Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Tra 2018

Najbolje autohtono bijelo vino kontinentalne hrvatske je Škrlet vinarije Voštinić-Klasnić

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Vedran Stapić  

Najbolje autohtono bijelo vino kontinentalne hrvatske je Škrlet vinarije Voštinić-Klasnić

Iz biblijskih vremena datira poslovica koja kaže da je najteže biti prorok u svom selu. Ovih dana zabilježili smo upravo suprotan primjer iz domene proizvodnje vina. Naime, Škrlet iz vinarije Voštinić-Klasnić je u samo nekoliko dana dobio najveće nagrade za kvalitetu. Prvo prošlog vikenda, 8. travnja na manifestaciji 2. ŠkrletOVO dobio nagradu NajŠkrlet 2017. A samo tjedan kasnije, ovog vikenda, je to isto vino ocijenjeno kao Šampion svih bijelih vina autohtonih sorti kontinentalne Hrvatske. Velika priznanja za malog proizvođača.

Nasadi vinarije Voštinić-Klasnić nalaze se nedaleko Ivanić Grada na 195 metara nadmorske visine. Obrađuju 4,5 hektara vlastitih vinograda, a glavnina njih, više od 90% je pod sortom Škrlet. Isti su posađeni davne 1936. godine, a danas o njima skrbi četvrta generacija Voštinića – Tomislav Voštinić sa suprugom, sinom i kćerkom.

Imamo djedove zapise, koji nam danas pomažu, a govore o povijesti Škrleta u regiji Voloder-Ivanić. Stari spisi koji govore gdje su i kako cijepili i podizali naše vinograde, kaže Tomislav kojeg smo sreli na manifestaciji Vina od davnina u Laubi u Zagrebu.
4 generacija vinara u obitelji

Poznato je kako je tradicija važna u poslu, da se akumulirano znanje i stečena iskustva prenose i oplođuju. Ova obitelj svjedoči i kvalitetnoj nadogradnji s novim spoznajama, tehnologijama i načinima, a Tomislav je opisuje svoje iskustvo:

Mogu reći da sam zahvalan na cijelom tom iskustvu jer sam prolazio kroz život kroz sve segmente poslovanja. Dakle od samog vinogradarenja na onaj negdašnji način pa smo se razvijali, evoluirali, paralelno sa svim civilizacijskim spoznajama modernizirali tehnologiju u vinogradu i onda isto u napravili u podrumu. Sve do marketinga bez kojega danas nažalost ili nasreću ništa ne možemo.

Ova obitelj živi isključivo od vlastite proizvodnje vina, a saznali smo kakim se izazovima susreću na poslovnom putu:

Do sada smo egzistirali sami, dakle s vlastitom dostavom uz pomoć tvrtki koji prevoze vina. Od ove godine otvaramo suradnju i s nekoliko distributera. Nemamo problema s prodajom jer je Škrlet interesantna sorta sama po sebi i danas se prodaje relativno lako. Ne treba previše ulagati u marketing, ljudi kad kod nas probaju jednostavno dolaze i kupuju. I stvarno mislim kada kažem da sam zadovoljan.
Apeliram za manje papirologije

Jedino previše vremena gubimo zbog birokracije, administracije. Evo apeliram na sve moguće i nemoguće koje mogu pomoći da smanje tu papirologiju. Zbog nje odstupam od onog što bi trebao raditi. Umjesto da sam u vinogradu ili podrumu bavim se potpuno bespotrebnim i uzaludnim papirima. Kada toga ne bi bilo, bilo bi super.

Svjedoči Tomislav kako je nepovjerenje prema autohtonim sortama sada konačno iza nas. Proces etabliranja tekao je kroz niz godina. Zanimljiva je priča s početaka afirmacije ovih vina, odnosno kako je Škrlet dobio na važnosti tek kada su kući došla strana priznanja za ovu sortu. Naime, nekolicina vinara poslala je vino na ocjenjivanje u London, da bi se tek nakon tih uspjeha krenulo u širu promociju i prihvaćanje Škrleta. Posljedica toga je i današnje buđenje potražnje kod hotelijera i interes sommeliera.

Znamo da kad dođe turist na nekakav lokalitet naravno neće tražiti nešto što ima svuda nego nešto autohtono i domaće. Počinje se događati da naša vina možete danas naći na vinskim kartama u Dalmaciji. Hvala svima koji su shvatili da ne trebamo količine. Mi i izvozimo u Češku, Italiju ili Luksemburg, ali događa se potražnja i kod nas. To mi nešto jako ugodno - da imamo vrhunski proizvod i prodaju u našoj domovini. Sada se traže autohtone sorte i konačno one dobivaju prednost.

Ima brojne planove, ali kaže kako nema ambicija aplicirati za EU novac, odnosno javljati se na mjere Ruralnog razvoja. Oni isključivo koriste sredstva Zagrebačke županije, a prošle godine dobili su i sredstva Ministarstva turizma.

Moj cilj nije niti bio europski novac zato što on iziskuje velika očekivanja i to da radite po tuđim direktivama. Puno je i papira, a ja osobno nemam tu ambiciju. Želim ostati svoj čovjek i idem svojim putem. Ne mislim širiti proizvodnju. Rekao bih da smo mi razbili predrasude, prvi smo po pitanju škrleta s kasnom berbom, s prvim maceriranim škrletom s prvim pjenušcem od škrleta i naravno redovnom berbom koja vodeća. Imam i nove uratke koji će biti izbačeni kroz godinu dana.

Plan im je ostati na ovoj količini, ići na redukcije o vinogradu i još više poboljšati kvalitetu. Žele podići prodaju na vlastitom pragu jer nedavno renovirali vinariju. Cijeli koncept je nešto što u kontinentalnoj hrvatskoj ne postoji. Od same prezentacije vina pa do priče 6 etiketa isključivo od jedne autohtone sorte. Sorte Škrlet.


Komentari članka

Vezani članci

Vinari složni: o berbi 2018. pričat će se kao o izuzetnoj

04.02.2019.

Vinska manifestacija En Primeur ugostila je više od 60 vinara iz tri vinske regije: Slavonije i Podunavlja, Dalmacije i Međimurja. Kakva je bila 2018.?

U Hrvatskoj raste proizvodnja pjenušaca

23.01.2019.

Treći zaredom Salon pjenušavih vina Zagreb okupit će 1. veljače ove godine u zagrebačkom hotelu Dubrovnik više od 30 uglavnom hrvatskih i slovenskih proizvođača pjenušaca

Zakon o vinu donosi veliko rasterećenje od 33 posto

08.01.2019.

Ukida se naknada za kontrolu stavljanja vina u promet, a taj se novac vraća sektoru

Francuzi na površini malo većoj od Hvara okreću milijarde na luksuznim mjehurićima

04.01.2019.

Francuski vinogradari i vinarije godišnje proizvedu tristotinjak milijuna butelja šampanjca čija vrijednost doseže iznos od gotovo pet milijardi eura, s time da je proizvodnja podijeljena između najpoznatijih imena okrenutih izvozu i manjih nezavisnih vin

Ovu supermodernu vinariju u Kutjevu nazivaju svemirskim brodom. Pogledajte zašto

12.12.2018.

SUPERMODERNA vinarija Galić, koja je početkom studenoga otvorena u samom središtu Kutjeva, mogla bi biti točka preokreta u turističkom razvoju tog dijela Slavonije.

Tag cloud

  1. 1856 članka imaju tag hrvatska
  2. 1880 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1195 članka imaju tag izvoz
  5. 808 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 937 članka imaju tag trgovina
  8. 810 članka imaju tag investicije
  9. 670 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 889 članka imaju tag svijet
  11. 942 članka imaju tag EU
  12. 858 članka imaju tag ict
  13. 841 članka imaju tag industrija
  14. 755 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 477 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 562 članka imaju tag maloprodaja
  18. 532 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 342 članka imaju tag poticaji
  22. 409 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 245 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 325 članka imaju tag eu fondovi
  30. 322 članka imaju tag agrokor
  31. 291 članka imaju tag osijek
  32. 324 članka imaju tag hotelijerstvo
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 325 članka imaju tag porezi