Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Velj 2011

Na Pagu niče prva solarna elektrana

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Željko Bukša  

Na Pagu niče prva solarna elektrana

Prva velika elektrana na sunčevu energiju u Hrvatskoj mogla bi, kako doznajemo od Darka Horvata, ravnatelja Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, početi raditi možda već ove godine kod Povljane na južnom dijelu otoka Paga.

Prema njegovim riječima, to je najperspektivniji takav projekt gradnje velike solarne elektrane, jer je ta lokacija kod Povljane već ugrađena u prostorne planove, a Zadarska županija im je potvrdila da je to projekt od njihova posebnog interesa. Ministarstvo je investitorima već izdalo svu potrebnu dokumentaciju potrebnu za ishođenje građevinske dozvole. Osim toga, u tam projektu dobro surađuju sva nadležna ministarstva i lokalne zajednice. Riječ je o elektrani snage 3,8 megavata koju planira graditi tvrtka Jadran lux. Kako stručnjaci ulaganja u takve objekte procjenjuju na tri do četiri milijuna eura po megavatu, očekuje se da će u njenu gradnju trebati investirati između 11 i nešto više od 15 milijuna eura. Zasad je, inače, u Hrvatskoj provedeno samo manjih pet fotonaponskih projekata ukupne snage 62 kilovata, ali u svijetu se ta grana energetike snažno razvija zadnjih godina. U tome prednjači Njemačka, ali se jako puno investira i u Češkoj gdje već radi 12.000 fotonaponskih sustava, a ove će godine, prema njihovim planovima, proraditi još 5000. »Takav ubrzan razvoj investicija u korištenje sunčeve energije omogućilo je uvođenje relativno visoke zajamčene otkupne cijene za struju proizvedenu iz tih sustava, a postupno je padala i cijena njihove gradnje«, objašnjava Tomaš Kuhta iz češkog veleposlanstva u Hrvatskoj.

To je investitorima omogućavalo veliku dobit i povrat ulaganja već za tri do četiri godine. No, češki elektroenergetski sustav zbog tehničkih razloga nije mogao podnijeti toliko solarnih elektrana, pa su morali zaustaviti njihovo tako brzo širenje. »Zato je Češka uvela porez na dobit kod takvih projekata od 20 posto, što je povrat ulaganja produljilo na 11 do 12 godina i smanjilo atraktivnost takvih investicija«, kaže Kuhta. I u Hrvatskoj je interes za ulaganje u obnovljive izvore energije znatno porastao nakon uvođenja državnih poticaja, koji svim investitorima prvih 12 godina omogućavaju zajamčeni otkup sve proizvedene struje po dosta višim cijenama od redovnih. Novac za to skuplja se iz naknade od pola lipe po potrošenom kilovatsatu, koju uz račune za struju plaćaju svi potrošači. Hrvatska, naime, želi do 2020. godine 20 posto energije u bruto neposrednoj potrošnji proizvoditi iz obnovljivih izvora energije, a po nacionalnoj energetskoj strategiji do tada bi trebali imati obnovljive izvore ukupne snage 1545 megavata. Ministarstvu gospodarstva je dosad prijavljeno 220 projekata za korištenje sunčeve energije, od čega su dosad odobrili 87.

Među njima su i četiri projekta gradnje solarnih elektrana ukupne snage 170 megavata, kažu u Ministarstvu. Veće korištenje solarne energije, kao i ostalih obnovljivih izvora, za što Hrvatska po tvrdnjama stručnjaka ima velike potencijale, olakšat će najavljeno pojednostavljivanje dosta kompliciranih administrativnih procedura za dobivanje potrebnih suglasnosti i dozvola, značajno povećanje kvota, a do kraja godine trebao bi biti donesen i zakon o obnovljivim izvorima energije. »Tome će, uza zajamčene subvencionirane otkupne cijene struje i stalni razvoj sve efikasnijih tehnologija koje povećavaju isplativost takvih ulaganja, pridonjeti i poticanje investitora iz državnog proračuna, iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, regionalnih agencija i drugih izvora«, napominje Igor Raguzin iz Ministarstva gospodarstva. Zato nije ni čudo da se očekuje snažan rast investicija u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj, a Horvat očekuje da će već ove godine proraditi možda i dvostruko više takvih proizvodnih kapaciteta nego ukupno do sada.

Koliko je velik interes za ulaganje u fotonaponske sustave, kao i ostale obnovljive izvore energije, pokazao je i golem interes za seminar »Mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije - fotonaponski sustavi«, koji je u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva organizirala tvrtka Energetika marketing, izdavač specijaliziranog časopisa za energetiku - Ege. Naime, na seminaru se okupilo više stotina stručnjaka te sadašnjih i zainteresiranih investitora iz Hrvatske, ali i inozemstva. O tome su govorili vodeći znanstvenici i stručnjaci s nekoliko visokoškolskih ustanova i instituta, nadležnih državnih tijela i stručnih udruga, a predstavljeni su i najuspješniji primjeri iz prakse, kao i koristi od takvih ulaganja. Tako je Ljubomir Majdanžić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju, istaknuo da bi samo veće korištenje sunčeve energije za proizvodnju električne i toplinske energije moglo u idućih sedam-osam godina otvoriti oko 6000 radnih mjesta, dok je Igor Raguzin iz Ministarstva kazao da bi prema okvirnim procjenama obnovljivi izvori energije do 2020. u cijelom gospodarstvu mogli otvoriti čak 60.000 do 80.000 radnih mjesta.

Koliko je velik interes za ulaganje u fotonaponske sustave, kao i ostale obnovljive izvore energije, pokazao je i golem interes za seminar »Mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije - fotonaponski sustavi«, koji je u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva organizirala tvrtka Energetika marketing, izdavač specijaliziranog časopisa za energetiku - Ege. Naime, na seminaru se okupilo više stotina stručnjaka te sadašnjih i zainteresiranih investitora iz Hrvatske, ali i inozemstva. O tome su govorili vodeći znanstvenici i stručnjaci s nekoliko visokoškolskih ustanova i instituta, nadležnih državnih tijela i stručnih udruga, a predstavljeni su i najuspješniji primjeri iz prakse, kao i koristi od takvih ulaganja. Tako je Ljubomir Majdanžić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju, istaknuo da bi samo veće korištenje sunčeve energije za proizvodnju električne i toplinske energije moglo u idućih sedam-osam godina otvoriti oko 6000 radnih mjesta, dok je Igor Raguzin iz Ministarstva kazao da bi prema okvirnim procjenama obnovljivi izvori energije do 2020. u cijelom gospodarstvu mogli otvoriti čak 60.000 do 80.000 radnih mjesta.


Komentari članka

Vezani članci

Končar sklopio ugovor za rehabilitaciju TS Prilep 1 u Makedoniji

13.12.2018.

Projekt obuhvaća revitalizaciju primarne opreme na 110 kV poljima, ugradnje sekundarne opreme za zaštitu i upravljanje, SCADA sustava te ranije navedene radove elektromontaže i projektiranja te ispitivanja i puštanja u pogon.

U Vrbniku je postavljena prva solarna elektrana bez državnih poticaja

03.10.2018.

Energetsko postrojenje, postavljeno na krovu Gospojine suvremene vinarije pokrivat će između 60 i 70 posto njezinih energetskih potreba. Vrijednost investicije je 178 tisuća kuna, a očekivana godišnja ušteda oko 14 tisuća kuna

Paški sir nije za svačiji džep, pa čak ni u Americi: 'Njega treba prodati uz priču'

01.10.2018.

Kao gošća Paške sirane na Pagu ovih dana boravi Michele Buster, vlasnica utjecajne tvrtke Forever Cheese iz New Yorka. Tvrtka je to specijalizirana za uvoz mediteranskih sireva u SAD, pri čemu dominiraju španjolski i talijanski sirevi, ali je prije devet

Na korak do plaže Zrće otvaraju glamping resort

28.06.2018.

Investitori Zlatko Balaško i Ivan Jokić uvjeravaju da kamp ne zadire u pomorsko dobro, jer se nalazi iznad plaže

Do 2050. pola svijeta će strujom napajati obnovljivi izvori energije

25.06.2018.

Nova godišnja analiza Bloomberga, pod nazivom New Energy Outlook 2018, na temelju podataka od 65 stručnjaka za energetiku s 12 velikih svjetskih tržišta, predviđa kako će se razvijati tržište električne energije do sredine ovog stoljeća

Tag cloud

  1. 1835 članka imaju tag hrvatska
  2. 1861 članka imaju tag turizam
  3. 1508 članka imaju tag financije
  4. 1189 članka imaju tag izvoz
  5. 789 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 972 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 924 članka imaju tag trgovina
  8. 661 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 799 članka imaju tag investicije
  10. 934 članka imaju tag EU
  11. 867 članka imaju tag svijet
  12. 843 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 751 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 526 članka imaju tag marketing
  18. 451 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 481 članka imaju tag tehnologija
  21. 337 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 242 članka imaju tag potpore
  27. 372 članka imaju tag hnb
  28. 340 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 315 članka imaju tag eu fondovi
  30. 321 članka imaju tag agrokor
  31. 289 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 319 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 338 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 364 članka imaju tag BDP
  40. 282 članka imaju tag rast