Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Kol 2019

Novi sustav naplate cestarina na autocestama mogao bi dovesti do velikog broja otkaza

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Suzana Župan  

Novi sustav naplate cestarina na autocestama mogao bi dovesti do velikog broja otkaza

Hrvatska će 2022. godine uvesti novi, elektronički sustav naplate cestarine sa slobodnim prolaskom vozila, bez njihovog zaustavljanja na naplatnim postajama (NP). Time ručna naplata i brklje odlaze u povijest, a novim se načinom protočnost uvelike povećava, u Hrvatskim autocestama kažu da ručna naplata ima kapacitet oko 200 vozila po satu, a novi sustav i do 3000. Još od prije postoje najave da će naplata cestarine biti automatizirana, što će se reflektirati na sadašnju zaposlenost na NP-ima, a konkretizirane su u srpnju kada je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture predstavilo novi sustav.

Rad 0-24, u smjenama
Najave o novom sustavu autocesta A5 Beli Manastir - Osijek - Svilaj dočekuje u trenu kada na njoj, podaci su HAC-a, cestarinu naplaćuje - 30 blagajnika. Rade na četiri naplatne postaje - Osijek, Čepin, Đakovo i Svilaj. Ne zaboravimo da se Slavonikom zasad prometuje na samo njene dvije trećine planirane trase – od 88 km (od granice s Mađarskom do granice s BiH), u tri je faze dosad sagrađeno 58,7 km. Brojnost blagajnika na nevelikoj i još uvijek ne u punom profilu prometujućoj Slavonici u HAC-u pojašnjavaju režimom rada 0-24, da je u rad kroz tri smjene i u međusmjenama potrebno odrediti optimalan broj ljudi. Usporedbe radi, na drugoj, dobrim dijelom slavonskoj autocesti "veteranki", dugoj 307 km - A3, Bregana - Zagreb - Lipovac, na 18 NP-a radi 155 blagajnika.

- A3 i A5 povezane su u zatvoreni sustav naplate koji ima tri čeona NP-a - dodaju u HAC-u. Na svim autocestama i na NP most Krk (pod upraviteljem HAC-a i Autoceste Rijeka - Zagreb, ARZ) stalno je zaposleno 614 blagajnika, a rade na ukupno 77 NP-a.

- Svako NP je specifičan - ukupni promet i veličina NP-a, vikend-promet, uloga u preusmjeravanju prometa kod zatvaranja dionica zbog vremenskih nepogoda i prometnih nezgoda, otvoreni/zatvoreni sustav naplate, blizina graničnog prijelaza, trajektnog pristaništa i sl., a o čemu ovisi potrebni broj blagajnika u pojedinoj smjeni odnosno međusmjeni - pojašnjavaju u HAC-u. Dodaju i da organizacija rada u međusmjenama smanjuje potrebni broja blagajnika, jer oni počinju s radom kada se očekuje najveći intenzitet prometa.

Novi će se sustav naplate temeljiti na kombinaciji dvaju suvremenih i provjerenih tehnologija: naplati putem unaprijeđene verzije ENC uređaja ugrađenog u vozilo i automatskog sustava očitavanja registarskih oznaka koje pripadaju u provjerene tehnologije koje se primjenjuju u EU-u.

Novi sustav za uštede
Tako će upotreba ENC-a biti obvezna za teška vozila, dok će korisnici lakih vozila imati mogućnost izbora. Priređivači studije nisu zanemarili ni visoku sezonalnost i činjenicu da gotovo 85 posto turista u RH dolazi cestovnim putom, pa je ponuđeno rješenje za korisnike koji nemaju potrebu nabavke ENC-a, odnosno nisu česti korisnici autocesta. Sustav će istodobno biti interoperabilan s postojećim elektroničkim sustavima naplate u EU-u, a nakon početne implementacije na dionicama HAC-a i ARZ-a očekuje se uvođenje i na dionicama ostalih koncesionara u RH, najavljuju u HAC-u, gdje su već duže pod očekivanjima da povuku rezove racionalizacije. Na naš nedavni upit o tome, podsjećaju da je u 2018. provedeno financijsko restrukturiranje u sklopu projekta modernizacija i restrukturiranje cestovnog sektora sa Svjetskom bankom te da je u tijeku tehničko i operativno restrukturiranje s krajnjim ciljem racionalizacije poslovanja, pa je na dan 31. prosinca 2017. u HAC-u na neodređeno bilo 2953 zaposlenih, a na dan 8. kolovoza 2019. njih gotovo 300 manje - 2670.

Zasad je prerano precizirati brojke kako će se novi sustav odraziti na zaposlenost na naplati cestarine, no već već sada je jasno da klasičnog sustava naplate više neće biti. Procjenjuje se da će novi sustav, bez potrebe za većim nadogradnjama, učinkovito funkcionirati bar 15 godina, dok bi na mjesečnoj bazi uštede mogle iznositi oko 13 milijuna kuna u odnosu na trenutačni sustav koji obilježavaju visoki troškovi naplatnih mjesta, blagajnika, transporta gotovog novca i sl. Plan je da će se zamišljene uštede s novim sustavom naplate odraziti na daljnje smanjenje cestarskog duga na kojem već sada, nakon provedenog refinanciranja, ističu u HAC-u, država na kamatama godišnje štedi oko 50 milijuna eura.


Komentari članka

Vezani članci

Nove linije u Zračnoj luci Pula

10.02.2020.

Zračna luka Pula ponovno najavljuje ulaganja, ovaj put u smanjenje emisije štetnih plinova. Najavljuju i nove linije na proljeće. Inače, ta zračna luka prošle je godine ostvarila porast prometa od 8% i rekordnih 770 tisuća putnika.

Krenuli su s malim propelercem, a danas u njihovim mlažnjacima lete najveće svjetske face: Ide nam toliko dobro da moramo kupiti još jedan avion vrijedan pet milijuna eura

03.02.2020.

Krešimir i Vedran Jung nedavno su proslavili 10 godina postojanja svoje zrakoplovne kompanije Jung Sky. Krenuli su s malim propelercem i panoramskim letovima za turiste, a danas imaju dva mlazna aviona kojima prevoze putnike uglavnom dubljeg džepa – domać

Kroz hrvatske zračne luke lani prošlo 11 milijuna putnika, 8 posto više nego godinu prije

13.01.2020.

Hrvatske zračne luke u studenom 2019. uslužile su 351 tisuću putnika, što je gotovo 10 posto više nego u istom mjesecu 2018., dok u 11 mjeseci 2019. putnika bilo 8,3 posto više, podaci su Državnog zavoda za statistiku, koji pokazuju i velike razlike u pos

Lani po prvi put u povijesti iznos naplaćene cestarine premašio 3 milijarde kuna

02.01.2020.

Pojedinačno po mjesecima, najznačajniji je kolovoz, kada je naplaćena cestarina u iznosu od 475 milijuna kuna.

Imovinom treba znati upravljati: Deset najbogatijih tvrtki u RH

30.12.2019.

Banke i javna poduzeća mogu se pohvaliti da su milijarderi – njihova Imovina premašuje milijarde eura. Ipak, i milijarderi moraju biti svjesni da najvažnija imovina organizacije postaje intelektualni kapital

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2048 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 702 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 991 članka imaju tag EU
  14. 889 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 353 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 377 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 301 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija