Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Lip 2012

Ne bude li letova za Englesku i Njemačku bit će to moj neuspjeh!

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Tomislav LEVAK  

Ne bude li letova za Englesku i Njemačku bit će to moj neuspjeh!

Nakon što je Vlada RH u ime države kao većinskoga vlasnika, zbog loših poslovnih rezultata odlučila smijeniti dosadašnju upravu Zračne luke Osijek na čelu s direktoricom Blankom Strahonjom, za njezinoga nasljednika postavljen je 37-godišnji Domagoj Marinić, dosadašnji djelatnik ZL-a Osijek.

Kakvo ste stanje zatekli dolaskom na čelo Zračne luke?

Stanje u ZL-u Osijek je trenutno vrlo loše, dug je premašio 9.500.000 kuna, redovnih zrakoplovnih linija prema destinacijama u zemlji i inozemstvu, osim u ljetnom razdoblju prema Splitu, nema. Može se reći da je trenutno ugled zračne luke značajno narušen, jer sve što je proteklih godina pokrenuto od letova je i zaustavljeno. To je vrlo čudno jer je interes za letove bio ogroman, popunjenost zrakoplova B737 od 189 sjedala prema Frankfurtu je bila veća od 80 posto cijele sezone, zrakoplovi prema Splitu i Dubrovniku su bili još popunjeniji, dok su charter letovi za Tunis i Egipat bili gotovo u cijelosti puni. To je dokaz da ova regija ima potencijal, i da ovaj aerodrom može ispuniti svoju svrhu u dogledno vrijeme, a to je da pruži mogućnost građanima koji gravitiraju ovom aerodromu zračnu vezu s destinacijama u zemlji i Europi.

Koji su najveći problemi Zračne luke Osijek i tko je najveći krivac za njih?

Najveći problemi ZL-a Osijek su trenutan dug i nedostatak prihoda, odnosno redovnih putničkih linija. Prethodna uprava snosi naravno velik dio krivnje za to stanje, ali, naravno da velik dio krivnje snosi i država, kao većinski vlasnik od 2003. do 2011. godine, koji su isto tako svojim nečinjenjem doveli do trenutne situacije. Ono što se sada bitno mijenja je činjenica da je nakon izbora i promjene na vlasti, došlo da posve drukčijeg ozračja, gdje vlasnici u dobroj vjeri surađuju, i to je ono što budi optimizam.

Koji su prvi potezi koje ćete povući kao novi direktor? Hoće li biti nekih kadrovskih promjena, otpuštanja radnika...?

Prioritet je da se pokušamo izboriti u resornom ministarstvu da Natječaj za obavljanje javne usluge u zračnom prijevozu bude u onom opsegu u kojem to priželjkujemo. To znači da očekujemo uvođenje novih linija za Split i Dubrovnik tijekom cijele godine u okviru ovog natječaja koji predviđa uvođenje takvih linija tamo gdje zrakoplovni prijevoznik u pravilu nema gospodarskog interesa za uvođenje takvih linija. Zakon predviđa mogućnost i da država nametne uvođenje takvih linija, pogotovo tamo gdje se radi o slabije ekonomski razvijenim regijama, prometno izoliranim regijama i linijama sa slabijim prometom. Što se tiče otpuštanja radnika, toga ne smije biti, jer međunarodna zračna luka sa 44 djelatnika teško može funkcionirati. To znači da je težište na upravi aerodroma da donese poslove, pa će, nadam se, biti potrebe i za novim zapošljavanjem.

Na koje načina planirate riješiti probleme? Očekujete li, i u kojoj mjeri, pomoć države, Grada i Županije kao vlasnika?

U ovoj godini je bitno konsolidirati poslovanje zračne luke, organizacijski se poboljšati, napraviti određene preinake u načinu poslovanja i sistematizaciji radnih mjesta, ukinuti nepotrebne razine odlučivanja i napraviti kolektiv koji će biti fleksibilniji i dinamičniji, mnogo ažurniji u traženju novih prihoda i novih poslova. Očekujem pomoć svih vlasnika, a ta pomoć je već i počela stizati, ne samo u novcu, nego i u aktivnom sudjelovanju svih vlasnika u traženju izlaska iz trenutnih problema.

Planirate li uvesti nove letove? Na kojim relacijama, kako i u kojem roku?

Prioritet je letenje tijekom cijele godine na ovim linijama, no, naše apsolutno nastojanje će ići u smjeru otvaranja linija prema njemačkim destinacijama Stuttgart i Frankfurt, te u sljedećoj fazi otvaranje linija prema Londonu. Mislim da nije realno očekivati da ćemo ove godine uspjeti pokrenuti ove letove, građani će se morati strpiti još ove sezone, jer je nemoguće bilo što pokrenuti u sredini sezone. No, 2013. će sigurno biti godina otvaranja ovih linija. Smatrat ću svojim neuspjehom ako do toga ne dođe.


Komentari članka

Vezani članci

Istraživanje: Najviše godišnjeg imaju zaposleni u institucijama, a najmanje u domaćim privatnim vrtkama

22.07.2016.

Godišnji odmor predstavlja efikasan način oporavka od posla kojim vraćamo energiju i pozitivno utječemo na naše zdravlje. Kakve ...

Preko servisa Hitro.hr u prvih šest mjeseci osnovane 3471 tvrtke

22.07.2016.

U prvih šest mjeseci ove godine putem servisa Hitro.hr otvoreno je 3471 trgovačko društvo i obrt, pri čemu su prevladavala ...

Egzodus ICT-a: Zašto ajtijevci napuštaju Hrvatsku?

20.07.2016.

Svjetsko IT tržište raste iz sekunde u sekundu. Projekti se ‘štancaju’ brzinom svjetlosti, radi se od 0 do 24, ritam je nemilosrdan. Ni hrvatski ajtijevci ne zaostaju. No za razliku od svjetskih kolega...

Akvizicije – Kako preuzeti drugu tvrtku, a ne pogriješiti

12.07.2016.

Poslovno pripajanje veoma je zahtjevna poslovna aktivnost, koja se najčešće primjenjuje između dva pravna oblika trgovačkih ...

Ovako se radi u Danskoj: Ne ostaju prekovremeno, a šefovi zadovoljni

29.06.2016.

Tipično radno vrijeme u Danskoj je od 8 do 16 sati, s 37 radnih sati u tjednu, no jedno je nedavno istraživanje pokazalo kako ...

Tag cloud

  1. 1228 članka imaju tag hrvatska
  2. 1407 članka imaju tag turizam
  3. 1302 članka imaju tag financije
  4. 889 članka imaju tag izvoz
  5. 782 članka imaju tag poljoprivreda
  6. 827 članka imaju tag EU
  7. 548 članka imaju tag zapošljavanje
  8. 730 članka imaju tag trgovina
  9. 472 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 716 članka imaju tag industrija
  11. 887 članka imaju tag kriza
  12. 679 članka imaju tag menadžment
  13. 505 članka imaju tag investicije
  14. 645 članka imaju tag ict
  15. 545 članka imaju tag svijet
  16. 475 članka imaju tag maloprodaja
  17. 433 članka imaju tag krediti
  18. 452 članka imaju tag marketing
  19. 438 članka imaju tag banke
  20. 373 članka imaju tag tehnologija
  21. 404 članka imaju tag dzs
  22. 236 članka imaju tag poticaji
  23. 349 članka imaju tag hnb
  24. 314 članka imaju tag gospodarstvo
  25. 344 članka imaju tag obrazovanje
  26. 265 članka imaju tag poduzetnici
  27. 191 članka imaju tag potpore
  28. 269 članka imaju tag hgk
  29. 337 članka imaju tag recesija
  30. 293 članka imaju tag prehrambena industrija
  31. 246 članka imaju tag osijek
  32. 263 članka imaju tag investicija
  33. 292 članka imaju tag energetika
  34. 327 članka imaju tag vlada
  35. 269 članka imaju tag rast
  36. 229 članka imaju tag projekt
  37. 228 članka imaju tag proizvodnja
  38. 310 članka imaju tag istraživanje
  39. 169 članka imaju tag edukacija
  40. 307 članka imaju tag statistika