Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Svi 2018

Norveška - bogatstvo od nafte spremaju u fond zbog kojeg je svaki građanin milijunaš

Izvor: www.index.hr · Autor: M.Repecki  

Norveška - bogatstvo od nafte spremaju u fond zbog kojeg je svaki građanin milijunaš

NORVEŠKA je danas jedna od najbogatijih zemalja svijeta, a zbog povoljnih uvjeta življenja i snažnog sustava socijalne sigurnosti, redovno je u vrhu raznih ljestvica “naj” zemalja.

Imaju odgovoran odnos prema budućnosti pa su kao naftom bogata zemlja uspostavili fond, u kojem se akumuliraju prihodi od nafte i ulažu u dionice diljem svijeta kako bi, jednog dana kada izvori presuše, i buduće generacije imale korist od tog bogatstva kojim danas raspolažu. Vijest koja je obišla svijet je da je vrijednost tog fonda 2014. godine premašila milijun kruna po stanovniku te je svaki Norvežanin teoretski postao milijunaš.

Stoljećima su živjeli od ribarstva

No vratimo se u prošlost. U 19. stoljeću Norveška je još uvijek bila siromašna predindustrijska zemlja sa slabo razvijenom infrastrukturom. Velika većina stanovništva živjela je, ili bolje reći, preživljavala od poljoprivrede i ribarstva. Loši životni uvjeti potaknuli su i veliki val iseljavanja pa se od 1850. do 1920. godine čak 800 tisuća Norvežana iselilo u SAD. Ribolov je stoljećima bio glavni izvor prihoda za većinu Norvežana.

Sjeverno more i sjeverni Atlantik bili su bogati haringom, a u drugoj polovici 19. stoljeća, kada je izlov haringe ojačao, snažno se razvila i industrija prerade ribe. Primjerice, na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće više od polovice stanovništva Stavangera bilo je zaposleno u industriji konzerviranja ribe. No danas samo 1 posto ljudi radi u industriji povezanoj s ribarstvom.

Prve norveške tvornice proizvode sapun, cigle, staklo, željezo ili pivo. Uglavnom su bile male, s malom proizvodnjom i vrlo jednostavnim strojevima. Naprednija industrijska proizvodnja razvila se 1850-ih i 1870-ih godina i uglavnom su se prerađivale lokalne sirovine. Postupno se razvila tekstilna, a nakon toga i metalska te drvna industrija. Paralelno se razvijala i infrastruktura.

Norveška ima velike vodne resurse pa se početkom 20. stoljeća sve više počela razvijati proizvodnja električne energije iz hidroelektrana, što je bilo od izuzetne važnosti za ekonomski razvoj zemlje. Norveška je zemlja s najvećim vodnim potencijalom u Europi. Između 1890. i 1900. izgrađeno je prvih jedanaest hidroelektrana, a danas ih ima više od 600.

Ubrzo su se razvile industrije koje trebaju velike količine jeftine električne energije, poput elektrokemijske industrije i željezara. Proizvode proizvode koji troše energiju, kao što su karbid, cink, kositar, čelik... Proizvodnja aluminija i magnezija razvila se u glavni element norveškog gospodarstva, a Norveška je danas jedan od najvećih svjetskih proizvođača tih materijala.

Krajem 60-ih otkrivena velika nalazišta nafte - bogatstvo spremaju u fond za buduće generacije

Otkriće naftnog polja Ekofisk, 300 km jugozapadno od Stavangera u Sjevernom moru, 1969. godine bilo je jednako važno za norvešku ekonomiju kao i razvoj hidroelektrana krajem 19. stoljeća. Nakon Ekofiska, otkriveno je još naftnih i plinskih polja, a Norveška je postala jedan od glavnih proizvođača nafte i jedna od najbogatijih zemalja na svijetu.

Kako bi sačuvali bogatstvo za buduće generacije, ali i izbjegli tzv. nizozemsku bolest - pojavu u ekonomiji kada iskorištavanje nekog prirodnog resursa “uguši” ostale sektore ekonomije, što se dogodilo u nekim zemljama bogatim naftom, a nešto slično mi u Hrvatskoj imamo s turizmom - Norvežani su početkom 90-ih odlučili osnovati fond u koji će se slijevati prihodi od nafte, a on će novac ulagati u imovinu diljem svijeta.

Za razliku od npr. hrvatskih mirovinskih fondova, koji novac ulažu uglavnom u državne obveznice Republike Hrvatske, norveški naftni fond najveći dio svog portfelja drži u dionicama - od Azije do SAD-a. Neka od najvećih ulaganja su im u dionice Applea, Nestlea, farmaceutske kompanije Novartis, Microsofta, Alphabeta (vlasnika Googlea)...

Fond je prošle godine premašio vrijednost od bilijun dolara te u svom portfelju ima dionice više od 9 tisuća kompanija. Osim toga, posjeduje nekretnine na nekima od prestižnih lokacija u New Yorku, Londonu, Parizu… U posljednjih 20 godina fond je imao prosječni prinos od oko 6 posto, a njegova vrijednost je sada blizu 200 tisuća dolara po stanovniku.


Komentari članka

Vezani članci

Tamo gdje ne može traktor, može dron

16.08.2018.

U zemlji u kojoj je pristup poljima često težak za traktore, pa čak i avione, dronovi pokazuju veliki potencijal.

U grupi smo zemalja s visokim blagostanjem: Hrvatska na 40. mjestu prema održivom ekonomskom razvoju

13.08.2018.

Od svih vrijednosti, odnosno dimenzija koje se vrednuju na SEDA skoru, najvišu ocjenu Hrvatska je dobila iz jednakosti, 85,5, dok je najniža ocjena Hrvatskoj dodijeljena za visinu dohotka, tek 30,8.

Luksemburg - zemlja u kojoj je minimalna plaća 2000 eura

05.08.2018.

Do 60-ih godina osnova ekonomije Luksemburga bila je proizvodnja čelika. No posljednjih desetljeća napravljeni su veliki iskoraci kako bi se struktura ekonomije promijenila te je danas Luksemburg jedan od vodećih financijskih centara svijeta.

Rekordna potražnja za radnicima u Njemačkoj – najviše u ICT sektoru

01.08.2018.

Najveća potražnja za novim radnicima zabilježena je u sektoru informacijsko-komunikacijskom tehnologija. Sektori maloprodaje, industrijske proizvodnje i javne uprave također su zabilježili veliki godišnji porast slobodnih radnih mjesta.

Loši Samsungovi rezultati posljedica su rastućeg pritiska kineskih konkurenata

01.08.2018.

Za dobre ukupne rezultate zaslužno je poslovanje s čipovima koje je ‘pokrilo’ podbačaj mobitela. Iz kompanije su poručili da je pad posljedica jeftinijih kineskih mobitela, a analitičari ističu da je nakon gubljenja bitke s cijenom

Tag cloud

  1. 1789 članka imaju tag hrvatska
  2. 1820 članka imaju tag turizam
  3. 1493 članka imaju tag financije
  4. 1169 članka imaju tag izvoz
  5. 768 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 951 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 905 članka imaju tag trgovina
  8. 646 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 777 članka imaju tag investicije
  10. 920 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 822 članka imaju tag ict
  13. 819 članka imaju tag svijet
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 914 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 517 članka imaju tag marketing
  18. 473 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 322 članka imaju tag poticaji
  21. 403 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 369 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 338 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 297 članka imaju tag hgk
  31. 306 članka imaju tag eu fondovi
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 303 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 281 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP