Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Velj 2011

Na Pagu niče prva solarna elektrana

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Željko Bukša  

Na Pagu niče prva solarna elektrana

Prva velika elektrana na sunčevu energiju u Hrvatskoj mogla bi, kako doznajemo od Darka Horvata, ravnatelja Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, početi raditi možda već ove godine kod Povljane na južnom dijelu otoka Paga.

Prema njegovim riječima, to je najperspektivniji takav projekt gradnje velike solarne elektrane, jer je ta lokacija kod Povljane već ugrađena u prostorne planove, a Zadarska županija im je potvrdila da je to projekt od njihova posebnog interesa. Ministarstvo je investitorima već izdalo svu potrebnu dokumentaciju potrebnu za ishođenje građevinske dozvole. Osim toga, u tam projektu dobro surađuju sva nadležna ministarstva i lokalne zajednice. Riječ je o elektrani snage 3,8 megavata koju planira graditi tvrtka Jadran lux. Kako stručnjaci ulaganja u takve objekte procjenjuju na tri do četiri milijuna eura po megavatu, očekuje se da će u njenu gradnju trebati investirati između 11 i nešto više od 15 milijuna eura. Zasad je, inače, u Hrvatskoj provedeno samo manjih pet fotonaponskih projekata ukupne snage 62 kilovata, ali u svijetu se ta grana energetike snažno razvija zadnjih godina. U tome prednjači Njemačka, ali se jako puno investira i u Češkoj gdje već radi 12.000 fotonaponskih sustava, a ove će godine, prema njihovim planovima, proraditi još 5000. »Takav ubrzan razvoj investicija u korištenje sunčeve energije omogućilo je uvođenje relativno visoke zajamčene otkupne cijene za struju proizvedenu iz tih sustava, a postupno je padala i cijena njihove gradnje«, objašnjava Tomaš Kuhta iz češkog veleposlanstva u Hrvatskoj.

To je investitorima omogućavalo veliku dobit i povrat ulaganja već za tri do četiri godine. No, češki elektroenergetski sustav zbog tehničkih razloga nije mogao podnijeti toliko solarnih elektrana, pa su morali zaustaviti njihovo tako brzo širenje. »Zato je Češka uvela porez na dobit kod takvih projekata od 20 posto, što je povrat ulaganja produljilo na 11 do 12 godina i smanjilo atraktivnost takvih investicija«, kaže Kuhta. I u Hrvatskoj je interes za ulaganje u obnovljive izvore energije znatno porastao nakon uvođenja državnih poticaja, koji svim investitorima prvih 12 godina omogućavaju zajamčeni otkup sve proizvedene struje po dosta višim cijenama od redovnih. Novac za to skuplja se iz naknade od pola lipe po potrošenom kilovatsatu, koju uz račune za struju plaćaju svi potrošači. Hrvatska, naime, želi do 2020. godine 20 posto energije u bruto neposrednoj potrošnji proizvoditi iz obnovljivih izvora energije, a po nacionalnoj energetskoj strategiji do tada bi trebali imati obnovljive izvore ukupne snage 1545 megavata. Ministarstvu gospodarstva je dosad prijavljeno 220 projekata za korištenje sunčeve energije, od čega su dosad odobrili 87.

Među njima su i četiri projekta gradnje solarnih elektrana ukupne snage 170 megavata, kažu u Ministarstvu. Veće korištenje solarne energije, kao i ostalih obnovljivih izvora, za što Hrvatska po tvrdnjama stručnjaka ima velike potencijale, olakšat će najavljeno pojednostavljivanje dosta kompliciranih administrativnih procedura za dobivanje potrebnih suglasnosti i dozvola, značajno povećanje kvota, a do kraja godine trebao bi biti donesen i zakon o obnovljivim izvorima energije. »Tome će, uza zajamčene subvencionirane otkupne cijene struje i stalni razvoj sve efikasnijih tehnologija koje povećavaju isplativost takvih ulaganja, pridonjeti i poticanje investitora iz državnog proračuna, iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, regionalnih agencija i drugih izvora«, napominje Igor Raguzin iz Ministarstva gospodarstva. Zato nije ni čudo da se očekuje snažan rast investicija u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj, a Horvat očekuje da će već ove godine proraditi možda i dvostruko više takvih proizvodnih kapaciteta nego ukupno do sada.

Koliko je velik interes za ulaganje u fotonaponske sustave, kao i ostale obnovljive izvore energije, pokazao je i golem interes za seminar »Mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije - fotonaponski sustavi«, koji je u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva organizirala tvrtka Energetika marketing, izdavač specijaliziranog časopisa za energetiku - Ege. Naime, na seminaru se okupilo više stotina stručnjaka te sadašnjih i zainteresiranih investitora iz Hrvatske, ali i inozemstva. O tome su govorili vodeći znanstvenici i stručnjaci s nekoliko visokoškolskih ustanova i instituta, nadležnih državnih tijela i stručnih udruga, a predstavljeni su i najuspješniji primjeri iz prakse, kao i koristi od takvih ulaganja. Tako je Ljubomir Majdanžić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju, istaknuo da bi samo veće korištenje sunčeve energije za proizvodnju električne i toplinske energije moglo u idućih sedam-osam godina otvoriti oko 6000 radnih mjesta, dok je Igor Raguzin iz Ministarstva kazao da bi prema okvirnim procjenama obnovljivi izvori energije do 2020. u cijelom gospodarstvu mogli otvoriti čak 60.000 do 80.000 radnih mjesta.

Koliko je velik interes za ulaganje u fotonaponske sustave, kao i ostale obnovljive izvore energije, pokazao je i golem interes za seminar »Mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije - fotonaponski sustavi«, koji je u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva organizirala tvrtka Energetika marketing, izdavač specijaliziranog časopisa za energetiku - Ege. Naime, na seminaru se okupilo više stotina stručnjaka te sadašnjih i zainteresiranih investitora iz Hrvatske, ali i inozemstva. O tome su govorili vodeći znanstvenici i stručnjaci s nekoliko visokoškolskih ustanova i instituta, nadležnih državnih tijela i stručnih udruga, a predstavljeni su i najuspješniji primjeri iz prakse, kao i koristi od takvih ulaganja. Tako je Ljubomir Majdanžić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju, istaknuo da bi samo veće korištenje sunčeve energije za proizvodnju električne i toplinske energije moglo u idućih sedam-osam godina otvoriti oko 6000 radnih mjesta, dok je Igor Raguzin iz Ministarstva kazao da bi prema okvirnim procjenama obnovljivi izvori energije do 2020. u cijelom gospodarstvu mogli otvoriti čak 60.000 do 80.000 radnih mjesta.


Komentari članka

Vezani članci

U Valpovu se gradi revolucionarna elektrana: promijenit će način proizvodnje bioenergije

26.04.2018.

Za najviše tri mjeseca u Valpovu će s radom početi jedinstvena bioelektrana Biomasa Valpovo, vrijedna dva milijuna eura, iz koje će, za razliku od svih drugih objekata takvog tipa, osim električne i toplinske energije, kao nusproizvod izlaziti iznimno vri

Kako je Pag postao jedan od najvećih hitova marketinške i filmske industrije

23.04.2018.

Rimac Automobili, Porche i Mercedes birali su Pag za svoje udarne marketinške kampanje, još brojni drugi za testne ture, Vogue i Elle za modne editorijale, a AMC kanal za snimanje kultne serije »The Terror« Ridleyja Scotta

MOL Grupa u 2017. ostvarila najveću dobit u posljednjih deset godina

21.02.2018.

Ovu godinu započeli smo snažno, a pred nama su ključne investicijske odluke. I u 2018. očekujemo da ćemo ostvariti EBITDA u iznosu od oko 2,2 milijarde dolara, što će nam omogućiti financiranje naših transformacijskih projekata

Ruski rulet: Tko bi bio bolji novi gazda Ine, Gazprom ili Rosnjeft?

10.11.2017.

Naši mediji pisali su da je već stvoren plan da Rosnjeft kupi 19 posto dionica od hrvatske Vlade. Od MOL-a bi u ime nekih starih dugovanja preuzeo dodatnih 32 posto, čime bi postao većinski vlasnik s udjelom od 51 posto

U Slavoniji niču istražne bušotine za naftu i plin, do kraja godine novi natječaji

27.09.2017.

Što je istražna površina općine veća, veći je i prihod od naknade, koja iznosi 400 kuna po četvornom kilometru. Lani, budući da se radilo samo o polovici godine, u svih 166 jedinica lokalne samouprave u kojima su istražni blokovi otišlo je 2,69 milijuna k

Tag cloud

  1. 1760 članka imaju tag hrvatska
  2. 1789 članka imaju tag turizam
  3. 1490 članka imaju tag financije
  4. 1158 članka imaju tag izvoz
  5. 757 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 942 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 900 članka imaju tag trgovina
  8. 633 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 767 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 831 članka imaju tag industrija
  12. 818 članka imaju tag ict
  13. 803 članka imaju tag svijet
  14. 746 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 514 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 313 članka imaju tag poticaji
  21. 385 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 391 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 233 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 308 članka imaju tag agrokor
  31. 281 članka imaju tag osijek
  32. 301 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 295 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija