa porez na potrošnju, pa su PDV digli s 13 na 25 posto, pa je tu ZAMP... Odustao sam", priča Nedjeljko.

U više od 30 tvrtki radi približno 150 djelatnika

17.09.2018.

U BIC-u su smješteni mali i srednji poduzetnici, kao i manje inovativne tvrtke

Zagorski poduzetnici prvi u Hrvatskoj iskoristili program Kreditom do uspjeha

13.09.2018.

Korisnici su, dodala je, imali subvenciju na kamate 2 posto za prerađivačku industriju te jedan posto za uslužne djelatnosti

Mladom genijalcu iz Karlovca posao cvjeta. Otkriva nam što novo priprema

12.09.2018.

Danas ima šestero zaposlenih na puno radno vrijeme i posao mu cvjeta. Čak 95% njegovih proizvoda odlazi na tržišta izvan Hrvatske. Najviše izvoze u SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačku.

Tag cloud

  1. 1800 članka imaju tag hrvatska
  2. 1835 članka imaju tag turizam
  3. 1496 članka imaju tag financije
  4. 1176 članka imaju tag izvoz
  5. 772 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 954 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 908 članka imaju tag trgovina
  8. 649 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 784 članka imaju tag investicije
  10. 926 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 835 članka imaju tag svijet
  13. 828 članka imaju tag ict
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 915 članka imaju tag kriza
  16. 553 članka imaju tag maloprodaja
  17. 520 članka imaju tag marketing
  18. 477 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 419 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  21. 325 članka imaju tag poticaji
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 397 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 370 članka imaju tag hnb
  27. 237 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 311 članka imaju tag eu fondovi
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 309 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP