Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Lis 2009

Nova pljačka kupaca - ista cijena za manje pakiranje

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Maja Posavec  

Nova pljačka kupaca - ista cijena za manje pakiranje

Jeste li primijetili da se vaši omiljeni keksi prodaju u manjem pakiranju? Ili da u paketu ima manje pelena? Ima li omiljena čokoladica manje grama ili jednostavno brže nestaje? Nije riječ o trik-pitanjima, već o trendu smanjenja pakiranja koji su uveli veliki proizvođači i trgovački lanci u Velikoj Britaniji koji u “potkradanju” kupaca vide spas od krize.

Trikovi za kupce
U Hrvatskoj takav trend još nije uzeo maha, a prema odgovorima naših proizvođača i trgovačkih lanaca, takvo što ni ne planiraju. No, s obzirom na to da ima nekih upitnih proizvoda, poput novih pakiranja pelena pampers ili smanjenih pakiranja milka čokolada, krenuli smo u potragu za objašnjenjima. Najbolji je primjer čokoladica mars koja je s uobičajenih 62,5 grama spala na 58 grama, a cijena je ostala ista. Tada su iz uprave Marsa objasnili da su “izašli ususret zahtjevima potrošača za zdravijim životnim stilom, a u isto vrijeme nisu povećavali cijene”. Sličnom se politikom vode i u Kraftu koji proizvodi milku, a koji su pakiranja čokolada od 300 grama, zamijenili onima od 250 grama.

Vrećica majoneze također je jedan od proizvoda koji zbunjuje potrošače zato što odnedavno ima 90 umjesto svima znanih 100 grama. Razloge su objasnili u tvornici Zvijezda.
– Od 2003. godine sve su majoneze deklarirane u gramima, i to zbog usklađivanja s pravilnikom (dotad je majoneza u vrećici bila deklarirana kao 100 ml). U pakiranjima (vrećica, tuba, staklenka, posuda) nalazi se ista količina proizvoda, samo je preračunata iz tadašnjih mililitara (vrećica, tuba, staklenka) u grame i iz tadašnjih litara (posuda) u kilograme – ističe Petra Pirker Šoštarić iz Zvijezde. Kruh se više ne prodaje na kilograme, a jedan u prosjeku teži oko 800 grama. Kraševa mliječna čokolada dorina ima 80 grama, a ne 100 kao kod većine ostalih proizvođača. No, to već svi znaju ili...?

– Kraš nije smanjivao pakiranja svojih proizvoda niti je na bilo koji drugi način zbog krize mijenjao ponudu svojih proizvoda na tržištu. Čokolade dorina već se niz godina prodaju u težinama od 80, 100 i više grama, ovisno o vrsti čokolade, što je dobro poznato svim našim potrošačima – objasnili su u Krašu.

Trgovački lanci također se brane da nisu posegnuli za smanjenjem pakiranja proizvoda svojih robnih marki, ali priznaju da postoje trendovi kojima se svakodnevno vara potrošače.
– Lidl Hrvatska nema namjeru smanjivati veličinu, kvalitetu ili bilo koju kvalitativnu osobinu pakiranja svojih proizvoda usprkos globalnoj recesiji i sve češćim trendovima tog tipa. Čvrsto smo odlučili zadržati sve odlike svoje poslovne misije, a kao jedan od recentnijih primjera navodimo samo to da tjesteninu prodajemo u pakiranju od 500 grama za razliku od određenih prodavača koji je nude u pakiranju od 400 grama – kažu u Lidlu.

Gratis akcije najskuplje
U poznatom lancu supermarketa Billa susreli su se pak sa svime i svačime, a kako kažu, promjene ne moraju biti povezane s krizom i u njima ne vide ništa čudno ili loše.
– U jesen i zimi proizvođači pića povećavaju litražu svojih proizvoda jer nakon ljeta (sezona pića) potrošnja pada i upravo tom mjerom, tj. gratis količinom, pridobivaju kupce za nastavak kupnje njihova brenda. Ne tvrdimo da ne postoji i želja kod dobavljača za poskupljenjem proizvoda, ali marketinški gledano, prihvatljivije je smanjiti količinu u pakiranju nego poskupljivati iako su glavni razlozi poskupljenja ekonomske prirode – objasnili su u Billi.

Jedan od najčešćih trikova za kojima trgovci posežu kada žele neprimjetno nasamariti kupce bez sumnje su i akcije s gratis proizvodima.
– Kupci se svakako trebaju pripremiti na negativno marketinško djelovanje ondje gdje se nude proizvodi u akcijama 2+1 gratis u kojima čokoladica u osnovnom pakiranju stoji 8,99 kuna, a 2+1 gratis 19,99 kuna. Znači da onu gratis čokoladicu plaćamo više od dvije kune što znači da ona nije gratis – upozorava Tomislav Lončar iz Udruge za zaštitu potrošača.

Međutim, marketinški trikovi poput spomenutog prilično su plodonosni i trgovcima jako dobro pune blagajne jer tek analitičniji kupci shvaćaju da su prevareni, a ostale s lakoćom zavara istaknuti natpis “gratis”. Posljednje istraživanje pokazalo je da su ljudi spremni potrošiti više od predviđenog kada vide proizvode na akciji.


Komentari članka

Vezani članci

Potrošači biraju domaće ekoproizvode

24.05.2020.

Ekoproizvodi iz godine u godinu zauzimaju sve važnije mjesto u košarici potrošača, navode s portala Ja TRGOVAC i dodaju da hrvatski građani itekako prate taj globalni trend, pa ne iznenađuje da čak 99 % građana naše zemlje zna za ekološke (bio ili organsk

Cijene padaju, ljudi zbog krize i neizvjesnosti kupuju samo najnužnije

20.05.2020.

"Deflacija u 2020. godini je izgledna. Kriza izazvana koronavirusom predstavlja snažan udar na potrošnju, što se vidjelo i u vrijeme karantene, kada je malo toga radilo, a tu je i pad cijena nafte na svjetskom tržištu", kaže makroekonomist Goran Šaravanja

Trgovci ujedinjeni protiv Vlade: Neradna nedjelja nije dobra protuepidemijska mjera

17.05.2020.

Trgovci okupljeni u HUP-ovoj Udruzi trgovine smatraju kako odluka o neradnoj nedjelji nije adekvatna protuepidemijska mjera.

Obišli smo dućane i obrte prvi dan rada. Vlada olakšanje, optimizam, ali tu je i mala doza straha: Ljudi se ne pridržavaju mjera. Moraju biti odgovorniji!

27.04.2020.

Prvog dana rada dućana obišli smo u jutarnjim satima trgovine i obrtnike na zagrebačkoj Trešnjevci. Osjeća se veliko olakšanje, optimizam, ali i mala doza straha. Guži i redova nije bilo

Veliki trgovački centri: 'Možemo izdržati samo nekoliko neradnih nedjelja'

27.04.2020.

Je li odluka Nacionalnog stožera civilne zaštite o privremenoj zabrani rada trgovina nedjeljom i blagdanima opravdana u ovoj ekonomskoj situaciji u Hrvatskoj te je li u pitanju svojevrsna uvertira za ono što bi moglo uslijediti nakon pandemije? Među trgov

Tag cloud

  1. 2005 članka imaju tag hrvatska
  2. 2052 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1287 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 868 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1041 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 707 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 993 članka imaju tag EU
  14. 890 članka imaju tag industrija
  15. 785 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 568 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 357 članka imaju tag eu fondovi
  26. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 305 članka imaju tag opg
  35. 385 članka imaju tag vlada
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija