Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Svi 2018

Norveška - bogatstvo od nafte spremaju u fond zbog kojeg je svaki građanin milijunaš

Izvor: www.index.hr · Autor: M.Repecki  

Norveška - bogatstvo od nafte spremaju u fond zbog kojeg je svaki građanin milijunaš

NORVEŠKA je danas jedna od najbogatijih zemalja svijeta, a zbog povoljnih uvjeta življenja i snažnog sustava socijalne sigurnosti, redovno je u vrhu raznih ljestvica “naj” zemalja.

Imaju odgovoran odnos prema budućnosti pa su kao naftom bogata zemlja uspostavili fond, u kojem se akumuliraju prihodi od nafte i ulažu u dionice diljem svijeta kako bi, jednog dana kada izvori presuše, i buduće generacije imale korist od tog bogatstva kojim danas raspolažu. Vijest koja je obišla svijet je da je vrijednost tog fonda 2014. godine premašila milijun kruna po stanovniku te je svaki Norvežanin teoretski postao milijunaš.

Stoljećima su živjeli od ribarstva

No vratimo se u prošlost. U 19. stoljeću Norveška je još uvijek bila siromašna predindustrijska zemlja sa slabo razvijenom infrastrukturom. Velika većina stanovništva živjela je, ili bolje reći, preživljavala od poljoprivrede i ribarstva. Loši životni uvjeti potaknuli su i veliki val iseljavanja pa se od 1850. do 1920. godine čak 800 tisuća Norvežana iselilo u SAD. Ribolov je stoljećima bio glavni izvor prihoda za većinu Norvežana.

Sjeverno more i sjeverni Atlantik bili su bogati haringom, a u drugoj polovici 19. stoljeća, kada je izlov haringe ojačao, snažno se razvila i industrija prerade ribe. Primjerice, na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće više od polovice stanovništva Stavangera bilo je zaposleno u industriji konzerviranja ribe. No danas samo 1 posto ljudi radi u industriji povezanoj s ribarstvom.

Prve norveške tvornice proizvode sapun, cigle, staklo, željezo ili pivo. Uglavnom su bile male, s malom proizvodnjom i vrlo jednostavnim strojevima. Naprednija industrijska proizvodnja razvila se 1850-ih i 1870-ih godina i uglavnom su se prerađivale lokalne sirovine. Postupno se razvila tekstilna, a nakon toga i metalska te drvna industrija. Paralelno se razvijala i infrastruktura.

Norveška ima velike vodne resurse pa se početkom 20. stoljeća sve više počela razvijati proizvodnja električne energije iz hidroelektrana, što je bilo od izuzetne važnosti za ekonomski razvoj zemlje. Norveška je zemlja s najvećim vodnim potencijalom u Europi. Između 1890. i 1900. izgrađeno je prvih jedanaest hidroelektrana, a danas ih ima više od 600.

Ubrzo su se razvile industrije koje trebaju velike količine jeftine električne energije, poput elektrokemijske industrije i željezara. Proizvode proizvode koji troše energiju, kao što su karbid, cink, kositar, čelik... Proizvodnja aluminija i magnezija razvila se u glavni element norveškog gospodarstva, a Norveška je danas jedan od najvećih svjetskih proizvođača tih materijala.

Krajem 60-ih otkrivena velika nalazišta nafte - bogatstvo spremaju u fond za buduće generacije

Otkriće naftnog polja Ekofisk, 300 km jugozapadno od Stavangera u Sjevernom moru, 1969. godine bilo je jednako važno za norvešku ekonomiju kao i razvoj hidroelektrana krajem 19. stoljeća. Nakon Ekofiska, otkriveno je još naftnih i plinskih polja, a Norveška je postala jedan od glavnih proizvođača nafte i jedna od najbogatijih zemalja na svijetu.

Kako bi sačuvali bogatstvo za buduće generacije, ali i izbjegli tzv. nizozemsku bolest - pojavu u ekonomiji kada iskorištavanje nekog prirodnog resursa “uguši” ostale sektore ekonomije, što se dogodilo u nekim zemljama bogatim naftom, a nešto slično mi u Hrvatskoj imamo s turizmom - Norvežani su početkom 90-ih odlučili osnovati fond u koji će se slijevati prihodi od nafte, a on će novac ulagati u imovinu diljem svijeta.

Za razliku od npr. hrvatskih mirovinskih fondova, koji novac ulažu uglavnom u državne obveznice Republike Hrvatske, norveški naftni fond najveći dio svog portfelja drži u dionicama - od Azije do SAD-a. Neka od najvećih ulaganja su im u dionice Applea, Nestlea, farmaceutske kompanije Novartis, Microsofta, Alphabeta (vlasnika Googlea)...

Fond je prošle godine premašio vrijednost od bilijun dolara te u svom portfelju ima dionice više od 9 tisuća kompanija. Osim toga, posjeduje nekretnine na nekima od prestižnih lokacija u New Yorku, Londonu, Parizu… U posljednjih 20 godina fond je imao prosječni prinos od oko 6 posto, a njegova vrijednost je sada blizu 200 tisuća dolara po stanovniku.


Komentari članka

Vezani članci

Zanima vas kako u šest sati prikupiti 57 milijardi dolara? Pročitajte ovo

20.06.2018.

Investicijska banka JPMorgan u šest sati prikupila je 57 milijardi dolara kako bi njemački kemijski konglomerat Bayer mogao dovršiti transakciju preuzimanja američkog konkurenta Monsanta

Kako su uspjeli: Kanada - od poljoprivredne zemlje do bogatog diva

18.06.2018.

Od Drugog svjetskog rata impresivan rast sektora proizvodnje, rudarstva i usluga transformirao je zemlju - odmaknuli su se od poljoprivredne i postali moderna ekonomija bazirana na industriji i uslugama.

Euro pao u odnosu na dolar, u fokusu tržišta carine u SAD-u i Kini

18.06.2018.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema drugih šest najznačajnijih svjetskih valuta, jutros je uvećan 0,2 posto, na 94,966 bodova, nadomak najviših razina u posljednjih sedam mjeseci

Škoda profitabilnija od Audija, a potražnja je veća od proizvodnje

15.06.2018.

Dolaskom SUV modela Kodiaq i Karoq tvrtka više nije u mogućnosti zadovoljiti apetite tržišta. Škodini kapaciteti su 1,2 milijuna vozila godišnje, a već sada je potražnja veća. Očekuje se da će do 2025. godine prijeći dva milijuna vozila.

Pršte milijarde: Disney i Comcast ne štede novac u utrci za komad Murdochova medijskog carstva

15.06.2018.

Operater za kabelsku televiziju Comcast ponudio je u srijedu 65 milijardi dolara za preuzimanje većine medijske imovine Twenty-First Century Foxa, što je 20 posto više nego što za tu kompaniju nudi Walt Disney, pa je moguć "rat ponudama" između dviju najv

Tag cloud

  1. 1760 članka imaju tag hrvatska
  2. 1789 članka imaju tag turizam
  3. 1490 članka imaju tag financije
  4. 1158 članka imaju tag izvoz
  5. 757 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 942 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 900 članka imaju tag trgovina
  8. 633 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 767 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 831 članka imaju tag industrija
  12. 819 članka imaju tag ict
  13. 803 članka imaju tag svijet
  14. 746 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 514 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 313 članka imaju tag poticaji
  21. 386 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 391 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 233 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 308 članka imaju tag agrokor
  31. 282 članka imaju tag osijek
  32. 301 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 295 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija