Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Lip 2018

Obitelj Čuček automatizirala proizvodnju cvijeća, informacije o biljkama stižu im putem mobitela

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Snježana Kratz  

Obitelj Čuček automatizirala proizvodnju cvijeća, informacije o biljkama stižu im putem mobitela

Obitelj Čuček iz Zaboka u Zagorju svoju je proizvodnju cvijeća, ukrasnih grmova i drugog biljnog materijala uvelike automatizirala. Informacije o stanju s biljkama dobivaju preko mobitela pa u svakom trenutku znaju što im se događa u proizvodnim pogonima.

Iako je početkom lipnja završila proljetna cvjetna sezona, u vrtlariji obitelji Verice i Dubravka Čučeka iz Zaboka u Krapinsko - zagorskoj županiji poslovi ne staju jer započeli su im radovi s krizantemama. To im se cvijeće već ukorjenjuje i presađuje, a sve kako bi s prvim danima srpnja bilo spremno za daljnju proizvodnju. Kaže nam to Dubravko Čuček (48) negdašnji učitelj, koji je u cvjećarskom poslu više od dva desetljeća, a otprije petnaestak godina obitelj mu od toga i živi. Imaju oni maloprodaju i veleprodaju cvijeća u Lugu Zabočkom gdje im je i rasadnik.

Plastenici i staklenik na 4.500 četvornih metara

Sveukupno plastenika i staklenika Čučekovi broje oko 4.500 četvornih metara. U poslu s cvijećem zaposlili su troje radnika a ni sa sezoncima nemaju problema jer kako kažu imaju “svoje ljude”, koje su kao pomoćne radnike obučili vrtlarskim poslovima. Njih trebaju od trećeg do šestog mjeseca odnosno iznova od listopada, a dnevnica im je u pravilu oko 150 kuna. U cvjetnom raju broje Zabočani više od petnaest vrsta ukrasnih cvjetnih grmova od dojcije, forzicije ,jasmina ljetnih i puzavih, imaju četrdesetak različitih vrsta pokrivača tla kao i jednogodišnjeg i dvogodišnjeg cvijeća.

Nemalo su to kadifice, begonije, pelargonije, ivančice odnosno cvijeće za balkone, prozore, vrtove, kamenjare... Obogaćena je vrtlarija obitelji i ukrasnim drvećem uključujući i ono u obliku kugle ili pak visećeg kišobrana (pendule) a imaju i japansku trešnju (viseća) i druge raskošne biljne vrste.

Uvoz presadnica božićnih zvijezda

Kada je o uvozu riječ, uglavnom uvoze (pre)sadnice božićnih zvijezda odnosno kupuju sjemenja nekih biljaka. Obitelj Čuček svoj je rad s cvijećem izlagala i na cvjetnim manifestacijama uključujući i nedavno održani Floraart u Zagrebu. Nositelji su nagrada za kvalitetu bilja(ka) odnosno svojedobnu izložbenu ideju tradicijskog vrta za što se nemalo i zalažu. Instalacija koju su s tim u vezi osmislili bila je uprizorena čuvarkućom, kadificama, ivančicama, margareticama,vučjakom i drugim tradicijskim biljnim vrstama.

Njih smatraju Čučekovi treba (o)čuvati što se u zagorskom kraju i radi pa su utoliko više ponosni na taj dio društvene im odgovornosti. Tako se obitelj odnosi i prema svojim biljkama, a da bi bile kvalitetne, zdrave i lijepe valjalo im je kažu učiti o njima godinama a u praksi se uzgoj događao po principu “pokušaja i pogreške”. Uzgoj biljaka zahtijeva stalno usavršavanje od (sa)znanja kako ih uzgojiti, održati, zaštiti od bolesti i dr. Oni su da bi naučili dosta toga razgovarali osim sa hrvatskim i stručnjacima iz Austrije, Njemačke, Nizozemske...

Pogoni vrtlarije automatizirani

Svoj su proizvodni pogon nemalo modernizirali jer je otkrivaju s “puno automatike” pa im biljke imaju neprestanu kontrolu. “Od ovog se posla može živjeti ali zahtijeva puno rada i odricanja” kaže naš sugovornik, dodajući kako mu dan započinje u pet ujutro s mirisom prve kave uz koju se istodobno “pretresa” dnevni plan rada. Uključuje to naručivanje sjemena biljaka, određivanje boja,količine,odlazak u plastenike, staklenik, pakiranje, dogovor s radnicima i sl. Nisu kreditno opterećeni jer kažu “koliko imaju toliko troše” odnosno zarađeno ulažu u modernizaciju proizvodnje i onog što im je najprije potrebno. Novac iz europskih fondova nisu pokušavali povući jer im je taj proces spor, a njihova proizvodnja jest “brza reakcija”.

Kočnica je svemu i hrvatska administracija jer im za ishođenje papirologije treba i po nekoliko mjeseci, a ishod kažu može biti i odbijenica. One koji bi ušli u sličan posao s biljkama savjetuju, kako trebaju sve proučiti, počevši od toga kako ustrojiti plastenik(e), koje financije iziskuje, treba znati što se želi, za koliku je površinu plastenik ili više njih namijenjen, kakva je oprema potrebna, kakvi uvjeti trebaju biljkama i dr. To više jer primjerice oprema odnosno stolovi, automatizirano navodnjavanje, krovno otvaranje i druga vrsta “automatike” cijenu plasteniku od tisuću kvadrata može popeti i do nekoliko stotina tisuća kuna.

U uzgoj cviječća potrebno je uložiti puno ljubavi i rada

"Oko pedeset posto naših objekata kompjutorski je navođeno" kaže gospodin Čuček ističući kako su im na računalo “spojene” i pumpe tj. ventili, a na određeni način uz pomoć tehnike specijalni potopni stolovi dobivaju zadanu im količinu vode u određeno vrijeme i sl.

Kontrola biljaka preko mobitela

Informacije o procesu tog rada naš sugovornik preko interneta dobiva na mobitel pa uvid o tome što se događa s biljkama ima stalno. Takva je automatika kaže izvrsna stavka rada koja košta, ali ona može i stati pa je ljudski faktor u svemu ipak najvažniji. Trenutno su Zagorci u mnogim radovima jer završavaju jedan plastenik odnosno počinju raditi s biljkama za jesensku sezonu. Baš je puno uloženog rada i stanoviti problem požalili su se supružnici, jer se maloprodajna cijena konačnog biljnog proizvoda u pravilu nije mijenjala već petnaest godina.

Ali zato, kažu, jeste cijena proizvodnje počevši od sadnica, gnojiva, grijanja, benzina, troškova transporta odnosno zemlje ili pak supstrata za biljke. Iako nije tako značajan i uvoz kvalitetnog jednogodišnjeg i dvogodišnjeg cvijeća stvara im troškove jer kod nas proizvodnje sobnog cvijeća, gerbera, ruža i sličnog gotovo da i nema.


Komentari članka

Vezani članci

Englez u Dubrovniku: Privatne firme ovdje izumiru. Pohlepa države ubija Hrvatsku

13.11.2018.

A u slučaju da se pitate koliko bi vas zaposlenik s plaćom od 7000 kuna koštao u Velikoj Britaniji - ako ste hrvatski poduzetnik, zatvorite oči - odgovor je ukupno 7600 kuna. Ovo je srž problema. Kao što Shakespeare kaže: 'Nešto je trulo u državi Danskoj.

Malim i mikro poduzetnicima u Osječko-baranjskoj županiji bespovratna sredstva

13.11.2018.

Zadovoljni smo jer su se poduzetnici prijavili u kraćem roku nego što je bilo predviđeno. Time su za ovu godinu iskorištena sva sredstva koja smo predvidjeli za tu namjenu i natječaj je zatvoren

Tek im je 20 i koja, a već su uspješni diljem svijeta

13.11.2018.

Prvi nam je posao bio oglasima pronaći zaposlenike za call centar u Las Vegasu i tako smo krenuli. Danas naši oglasi pomažu ljudima diljem svijeta u potrazi za poslom, a pomoću web-stranice justjobs.io i istoimene mobilne aplikacije uskoro ćemo se proširi

20-godišnji Gajšak oborio rekord za najuspješniju crowdfunding kampanju godine

12.11.2018.

Kampanja na platformi Kickstarter pokrenuta je sa ciljem da se osigura dovoljan broj narudžbi MAKERphonea. Prikupljeni novac nije profit, već prihod koji će biti uložen kako bi prototip MAKERphonea usavršili za masovnu proizvodnju.

Dva života u jednom: Bio je pravnik u Sloveniji, a sad u Istri radi vrhunski sir

11.11.2018.

Živimo ovdje oko deset godina. Par godina prije preseljenja smo pripremali, uređivali i nakon toga se konačno preselili. Ovo je super kraj, super su uvjeti za koze. Istra je stvorena za to. Koze više vole brstiti grmlje nego jesti travu, a Istra je puna g

Tag cloud

  1. 1822 članka imaju tag hrvatska
  2. 1854 članka imaju tag turizam
  3. 1506 članka imaju tag financije
  4. 1185 članka imaju tag izvoz
  5. 783 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 964 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 920 članka imaju tag trgovina
  8. 658 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 793 članka imaju tag investicije
  10. 930 članka imaju tag EU
  11. 860 članka imaju tag svijet
  12. 836 članka imaju tag industrija
  13. 838 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 918 članka imaju tag kriza
  16. 558 članka imaju tag maloprodaja
  17. 524 članka imaju tag marketing
  18. 443 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 479 članka imaju tag krediti
  20. 480 članka imaju tag tehnologija
  21. 332 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 239 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 320 članka imaju tag agrokor
  30. 314 članka imaju tag eu fondovi
  31. 287 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 318 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 337 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 362 članka imaju tag BDP