Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Tra 2018

Najbolje autohtono bijelo vino kontinentalne hrvatske je Škrlet vinarije Voštinić-Klasnić

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Vedran Stapić  

Najbolje autohtono bijelo vino kontinentalne hrvatske je Škrlet vinarije Voštinić-Klasnić

Iz biblijskih vremena datira poslovica koja kaže da je najteže biti prorok u svom selu. Ovih dana zabilježili smo upravo suprotan primjer iz domene proizvodnje vina. Naime, Škrlet iz vinarije Voštinić-Klasnić je u samo nekoliko dana dobio najveće nagrade za kvalitetu. Prvo prošlog vikenda, 8. travnja na manifestaciji 2. ŠkrletOVO dobio nagradu NajŠkrlet 2017. A samo tjedan kasnije, ovog vikenda, je to isto vino ocijenjeno kao Šampion svih bijelih vina autohtonih sorti kontinentalne Hrvatske. Velika priznanja za malog proizvođača.

Nasadi vinarije Voštinić-Klasnić nalaze se nedaleko Ivanić Grada na 195 metara nadmorske visine. Obrađuju 4,5 hektara vlastitih vinograda, a glavnina njih, više od 90% je pod sortom Škrlet. Isti su posađeni davne 1936. godine, a danas o njima skrbi četvrta generacija Voštinića – Tomislav Voštinić sa suprugom, sinom i kćerkom.

Imamo djedove zapise, koji nam danas pomažu, a govore o povijesti Škrleta u regiji Voloder-Ivanić. Stari spisi koji govore gdje su i kako cijepili i podizali naše vinograde, kaže Tomislav kojeg smo sreli na manifestaciji Vina od davnina u Laubi u Zagrebu.
4 generacija vinara u obitelji

Poznato je kako je tradicija važna u poslu, da se akumulirano znanje i stečena iskustva prenose i oplođuju. Ova obitelj svjedoči i kvalitetnoj nadogradnji s novim spoznajama, tehnologijama i načinima, a Tomislav je opisuje svoje iskustvo:

Mogu reći da sam zahvalan na cijelom tom iskustvu jer sam prolazio kroz život kroz sve segmente poslovanja. Dakle od samog vinogradarenja na onaj negdašnji način pa smo se razvijali, evoluirali, paralelno sa svim civilizacijskim spoznajama modernizirali tehnologiju u vinogradu i onda isto u napravili u podrumu. Sve do marketinga bez kojega danas nažalost ili nasreću ništa ne možemo.

Ova obitelj živi isključivo od vlastite proizvodnje vina, a saznali smo kakim se izazovima susreću na poslovnom putu:

Do sada smo egzistirali sami, dakle s vlastitom dostavom uz pomoć tvrtki koji prevoze vina. Od ove godine otvaramo suradnju i s nekoliko distributera. Nemamo problema s prodajom jer je Škrlet interesantna sorta sama po sebi i danas se prodaje relativno lako. Ne treba previše ulagati u marketing, ljudi kad kod nas probaju jednostavno dolaze i kupuju. I stvarno mislim kada kažem da sam zadovoljan.
Apeliram za manje papirologije

Jedino previše vremena gubimo zbog birokracije, administracije. Evo apeliram na sve moguće i nemoguće koje mogu pomoći da smanje tu papirologiju. Zbog nje odstupam od onog što bi trebao raditi. Umjesto da sam u vinogradu ili podrumu bavim se potpuno bespotrebnim i uzaludnim papirima. Kada toga ne bi bilo, bilo bi super.

Svjedoči Tomislav kako je nepovjerenje prema autohtonim sortama sada konačno iza nas. Proces etabliranja tekao je kroz niz godina. Zanimljiva je priča s početaka afirmacije ovih vina, odnosno kako je Škrlet dobio na važnosti tek kada su kući došla strana priznanja za ovu sortu. Naime, nekolicina vinara poslala je vino na ocjenjivanje u London, da bi se tek nakon tih uspjeha krenulo u širu promociju i prihvaćanje Škrleta. Posljedica toga je i današnje buđenje potražnje kod hotelijera i interes sommeliera.

Znamo da kad dođe turist na nekakav lokalitet naravno neće tražiti nešto što ima svuda nego nešto autohtono i domaće. Počinje se događati da naša vina možete danas naći na vinskim kartama u Dalmaciji. Hvala svima koji su shvatili da ne trebamo količine. Mi i izvozimo u Češku, Italiju ili Luksemburg, ali događa se potražnja i kod nas. To mi nešto jako ugodno - da imamo vrhunski proizvod i prodaju u našoj domovini. Sada se traže autohtone sorte i konačno one dobivaju prednost.

Ima brojne planove, ali kaže kako nema ambicija aplicirati za EU novac, odnosno javljati se na mjere Ruralnog razvoja. Oni isključivo koriste sredstva Zagrebačke županije, a prošle godine dobili su i sredstva Ministarstva turizma.

Moj cilj nije niti bio europski novac zato što on iziskuje velika očekivanja i to da radite po tuđim direktivama. Puno je i papira, a ja osobno nemam tu ambiciju. Želim ostati svoj čovjek i idem svojim putem. Ne mislim širiti proizvodnju. Rekao bih da smo mi razbili predrasude, prvi smo po pitanju škrleta s kasnom berbom, s prvim maceriranim škrletom s prvim pjenušcem od škrleta i naravno redovnom berbom koja vodeća. Imam i nove uratke koji će biti izbačeni kroz godinu dana.

Plan im je ostati na ovoj količini, ići na redukcije o vinogradu i još više poboljšati kvalitetu. Žele podići prodaju na vlastitom pragu jer nedavno renovirali vinariju. Cijeli koncept je nešto što u kontinentalnoj hrvatskoj ne postoji. Od same prezentacije vina pa do priče 6 etiketa isključivo od jedne autohtone sorte. Sorte Škrlet.


Komentari članka

Vezani članci

Jurica vina iz Potomja imaju šampionski Dingač

17.04.2018.

Iz Potomja na poluotoku Pelješcu dolazi šampionsko vino Ive Violića koje je na prvom nacionalnom ocjenjivanju vina autohtnonih sorata proglašeno najboljim crvenim Primorske Hrvatske

Mladen Anić krči cabernet sauvignon da bi posadio autohtonu svrdlovinu

03.04.2018.

Mladen Anić je ponosni vlasnik vinograda sa šest i pol tisuća loza u Smilčiću, a priča o tome kako je obnovio svrdlovinu podsjeća na bajke, samo ne za djecu, već za vinoljupce.

Goran Josipović: Naši pjenušci od graševine i pinota sivog sviraju jazz i plešu tango

30.03.2018.

Govorili su im da nisu normalni i tko je vidio da se u Slavoniji pije pjenušac, k tome pjenušac od graševine. Danas rijetko tko nije čuo za njihov jazz i tango.

Vinograde treba iskrčiti: Hrvatska se već devet godina bori sa zlatnom žuticom vinove loze

16.02.2018.

Lani je nakon pregleda uzoraka vinove loze propisano krčenje 100- tinjak hektara vinograda

Hrvatska vina kvalitetna, ali nedostaje veća povezanost vinara

13.02.2018.

Zadovoljstvo vinara ipak kvari velik uvoz jeftinih vina, često upitne kakvoće. U pripremi je novi Zakon o vinu koji bi trebao i smanjiti troškove skupe domaće proizvodnje.

Tag cloud

  1. 1742 članka imaju tag hrvatska
  2. 1772 članka imaju tag turizam
  3. 1484 članka imaju tag financije
  4. 1150 članka imaju tag izvoz
  5. 742 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 937 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 894 članka imaju tag trgovina
  8. 629 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 752 članka imaju tag investicije
  10. 906 članka imaju tag EU
  11. 828 članka imaju tag industrija
  12. 814 članka imaju tag ict
  13. 782 članka imaju tag svijet
  14. 742 članka imaju tag menadžment
  15. 911 članka imaju tag kriza
  16. 543 članka imaju tag maloprodaja
  17. 511 članka imaju tag marketing
  18. 468 članka imaju tag krediti
  19. 464 članka imaju tag tehnologija
  20. 301 članka imaju tag poticaji
  21. 366 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 419 članka imaju tag dzs
  25. 388 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 226 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 304 članka imaju tag agrokor
  31. 279 članka imaju tag osijek
  32. 266 članka imaju tag poduzetnici
  33. 335 članka imaju tag energetika
  34. 293 članka imaju tag eu fondovi
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 286 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija