Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Svi 2018

Najviše novca iz EU povukli Sisačko-moslavačka županija, Grad Zadar i Općina Lekenik

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Adriano Milovan  

Najviše novca iz EU povukli Sisačko-moslavačka županija, Grad Zadar i Općina Lekenik

Sisačko-moslavačka, Virovitičko-podravska i Ličko-senjska županija bile su hrvatski rekorderi po povlačenju novca iz blagajne EU u 2015. i 2016. godini, pokazuje nova analiza Instituta za javne financije (IJF).

Naime, Sisačko-moslavačka županija je iz fondova Unije u te dvije godine povukla ukupno 117 milijuna kuna, dok se u Virovitičko-podravsku županiju iz Bruxellesa slilo ukupno nešto više od 48 milijuna kuna, a u Ličko-senjsku 46 milijuna kuna. Sve hrvatske županije u 2015. i 2016. godini koristile su pomoći iz blagajne EU-a, i to u ukupnom iznosu od 401 milijuna kuna, što znači da je svaka od njih godišnje iz Bruxellesa u prosjeku dobila po 10 milijuna kuna. Najmanje novca u 2015. i 2016. godini povukla je Šibensko-kninska županija, samo 1,9 milijuna kuna, pokazuju podaci koje je IJF objavio u novom Newsletteru pod nazivom "Pomoći EU županijama, gradovima i općinama 2015. i 2016.".

Povlačenje novca iz fondova EU od strane hrvatskih lokalnih jedinica, pokazuje analiza, znatno se poboljšalo tijekom 2015. i 2016. godine. Ukupan iznos koji su županije, gradovi i općine u te dvije godine povukli iz blagajne EU iznosio je nešto manje od milijardu kuna. Ili, preciznije, 958 milijuna kuna. Od toga, gotovo polovica novca otišla je u županije, oko trećinu novca povukli su gradovi, a nešto manje od petine apsorbirale su općine. Ovdje, međutim, valja reći da ta statistika nije potpuna, budući da nedostaju podaci o povlačenju novca iz fondova EU od strane lokalnih ustanova i komunalnih poduzeća: kada bi se i ti podaci pribrojili, iznos povučenog novca nesumnjivo bi bio znatno veći.

Ipak, i objavljeni podaci dovoljni su za izvlačenje određenih zaključaka. Osim što se povlačenje novca iz Unijinih fondova od strane hrvatskih jedinica regionalne i lokalne samouprave poboljšalo, taj je novac i sve značajniji izvor prihoda u županijskim i lokalnim financijskim proračunima. Gradovi su tako u dvije godine povukli 367 milijuna kuna, a općine 190 milijuna kuna.

No, istodobno zabrinjava i što se novac koji županijama, gradovima i općinama stoji na raspolaganju ne koristi više. U prilog tome govori podatak da je novac iz Unijine blagajne u 2015. i 2016. godini koristilo 70 od ukupno 128 hrvatskih gradova, te samo 99 od ukupno 428 općina. Drugim riječima, 58 gradova i čak 329 općina nije u 2015. i 2016. koristilo novac iz fondova Unije. Hrvatski su gradovi u 2015. i 2016. godini u prosjeku godišnje iz Unijine blagajne povukli po 1,4 milijun kuna, a općine samo po 220.000 kuna, pokazuju podaci IJF-a.

Među hrvatskim gradovima koji su 2015. i 2016. povlačili novac iz blagajne u Bruxellesu rekorder je bio Zadar, s ukupno 45 milijuna kuna. Slijede Križevci, s povučenih 41 milijun kuna, te Zagreb, s 38 milijuna kuna, kao i Karlovac, s 36 milijuna kuna. Kada je riječ o općinama, najviše je novca u 2015. i 2016. povukao Lekenik u Sisačko-moslavačkoj županiji, 21 milijun kuna, zatim, Veliki Grđevac u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, 14 milijuna kuna, i Rešetari u Brodsko-posavskoj županiji, osam milijuna kuna.

Kada se novac koji se iz EU u 2016. godini slio u hrvatske gradove i općine stavi u odnos s brojem stanovnika u njima, onda vrh ljestvice među gradovima drži Ludbreg u Varaždinskoj županiji, s oko 3.000 kuna po stanovniku, pokazuje analiza IJF-a. Među općinama, rekorder je Motovun u Istarskoj županiji, s nešto više od 7.000 kuna po stanovniku povučenih u 2016. godini.


Komentari članka

Vezani članci

Želite povući novac iz EU fondova? Spremaju se velike promjene, a neke od njih neće vam se svidjeti

20.02.2019.

Europska komisija predložila je dosta radikalan zaokret u sufinanciranju projekata za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Tako će projekti u manje razvijenim regijama moći dobiti maksimalno 70 posto europskog novca, a do sada su mogli dobiti čak 85 posto

Tehno park za razvoj poduzetništva u Garešnici

18.02.2019.

Gradnja Tehno parka u Poduzetničkoj zoni Kapelica najveća je investicija koja se u Garešnici financira europskim novcem

Za 163 projekta 58 milijuna kuna

13.02.2019.

Trenutačno se provodi 645 projekata mladih poljoprivrednika kojima je odobreno 243 milijuna kuna Programa ruralnog razvoja

Tko to plaća porez još…

12.02.2019.

Projekt se prijavljuje Hamag-Bicrou. Malo ćete se namučiti da shvatite Zakon i Pravilnik, ali kada to svladate, prijava sama za sebe sasvim je prihvatljiva. U odnosu na prijave za fondove EU, “it’s a walk in the park”.

Krenula je u dnevnoj sobi, a danas su iza nje projekti teški milijarde kuna

11.02.2019.

ARIANA VELA najuspješnija je hrvatska konzultantica za EU fondove. Kao i mnogi drugi poduzetnici, počela je skromno, u dnevnoj sobi s jednim računalom, a danas je iza nje oko 250 projekata vrijednih preko 13 milijardi kuna

Tag cloud

  1. 1854 članka imaju tag hrvatska
  2. 1878 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1194 članka imaju tag izvoz
  5. 807 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 936 članka imaju tag trgovina
  8. 810 članka imaju tag investicije
  9. 670 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 888 članka imaju tag svijet
  11. 942 članka imaju tag EU
  12. 857 članka imaju tag ict
  13. 841 članka imaju tag industrija
  14. 755 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 477 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 562 članka imaju tag maloprodaja
  18. 531 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 342 članka imaju tag poticaji
  22. 409 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 245 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 325 članka imaju tag eu fondovi
  30. 322 članka imaju tag agrokor
  31. 291 članka imaju tag osijek
  32. 323 članka imaju tag hotelijerstvo
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 325 članka imaju tag porezi