Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Stu 2019

Nova stroža pravila za kolinje

Izvor: vijesti.hrt.hr · Autor: Sani Lukić/T.D./HRT  

Nova stroža pravila za kolinje

Vrijeme je kolinja ili svinjokolje, ali od studenoga prema novim strožim pravilima. Zbog prevencije afričke svinjske kuge svinjogojci s objektima u 1. kategoriji a takvih je u Hrvatskoj 90 posto, morat će najaviti kolinje kako bi veterinari obavili klinički pregled. Pregled nije besplatan. Za uzgajivača do 10 svinja stoji 180 kuna.

Na gospodarstvima koja ne udovoljavaju biosigurnosnim uvjetima, odnosno onima koja su svrstana u prvu kategoriju, a takvih je i najviše, nema više kolinja bez veterinarskog nadzora.

- Zato što može u zaraženom sirovom mesu on može egzistirati i više od tri mjeseca i u iznutricama, a u suhim proizvodima i po godinu dana. Dakle, ljudi koji će imati kolinja za vlastite potrebe morat će se javiti prije toga u svoju veterinarsku organizaciju da se napravi klinički pregled gospodarstva, objašnjava mr. Ante Čorić, dr.vet.med. član Uprave Veterinarske stanice Bjelovar.

Posjednici moraju obavijestiti veterinara 72 sata prije kolinja.

- I takav pregled vrijedi 7 dana. Ljudi koji su u 1. kategoriji nažalost će morati plaćati. 180 kuna je za gospodarstva do 10 svinja, kaže Čorić.

Na farmi svinja obitelji Lukač u Kokincu pokraj Bjelovara posljednja su ulaganja omogućila prelazak iz prve kategorije. Cijela je farma ograđena, postavljena je dezobarijera za vozila, na prozore stavljena mreža. Iako je time ova obitelj izbjegla plaćanja novih mjera, smatraju da ona nisu smjela pasti na leđa svinjogojaca.

- Prvo cijene su prevelike. Pregled kod kolinja isto, naša klasična svinjokolja koju nam nije Europska unija uništila. Uspjeli smo se u Bruxellesu izboriti na ovakav ili onakav način, sad će uvoznički lobi, ističe Željko Lukač, Kokinac.

Željko Lukač kaže kako će vjerojatno biti onih koji će kolinje obavljati bez ikakve kontrole.

- Mi ćemo imati sigurno u početku probleme jer neki zaklati svinju pa će je donijeti na pregled na trihineloskopiju, a prije toga nismo obavili klinički pregled toga će biti, smatra Čorić.

Željko napominje kako ima već godinama uhodan uzgoj zbog kojega je uložio u prekategorizaciju, no ne vjeruje da će to učiniti manja gospodarstva.

- Nekakvih 60 krmača imamo u rasplodu. Dva sina su ostala kod kuće koji se bave poljoprivredom, znači, kao mladi poljoprivrednici. Na neki način pomaže nas država da mladi ostaju kod kuće, a na drugu stranu nas koče. Znači, mi nemamo izbora i sada hvala Bogu doći će ta nova kategorizacija, pripremili se jesmo. Znači, ima puno takvih gospodarstava koja će to odraditi, ali mali neće opstati tako, kaže Lukač.

I Božidar Petolas iz Jabučete smatra da su nove mjere udar na džep najmanjih svinjogojaca no izlaz vidi u prekategorizaciji.

- Apsolutno je puno novaca to puno novaca za plaćati to, pogotovo malim gospodarstvima koji drže za vlastite potrebe no mogućnost je rekategorizacija gdje se more uz vrlo jeftine investicije postići zadovoljavajuće uvijete, smatra Petolas.

- Oni mogu zatražiti ponovnu rekategorizaciju koju će platiti onda 285 kuna da bi otišli u bolju kategoriju barem u kategoriju 2 koja će osigurati minimalne uvijete ili ne moraju ni to ako će stalno , svaki puta svinje voditi direktno u klaonicu, ističe Čorić.

Dio svinjogojaca smatra kako je država trebala platiti mjere uvedene kao prevenciju protiv afričke svinjske kuge.

- Ja sam apsolutno za to da se napravi red i da se kontrolira promet svinjama. Znali svinje moraju imati popratnu dokumentaciju no za mala gospodarstva ponavljam koja drže svinje za sebe kojih je u Hrvatskoj možda i 80 posto svinjogojaca to predstavlja dodatni trošak dodatni namet kojeg država možda nije trebala staviti na leđa samoga seljaka, smatra Petolas.

- Sad 80 posto ljudi neće nositi na trihinelu. Neće jer si misli kako su njegove svinje zdrave, sam ih je hranio, deratizacija se obavlja, i ljudi neće jednostavno nositi. Mislim da tu nema pameti. Oni kažu koju god svinju prodaš u klaonicu ne mora se platiti pregled. Točno, ali klaonice su u Hrvatskoj zatvorene one su propale. Bjelovar je nekada imao veliku klaonicu, ona sad ne radi, ističe Lukač.

Novih pravila na gospodarstvima prve kategorije moraju se pridržavati i kupci, a valja napomenuti da je klinički pregled obvezan i za promet svinja na neko drugo gospodarstvo, a vrijedi samo 24 sata.


Komentari članka

Vezani članci

Za uzgoj povrća 150 milijuna kuna

25.05.2020.

U indikativni plan objave natječaja za 2020. godinu u cilju povećanja samodostatnosti poljoprivredne proizvodnje dodana su tri nova natječaja za restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava

Urušava se domaće stočarstvo: izvoz stao, potražnje nema - kome prodati svinje i junad?

14.05.2020.

Potražnje nema, cijene su niske te se gubitci povećavaju iz dana u dan. Tržni viškovi i interventni otkup naša je realnost, kaže Darko Celovec, predsjednik udruge Baby beef. Slično kažu i u Savezu udruga uzgajivača svinja te CroMilku.

Cijena svinjetine "otišla u nebo", ovo je prilika za naše proizvođače

24.02.2020.

Domaći uzgajivači ne pamte potražnju za svinjskim mesom kao u posljednje vrijeme. Cijene svinjetine skočile su gotovo dvostruko.

Nestašica na tržištu: Prasce rezerviraju i prije nego se oprase

12.02.2020.

Kupci uzimaju čak i prasce "odbijače" i sami ih nadohranjuju dok ne postignu određenu težinu, samo da ih osiguraju na vrijeme

Hrvatska ima tri autohtone pasmine svinja, ali najviše uzgaja landras

05.02.2020.

Prisutnost svinje u Turopolju potječe još od 6. stoljeća, te se ona smatra jednom od najstarijih pasmina u Europi. Tu su, dakako i crna slavonska te banijska šara. Znate li koje su specifičnosti ovih naših pasmina?

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2048 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 700 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 991 članka imaju tag EU
  14. 888 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 353 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 377 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 300 članka imaju tag opg
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija