Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Velj 2010

Napokon svima jednaka šansa za upis na fakultet

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Mirela Lilek  

Napokon svima jednaka šansa za upis na fakultet

Najveći projekt hrvatskoga školstva vrijedan 30 milijuna kuna kreće u primjenu u petak, 19. veljače, pisanjem prvih testova iz dvaju srednjoškolskih izbornih predmeta - psihologije i informatike. Državna matura, koncipirana kroz obvezni dio iz predmeta hrvatski, matematika i strani jezik te izborni dio - predmeti koje učenici sami biraju ovisno o studiju koji su odabrali, održavat će se do 2. lipnja, a trebala bi obuhvatiti oko 40.000 učenika koji su ukupno prijavili čak 168.370 ispita. U jednome danu učenici će pisati najviše dva izborna predmeta, odnosno samo jedan obvezni.

Budući da uspjeh na maturi u velikoj mjeri presuđuje upisu na fakultet, jer zamjenjuje dosadašnje klasifikacijske ispite, ovogodišnja je generacija maturanata pod velikim pritiskom. Svaki od standardiziranih ispita provjerava znanje cijele generacije gimnazijalaca i strukovnjaka, koji ih pišu u isto vrijeme, pod jednakim uvjetima, uz strogo zacrtana pravila. Očekuje se da bi matura kroz određeno vrijeme trebala ujednačiti kvalitetu obrazovnog sustava i svakom kandidatu dati jednaku šansu za upis u visoko obrazovanje.

Da razloga za paniku nema, uvjeravaju iz obrazovnog ministarstva, kao i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje mature, zaduženog za organizaciju i provođenje mature. »Doista je sve spremno za maturu. Kao i u svakom velikom projektu, moguće je da i u ovome dođe do određenih propusta, no uvjeren sam da će se oni moći rješavati u hodu«, kaže državni tajnik za srednje školstvo Želimir Janjić. »Mislim da će nam matura pomoći s razvojem škole. Moramo se suočiti s istinom, a ne frizirati uspjeh naših učenika i škole«, kaže ravnatelj zagrebačke Prirodoslovne škole Vladimira Preloga Zlatko Stić.

Riječ je o školi s dva programa - strukovnim i gimnazijskim, u kojoj se vrlo malo učenika opredijelilo za pisanje prvih ispita mature. Psihologiju će ih pisati tek dvadesetak, a informatiku samo jedan učenik. Ravnatelj škole zbog toga neće imati problema s provođenjem jedne od zacrtanih odredbi po kojoj razmak između učenika tijekom pisanja testova mora biti - jedan metar. »Imamo dovoljno prostora u školi, no nisam siguran da problema neće biti u školama koje funkcioniraju u skučenim uvjetima«, kaže Stić.

U škole se ovih dana dopremaju pod strogim nadzorom kutije s ispitima. Svaki ispit dvostruko je zaštićen, a ravnatelj svake škole dužan je pohraniti ih do početka pisanja u prostoriji pod ključem. »Ispitne materijale čuvat ćemo pod tri ključa, u prostoriji pod kamerom. Ključ ima samo ispitni koordinator i njegov zamjenik, nemam ga čak ni ja«, kaže ravnatelj Prirodoslovne škole.

Za ocjenjivače je proveden poseban natječaj i uglavnom je riječ o nastavnicima srednjih škola, no izuzeti su oni čije je dijete ili netko u bližem srodstvu ovogodišnji maturant. Za svoj posao bit će plaćeni po eseju, a, prema riječima Želimira Janjića, riječ je o pristojnoj naknadi za taj posao. Primjerice, u pet dana, radi li cjelodnevno uz stanku za ručak, nastavnik-ocjenjivač može zaraditi svoju mjesečnu neto plaću. S obzirom na to da se matura može polagati na dvije razine - osnovnoj i višoj, preporuka učenicima jest da biraju višu razinu samo ako su sigurni da su za nju doista i spremni. Viša razina donosi im 60 posto više bodova od osnovne i učenik s njom, naravno, ima i više šanse za upis na fakultet.

Veliko je očekivanje da će matura otkloniti i problem mogućnosti korupcije prilikom upisa na fakultete te svima dati jednaku šansu pri upisu, tim više što je, prema najavama ministra Radovana Fuchsa, prva godina studija besplatna za sve.
Maturu kao standardizirani državni ispit kojim se upisuje fakultet provodi velik broj europskih zemalja, dok se kolijevkom mature smatra Francuska. Svaki sustav, međutim, imao je problema pri uvođenju mature, koji su se ublažavali određenim promjenama. U istoj godini kada i hrvatski maturanti, državnu maturu prvi put polažu i maturanti iz Crne Gore.

Osobna iskaznica, kemijska i voda
Osnovno pravilo je: stići u školu s osobnom iskaznicom ili putovnicom barem pola sata prije početka ispita. U učionicu u kojoj se polaže matura učenici smiju ponijeti samo kemijsku olovku crne ili plave boje, te bočicu s vodom. Tijekom pisanja testa imaju pravo izaći van pojedinačno na pet minuta, no isključivo u pratnji nastavnika. Pokušaji prepisivanja i drugih oblika varanja kažnjavat će se oduzimanjem testa.

I bivši maturanti besplatno na maturu
Državni tajnik za srednje školstvo Želimir Janjić potvrdio je u utorak da je Ministarstvo obrazovanja dalo preporuku o ukidanju plaćanja državne mature za kandidate koji nisu ovogodišnji maturanti već su srednju školu završili prijašnjih godina. Oni su, prema odluci Centra, trebali po ispitu iz mature plaćati 100, odnosno 105 kuna, jednako kao i strani državljani, dok su svi ovogodišnji hrvatski maturanti oslobođeni plaćanja. »Dali smo preporuku da se ta odredba ukine te da maturu ne plaćaju niti hrvatski građani koji su srednju školu završili prijašnjih godina«, kaže Janjić. Preporuku bi ovih dana trebalo potvrditi upravno vijeće Nacionalnog centra.

Psihologiju i informatiku piše 6738 maturanata
Prvi ispiti iz mature pišu se u petak iz lakših predmeta, psihologije i informatike. S obzirom na to da je riječ o predmetima koje svi učenici u nastavi ne slušaju u jednakom broju sati, za njihov se odabir nije odlučio velik broj učenika. Psihologiju je prijavilo ukupno 4005 maturanata, a informatiku tek 2733. Test iz psihologije obuhvaća 63 pitanja i traje 80 minuta bez stanke. Ispit iz informatike ima 32 pitanja, traje 90 minuta. Svaki točan odgovor donosi jedan bod.

Jedan učenik prijavio 19 predmeta
Prema prijavama učenika, najveći broj, njih 16.246, odlučio se polagati četiri ispita na maturi, a po brojnosti slijede oni koji su prijavili pet ispita - njih 8943. Samo jedan ispit prijavilo je 53 učenika, dok je jedan učenik prijavio čak 19 predmeta!
Prema riječima ravnatelja Nacionalnog centra Gorana Sirovatke, učenici će rezultate testova iz svakog predmeta saznati 30 dana nakon pisanja, a jedna od naknadno uvrštenih novina u maturu jest da obvezni strani jezik koji učenik bira sam ne mora biti onaj koji je učio u školi.


Komentari članka

Vezani članci

Što donose izmjene Zakona o obrtu

18.09.2019.

Izmjene Zakona o obrtu napokon su upućene u saborsku proceduru. Time bi se trebao uspostaviti kvalitetniji model obrazovanja za obrtnička zanimanja u skladu s potrebama gospodarstva i tržišta rada. Jedna je to samo novina od izmjena postojećeg Zakona iz 2

Studentima godišnje 10 tisuća kuna

08.08.2019.

Sporazum o suradnji se sklopio za četiri iduće akademske godine, a novac je iz Državnog proračuna

Bez posla je 10.715 Hrvata s diplomom, najviše ekonomista

29.07.2019.

Trenutačno se na hrvatskoj burzi nalazi 10.715 nezaposlenih građana s diplomom nekog fakulteta ili akademije. Jednako tako bez posla je i 7441 osoba koja ima diplomu prvog stupnja fakulteta, stručnog studija ili visoke škole, piše u nedjelju Večernji list

Nitko ih ne želi završiti: Ovih 19 srednjoškolskih smjerova nije upisao niti jedan učenik

19.07.2019.

I dok je u pojedinim školama vladala borba za svako mjesto, dio srednjoškolskih programa na netom završenom upisnom roku nije odabrao niti jedan školarac

NAJGORI REZULTATI DRŽAVNE MATURE OD NJEZINA UVOĐENJA

11.07.2019.

'Matematika je katastrofalna, pogoršanje je i na hrvatskom, mnogi su predali samo prazne papire'

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1962 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 970 članka imaju tag svijet
  8. 968 članka imaju tag trgovina
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 682 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 913 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 506 članka imaju tag tehnologija
  20. 488 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 427 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 394 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 341 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 348 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija