Nenaplaćeno čak 17 mlrd. kuna poreza

Osam tisuća talijanskih općina počelo je na svojim web-stranicama objavljivati prihode svojih građana. Javna objava psihološki je pritisak na dužnike, ali i poziv lokalnoj zajednici da pomogne u utjerivanju dugova, koji se u Italiji procjenjuju na 120 milijardi eura. Srbija je početkom tjedna objavila svoj prvi popis poreznih dužnika, koji danima privlači pozornost srbijanske javnosti i medija, jer se na njemu osim velikih tvrtki i stečajnih dužnika nalazi i niz utjecajnih građana iz javnog života, poduzetnika, političara, pa i bivših ministara.

Hrvatska, bar zasad, nema namjeru dužnike pribijati na stup srama na taj način, ali kažu da će porezne vlasti sve učiniti da poboljšaju naplatu poreza. Ova bi godina trebala poslužiti za umrežavanje fiskalnih blagajni, a priprema se i novi zakon o financijskom poslovanju koji će biti glavni Vladin alat u borbi protiv neplaćanja i nelikvidnosti. Detalji zakona još se ne znaju, a prema informacijama ministra financija Slavka Linića, taj propis treba omogućiti bržu nagodbu vjerovnika i dužnika te lakše stečajeve. Mihaela Bronić, analitičarka Instituta za javne financije, izračunala je da su potkraj 2010. godine nenaplaćeni porezi i doprinosi iznosili 14 milijardi kuna – koliki je bio i ukupni proračunski manjak. U tri godine nenaplaćeni su se porezi udvostručili, a ako su i 2011. pratili istu dinamiku, sada ta svota nije niža od 17 milijardi kuna. Kada bi država imala taj novac, stranke na vlasti ne bi sada razbijale glavu sa smanjenjem proračuna i čuvanjem kreditnog rejtinga. Hrvatska taji imena poreznih dužnika, a rijetko se objavljuju i podaci o ukupnom poreznom dugu. Fina, na primjer, prati samo podatke tvrtki u blokadama. Prethodna je vlada donijela zakon kojim se omogućuje reprogram poreznog duga, ali nikad nisu objavili koliko tvrtke i građani duguju državi. Tek na posljednjoj sjednici Vlade donedavna ministrica financija Martina Dalić otkrila je da su porezne vlasti sklopile ugovore o reprogramu poreznog duga na 30 mjeseci sa 2070 dužnika, poduzetnika, a vrijednost duga bila je 1,4 milijarde kuna. Te tvrtke zapošljavaju 33.236 radnika.

U paketu propisa za ubrzanje stečajeva bila bi i promjenu zakona o kreditnim institucijama, kako bi se bankama dopustilo da pretvaraju potraživanja u vlasničke udjele i tako se izbjegnu stečajevi tvrtki. Bankari ne žele javno komentirati prijedlog, a neslužbeno kažu da ne očekuju velike promjene u poslovanju, pa ni u stečajnom režimu, jer banke kao razlučni vjerovnici ne moraju čekati stečaj da bi naplatile svoja potraživanja jer mogu odmah aktivirati hipoteke. Linić je najavio da će uvesti visoke poreze na imovinu u stečaju, što bi, prema našem sugovorniku iz bankarstva, utjecalo na druge vjerovnike, ali ne i banke.