Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Svi 2018

Norveška - bogatstvo od nafte spremaju u fond zbog kojeg je svaki građanin milijunaš

Izvor: www.index.hr · Autor: M.Repecki  

Norveška - bogatstvo od nafte spremaju u fond zbog kojeg je svaki građanin milijunaš

NORVEŠKA je danas jedna od najbogatijih zemalja svijeta, a zbog povoljnih uvjeta življenja i snažnog sustava socijalne sigurnosti, redovno je u vrhu raznih ljestvica “naj” zemalja.

Imaju odgovoran odnos prema budućnosti pa su kao naftom bogata zemlja uspostavili fond, u kojem se akumuliraju prihodi od nafte i ulažu u dionice diljem svijeta kako bi, jednog dana kada izvori presuše, i buduće generacije imale korist od tog bogatstva kojim danas raspolažu. Vijest koja je obišla svijet je da je vrijednost tog fonda 2014. godine premašila milijun kruna po stanovniku te je svaki Norvežanin teoretski postao milijunaš.

Stoljećima su živjeli od ribarstva

No vratimo se u prošlost. U 19. stoljeću Norveška je još uvijek bila siromašna predindustrijska zemlja sa slabo razvijenom infrastrukturom. Velika većina stanovništva živjela je, ili bolje reći, preživljavala od poljoprivrede i ribarstva. Loši životni uvjeti potaknuli su i veliki val iseljavanja pa se od 1850. do 1920. godine čak 800 tisuća Norvežana iselilo u SAD. Ribolov je stoljećima bio glavni izvor prihoda za većinu Norvežana.

Sjeverno more i sjeverni Atlantik bili su bogati haringom, a u drugoj polovici 19. stoljeća, kada je izlov haringe ojačao, snažno se razvila i industrija prerade ribe. Primjerice, na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće više od polovice stanovništva Stavangera bilo je zaposleno u industriji konzerviranja ribe. No danas samo 1 posto ljudi radi u industriji povezanoj s ribarstvom.

Prve norveške tvornice proizvode sapun, cigle, staklo, željezo ili pivo. Uglavnom su bile male, s malom proizvodnjom i vrlo jednostavnim strojevima. Naprednija industrijska proizvodnja razvila se 1850-ih i 1870-ih godina i uglavnom su se prerađivale lokalne sirovine. Postupno se razvila tekstilna, a nakon toga i metalska te drvna industrija. Paralelno se razvijala i infrastruktura.

Norveška ima velike vodne resurse pa se početkom 20. stoljeća sve više počela razvijati proizvodnja električne energije iz hidroelektrana, što je bilo od izuzetne važnosti za ekonomski razvoj zemlje. Norveška je zemlja s najvećim vodnim potencijalom u Europi. Između 1890. i 1900. izgrađeno je prvih jedanaest hidroelektrana, a danas ih ima više od 600.

Ubrzo su se razvile industrije koje trebaju velike količine jeftine električne energije, poput elektrokemijske industrije i željezara. Proizvode proizvode koji troše energiju, kao što su karbid, cink, kositar, čelik... Proizvodnja aluminija i magnezija razvila se u glavni element norveškog gospodarstva, a Norveška je danas jedan od najvećih svjetskih proizvođača tih materijala.

Krajem 60-ih otkrivena velika nalazišta nafte - bogatstvo spremaju u fond za buduće generacije

Otkriće naftnog polja Ekofisk, 300 km jugozapadno od Stavangera u Sjevernom moru, 1969. godine bilo je jednako važno za norvešku ekonomiju kao i razvoj hidroelektrana krajem 19. stoljeća. Nakon Ekofiska, otkriveno je još naftnih i plinskih polja, a Norveška je postala jedan od glavnih proizvođača nafte i jedna od najbogatijih zemalja na svijetu.

Kako bi sačuvali bogatstvo za buduće generacije, ali i izbjegli tzv. nizozemsku bolest - pojavu u ekonomiji kada iskorištavanje nekog prirodnog resursa “uguši” ostale sektore ekonomije, što se dogodilo u nekim zemljama bogatim naftom, a nešto slično mi u Hrvatskoj imamo s turizmom - Norvežani su početkom 90-ih odlučili osnovati fond u koji će se slijevati prihodi od nafte, a on će novac ulagati u imovinu diljem svijeta.

Za razliku od npr. hrvatskih mirovinskih fondova, koji novac ulažu uglavnom u državne obveznice Republike Hrvatske, norveški naftni fond najveći dio svog portfelja drži u dionicama - od Azije do SAD-a. Neka od najvećih ulaganja su im u dionice Applea, Nestlea, farmaceutske kompanije Novartis, Microsofta, Alphabeta (vlasnika Googlea)...

Fond je prošle godine premašio vrijednost od bilijun dolara te u svom portfelju ima dionice više od 9 tisuća kompanija. Osim toga, posjeduje nekretnine na nekima od prestižnih lokacija u New Yorku, Londonu, Parizu… U posljednjih 20 godina fond je imao prosječni prinos od oko 6 posto, a njegova vrijednost je sada blizu 200 tisuća dolara po stanovniku.


Komentari članka

Vezani članci

Bez obzira koliko ste kvalificirani, jedna pogreška u razgovoru za posao može presuditi

20.05.2019.

Zhuo naglašava da, iako vam iskustvo i jedinstveni setovi vještina mogu pomoći da dobijete intervju na Facebooku, za nju ona nisu glavni prioritet jer su “mnogi ljudi još uvijek u fazi učenja i to je sjajno. To je u redu.".

Google prekida suradnju s Huaweijem

20.05.2019.

Iz Huaweija su već kazali kako su posljednjih nekoliko godina proveli pripremajući plan i razvijajući vlastitu tehnologiju u slučaju da im se blokira korištenje Androida. Neki dijelovi te tehnologije, kako su kazali iz firme, već se koriste u Kini.

U Japanu se testira putnički vlak brzine do 400 km/h

16.05.2019.

Alfa-X bit će najbrži putnički vlak na svijetu jednom kada, oko 2030. godine, počne redovno prometovati Japanom. Sada je tek u testnoj fazi

Stiže električni Volkswagen za 20.000 eura

13.05.2019.

Za sada nije poznato kada će ovaj automobil stići na tržište, no neki nagađaju kako bi do toga moglo doći najkasnije 2022. Prije toga će ID.3 slijediti veći modeli temeljeni na studijama Crozz, Buzz, Vizzion i Roomzz.

SAD priprema povećanje carina na sve preostale kineske proizvode

13.05.2019.

Kina je u petak najavila "protumjere" nakon što je SAD povećao carine s 10 na 25 posto, no nije objasnila kako planira odgovoriti.

Tag cloud

  1. 1897 članka imaju tag hrvatska
  2. 1914 članka imaju tag turizam
  3. 1524 članka imaju tag financije
  4. 1218 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 991 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 953 članka imaju tag trgovina
  8. 822 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 925 članka imaju tag svijet
  11. 954 članka imaju tag EU
  12. 876 članka imaju tag ict
  13. 848 članka imaju tag industrija
  14. 761 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 572 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 493 članka imaju tag tehnologija
  21. 353 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 255 članka imaju tag potpore
  25. 387 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 334 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 335 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 327 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija