Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Pro 2021

Ni građani ni tvrtke u Hrvatskoj nisu shvatili potencijal internet trgovine

Izvor: www.index.hr · Autor: Branimir Perković  

Ni građani ni tvrtke u Hrvatskoj nisu shvatili potencijal internet trgovine

KRIZE često djeluju kao akceleratori već započetih društvenih i tehnoloških promjena, pa tako i pandemijska kriza uzrokovana covidom-19. Zbog čestih lockdownova, više rada od kuće i općenito manje mobilnosti ljudi su počeli češće kupovati stvari na internetu.

Internet trgovina u svijetu
2020. je 73% korisnika interneta, tj. 65% od ukupnog broja stanovnika 16-74 godine u EU kupilo nešto preko interneta. Najviše se kupuje odjeća (63% e-kupaca), namještaj i vrtlarska oprema (29% e-kupaca), dostava hrane (28%), kozmetika (27%), knjige i novine (26%) te računala i električni proizvodi (26%). Internet trgovina raste pa je 2015. 62% korisnika interneta kupovalo na njemu, a 2020. 73%. A ako se brojke usporede s 2010. kada je na razini EU 54% korisnika interneta koristilo internet trgovinu, onda je jasno kako se radi o brzorastućem trendu koji je već dio svakodnevice.

Mladi su više koristili internet trgovinu, ali je zanimljivo da je više od 50% ljudi iznad 65 godina koji koriste internet bilo i e-kupac. Internet trgovinu također više koriste obrazovani i samozaposleni.

Prihvaćenost internet trgovine dosta varira unutar EU, od 89% od ukupnog stanovništva (od 16 do 74 godine) Danske do 31% u Bugarskoj.

Internet trgovina u Hrvatskoj
Hrvatska se s 80% ljudi koji su koristili internet i 55% ljudi koji su kupovali preko interneta svrstava među države ispod prosjeka EU (89% koristilo je internet, a 65% kupovalo je preko interneta). Susjedi Slovenci s 88% stanovništva koje koristi internet i 63% koje koristi internet trgovinu su blizu prosjeka EU, a u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, BiH i Crnoj Gori su i internet i internet trgovina manje rašireni. U Srbiji 79% ljudi koristi internet, a 38% internet trgovinu, Sjevernoj Makedoniji 84% koristi internet i 34% internet trgovinu, BiH 74% internet i 28% internet trgovinu, a u Crnoj Gori 79% internet i 23% internet trgovinu.

Iako se radi o globalnom fenomenu i podjednako je lako kupiti od trgovca iz Kine i SAD-a kao od trgovca na domaćem tržištu, izgleda da kupci i na internetu ostaju vjerni domaćim dobavljačima. 88% e-kupaca je u zadnjih godinu dana kupilo od domaćeg dobavljača u svojoj zemlji, 35% dobavljača iz neke druge države EU, a 25% države izvan EU.

Iako u Hrvatskoj danas ima nekoliko tisuća internet trgovina različite veličine, najviše se prodaje potrošačka elektronika i razna oprema (32%), slijede prehrambeni proizvodi i razna roba široke potrošnje (15%), moda (15%), kozmetika, namještaj i igračke – svaka od tih kategorija drži oko pet posto ukupne količine robe koja se prodaje putem interneta. Od usluga u Hrvatskoj se putem interneta najviše kupuju ulaznice za razne događaje, putovanja i avio-karte.

Loše korištenje internet trgovine
Začuđuje to što ih samo 20 posto pristaje na plaćanje kreditnim karticama, a PayPal koristi samo 10 posto. Takav čudan miks prihvaćanja najmodernijeg načina prodaje i poslovanja (internet trgovina), a istodobnog odbijanja modernog načina plaćanja pokazuje određenu neozbiljnost domaćih internet trgovina. Mnoge kompanije kao da su otvarale web trgovine čisto kao novitet i da bi mogle tvrditi kako ih imaju, a ne da ih iskoriste za iskorak u poslovanju. Jer da jesu, onda bi internet trgovinu spojili s plaćanjem putem interneta.
Većina tvrtki iz Hrvatske nije shvatila potencijal internet trgovine. Radi se o načinu poslovanja i segmentu tržišta koji kontinuirano raste iz godine u godinu; od Kine, preko EU do SAD-a. Potencijal je ogroman jer se tek otvaraju nove mogućnosti i sama je u fazi ekspanzije. Štoviše, govorimo o glavnoj promjeni koja je zadesila trgovinski sektor u ovom stoljeću.

Internet trgovine djeluju na principu B2C (Business to costumer) poslovanja, ali postoji još jedan segment internet trgovine koji se rijetko spominje, a to je B2B (Business to business), tj. internet stranice koje su namijenjene isključivo kompanijama za pronalaženje drugih kompanija koje će biti kupci ili dobavljači.

One nisu internet trgovina u užem smislu i uglavnom služe samo za lakše povezivanje poslovnih partnera, ali su jako bitan segment internet trgovine u širem smislu. Neke od njih, poput Trade Wheela, toliko su utjecajne i efikasne u onome što rade da cijeli okruzi u Kini potpisuju sporazume o suradnji s njima. 2019. je kineski Jinxian County, koji broji 360.000 stanovnika, potpisao sporazum o suradnji s Trade Wheel B2B platformom u svrhu olakšavanja plasmana proizvoda svojim kompanijama.

Takve platforme su u Hrvatskoj velikoj većini kompanija nepoznate, pa se još oslanjaju na stare metode pronalaska poslovnih partnera i novih tržišta. A kada i pokušaju nešto novo, to bude u stilu internet trgovine koja ne prihvaća plaćanje karticama.

Nije kriva samo država
Privatnici u Hrvatskoj su se navikli kritizirati državu, i to s dobrim razlogom. Ali s vremena na vrijeme bi trebali pogledati istini u oči i priznati da ni oni sami nisu baš najspremniji za reforme, inovativne metode, moderan način poslovanja i strateško promišljanje.

Krivnja države i političara za gospodarsko stanje u Hrvatskoj je apsolutno golema i dominantna. No nije samo javni sektor kriv zbog loših gospodarskih rezultata. Dobar dio privatnog je zapeo u prošlosti i ne gleda u budućnost.


Komentari članka

Vezani članci

HNS prodao TV prava na HNL za najveći iznos u povijesti

04.05.2022.

Izvršni odbor HNS-a na današnjoj je sjednici razmotrio tri pristigle ponude te je donio odluku da će odabrati ponudu Hrvatskog Telekoma, koja je s iznosom od devet milijuna eura po godini bila najizdašnija. Tako će u četiri godine, koliko je predviđeno tr

Digitalnoj agenciji EuroART 93 nisu skupe sirovine, ali ljudi odnose 80 posto troškova

03.05.2022.

U HŽ-ovoj zgradi na početku Rimske ulice u Sisku smjestila se digitalna agencija EuroART 93. Izvana djeluje neugledno i da nema toliko ljudi i muvinga oko nje, netko bi pomislio da se taj prostor ne koristi. No, kad se zakorači u ured, otvara se sasvim dr

Analiza otkriva: Konzum prvi po prihodima, a Lidl po dobiti

02.05.2022.

U ožujku je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 2,7 posto na godišnjoj razini, dok je promet od trgovine neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, porastao za 1,1 posto, pokazuju podac

Influencerski marketing: Trebao je biti autentičan, ali pretvorio se u namješten, lažan sadržaj

24.04.2022.

Utjecajnici koji s pomoću digitalne tehnologije mijenjaju svoj fizički izgled, odnosno retuširaju lica i tijela, mogli bi se naći pod udarom zakona. U Velikoj Britaniji predlaže se zakon prema kojem bi se kreatorima digitalnoga sadržaja naložilo da posebn

Konferencija Marketing Enigma razotkrila zagonetke marketinga i PR-a, ali otvorila i neke nove

13.04.2022.

Drugogi dan konferencije započeo je nešto ranije od prvoga dana, a program je vodila Maria Katančić koja je, uz Martinu Radaš, bila voditeljica projekta. Jedino predavanje na engleskom jeziku održao je svima poznati Jan de Jong. Jan je doputovao čak iz Sp

Tag cloud

  1. 2333 članka imaju tag turizam
  2. 2201 članka imaju tag hrvatska
  3. 1332 članka imaju tag svijet
  4. 1450 članka imaju tag izvoz
  5. 1694 članka imaju tag financije
  6. 999 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1232 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1115 članka imaju tag trgovina
  9. 1127 članka imaju tag ict
  10. 933 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 974 članka imaju tag investicije
  12. 768 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 996 članka imaju tag industrija
  14. 1063 članka imaju tag EU
  15. 861 članka imaju tag menadžment
  16. 458 članka imaju tag koronavirus
  17. 953 članka imaju tag kriza
  18. 466 članka imaju tag poticaji
  19. 662 članka imaju tag maloprodaja
  20. 629 članka imaju tag marketing
  21. 460 članka imaju tag opg
  22. 555 članka imaju tag tehnologija
  23. 438 članka imaju tag eu fondovi
  24. 523 članka imaju tag krediti
  25. 333 članka imaju tag potpore
  26. 419 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 449 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 476 članka imaju tag obrazovanje
  29. 431 članka imaju tag porezi
  30. 411 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 358 članka imaju tag osijek
  32. 398 članka imaju tag hnb
  33. 445 članka imaju tag dzs
  34. 382 članka imaju tag energetika
  35. 324 članka imaju tag hgk
  36. 404 članka imaju tag vlada
  37. 349 članka imaju tag start up
  38. 440 članka imaju tag banke
  39. 417 članka imaju tag BDP
  40. 336 članka imaju tag agrokor