Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Svi 2018

Norveška - bogatstvo od nafte spremaju u fond zbog kojeg je svaki građanin milijunaš

Izvor: www.index.hr · Autor: M.Repecki  

Norveška - bogatstvo od nafte spremaju u fond zbog kojeg je svaki građanin milijunaš

NORVEŠKA je danas jedna od najbogatijih zemalja svijeta, a zbog povoljnih uvjeta življenja i snažnog sustava socijalne sigurnosti, redovno je u vrhu raznih ljestvica “naj” zemalja.

Imaju odgovoran odnos prema budućnosti pa su kao naftom bogata zemlja uspostavili fond, u kojem se akumuliraju prihodi od nafte i ulažu u dionice diljem svijeta kako bi, jednog dana kada izvori presuše, i buduće generacije imale korist od tog bogatstva kojim danas raspolažu. Vijest koja je obišla svijet je da je vrijednost tog fonda 2014. godine premašila milijun kruna po stanovniku te je svaki Norvežanin teoretski postao milijunaš.

Stoljećima su živjeli od ribarstva

No vratimo se u prošlost. U 19. stoljeću Norveška je još uvijek bila siromašna predindustrijska zemlja sa slabo razvijenom infrastrukturom. Velika većina stanovništva živjela je, ili bolje reći, preživljavala od poljoprivrede i ribarstva. Loši životni uvjeti potaknuli su i veliki val iseljavanja pa se od 1850. do 1920. godine čak 800 tisuća Norvežana iselilo u SAD. Ribolov je stoljećima bio glavni izvor prihoda za većinu Norvežana.

Sjeverno more i sjeverni Atlantik bili su bogati haringom, a u drugoj polovici 19. stoljeća, kada je izlov haringe ojačao, snažno se razvila i industrija prerade ribe. Primjerice, na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće više od polovice stanovništva Stavangera bilo je zaposleno u industriji konzerviranja ribe. No danas samo 1 posto ljudi radi u industriji povezanoj s ribarstvom.

Prve norveške tvornice proizvode sapun, cigle, staklo, željezo ili pivo. Uglavnom su bile male, s malom proizvodnjom i vrlo jednostavnim strojevima. Naprednija industrijska proizvodnja razvila se 1850-ih i 1870-ih godina i uglavnom su se prerađivale lokalne sirovine. Postupno se razvila tekstilna, a nakon toga i metalska te drvna industrija. Paralelno se razvijala i infrastruktura.

Norveška ima velike vodne resurse pa se početkom 20. stoljeća sve više počela razvijati proizvodnja električne energije iz hidroelektrana, što je bilo od izuzetne važnosti za ekonomski razvoj zemlje. Norveška je zemlja s najvećim vodnim potencijalom u Europi. Između 1890. i 1900. izgrađeno je prvih jedanaest hidroelektrana, a danas ih ima više od 600.

Ubrzo su se razvile industrije koje trebaju velike količine jeftine električne energije, poput elektrokemijske industrije i željezara. Proizvode proizvode koji troše energiju, kao što su karbid, cink, kositar, čelik... Proizvodnja aluminija i magnezija razvila se u glavni element norveškog gospodarstva, a Norveška je danas jedan od najvećih svjetskih proizvođača tih materijala.

Krajem 60-ih otkrivena velika nalazišta nafte - bogatstvo spremaju u fond za buduće generacije

Otkriće naftnog polja Ekofisk, 300 km jugozapadno od Stavangera u Sjevernom moru, 1969. godine bilo je jednako važno za norvešku ekonomiju kao i razvoj hidroelektrana krajem 19. stoljeća. Nakon Ekofiska, otkriveno je još naftnih i plinskih polja, a Norveška je postala jedan od glavnih proizvođača nafte i jedna od najbogatijih zemalja na svijetu.

Kako bi sačuvali bogatstvo za buduće generacije, ali i izbjegli tzv. nizozemsku bolest - pojavu u ekonomiji kada iskorištavanje nekog prirodnog resursa “uguši” ostale sektore ekonomije, što se dogodilo u nekim zemljama bogatim naftom, a nešto slično mi u Hrvatskoj imamo s turizmom - Norvežani su početkom 90-ih odlučili osnovati fond u koji će se slijevati prihodi od nafte, a on će novac ulagati u imovinu diljem svijeta.

Za razliku od npr. hrvatskih mirovinskih fondova, koji novac ulažu uglavnom u državne obveznice Republike Hrvatske, norveški naftni fond najveći dio svog portfelja drži u dionicama - od Azije do SAD-a. Neka od najvećih ulaganja su im u dionice Applea, Nestlea, farmaceutske kompanije Novartis, Microsofta, Alphabeta (vlasnika Googlea)...

Fond je prošle godine premašio vrijednost od bilijun dolara te u svom portfelju ima dionice više od 9 tisuća kompanija. Osim toga, posjeduje nekretnine na nekima od prestižnih lokacija u New Yorku, Londonu, Parizu… U posljednjih 20 godina fond je imao prosječni prinos od oko 6 posto, a njegova vrijednost je sada blizu 200 tisuća dolara po stanovniku.


Komentari članka

Vezani članci

Britanski parlament odbio sporazum o Brexitu

16.01.2019.

Britanski parlament u utorak navečer odbio je podržati sporazum o Brexitu premijerke Therese May s 432 glasa protiv. Za sporazum bila su 202 zastupnika.

Lani je zabilježen prvi pad prodaje pametnih telefona

14.01.2019.

Međutim, mogao bi nastaviti rasti udjel kineskih proizvođača pametnih telefona kao što su Xiaomi i Oppo. Te kompanije, kao i Huawei, padom Applea i Samsunga, osvojile su veći dio tržišta u 2018.

Kina priprema mjere za jačanje domaće potrošnje

10.01.2019.

U prvom tromjesečju 2019. agencija će krenuti u realizaciju velikih projekata koji će se financirati iz inozemnih izvora, a mogao bi obuhvatiti nove energetske projekte vrijedne i nekoliko milijardi dolara po projektu

400 najboljih besplatnih online tečajeva prestižnih američkih sveučilišta

08.01.2019.

Sudeći prema svjetskim trendovima, obrazovni sustav sve više nudi opciju online tečajeva, jer to olakšava posao profesoru koji onda ne mora više puta održati isto predavanje, nego ga studenti mogu pogledati u obliku videa i kasnije sa profesorom odraditi

20 web velikana koji vladaju internetom posljednjih 20 godina

08.01.2019.

Davne 1998. godine, većina internetskih stranica bila je poprilično jednostavna. Krajem devedesetih, prozor u word wide web za većinu korisnika bio je AOL. Na svom vrhuncu, oko 35 milijuna ljudi je pristupalo internetu upravo pomoću AOL-a

Tag cloud

  1. 1844 članka imaju tag hrvatska
  2. 1867 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 795 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 929 članka imaju tag trgovina
  8. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 803 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 880 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 527 članka imaju tag marketing
  18. 455 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 340 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast