Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Velj 2011

Na Pagu niče prva solarna elektrana

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Željko Bukša  

Na Pagu niče prva solarna elektrana

Prva velika elektrana na sunčevu energiju u Hrvatskoj mogla bi, kako doznajemo od Darka Horvata, ravnatelja Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, početi raditi možda već ove godine kod Povljane na južnom dijelu otoka Paga.

Prema njegovim riječima, to je najperspektivniji takav projekt gradnje velike solarne elektrane, jer je ta lokacija kod Povljane već ugrađena u prostorne planove, a Zadarska županija im je potvrdila da je to projekt od njihova posebnog interesa. Ministarstvo je investitorima već izdalo svu potrebnu dokumentaciju potrebnu za ishođenje građevinske dozvole. Osim toga, u tam projektu dobro surađuju sva nadležna ministarstva i lokalne zajednice. Riječ je o elektrani snage 3,8 megavata koju planira graditi tvrtka Jadran lux. Kako stručnjaci ulaganja u takve objekte procjenjuju na tri do četiri milijuna eura po megavatu, očekuje se da će u njenu gradnju trebati investirati između 11 i nešto više od 15 milijuna eura. Zasad je, inače, u Hrvatskoj provedeno samo manjih pet fotonaponskih projekata ukupne snage 62 kilovata, ali u svijetu se ta grana energetike snažno razvija zadnjih godina. U tome prednjači Njemačka, ali se jako puno investira i u Češkoj gdje već radi 12.000 fotonaponskih sustava, a ove će godine, prema njihovim planovima, proraditi još 5000. »Takav ubrzan razvoj investicija u korištenje sunčeve energije omogućilo je uvođenje relativno visoke zajamčene otkupne cijene za struju proizvedenu iz tih sustava, a postupno je padala i cijena njihove gradnje«, objašnjava Tomaš Kuhta iz češkog veleposlanstva u Hrvatskoj.

To je investitorima omogućavalo veliku dobit i povrat ulaganja već za tri do četiri godine. No, češki elektroenergetski sustav zbog tehničkih razloga nije mogao podnijeti toliko solarnih elektrana, pa su morali zaustaviti njihovo tako brzo širenje. »Zato je Češka uvela porez na dobit kod takvih projekata od 20 posto, što je povrat ulaganja produljilo na 11 do 12 godina i smanjilo atraktivnost takvih investicija«, kaže Kuhta. I u Hrvatskoj je interes za ulaganje u obnovljive izvore energije znatno porastao nakon uvođenja državnih poticaja, koji svim investitorima prvih 12 godina omogućavaju zajamčeni otkup sve proizvedene struje po dosta višim cijenama od redovnih. Novac za to skuplja se iz naknade od pola lipe po potrošenom kilovatsatu, koju uz račune za struju plaćaju svi potrošači. Hrvatska, naime, želi do 2020. godine 20 posto energije u bruto neposrednoj potrošnji proizvoditi iz obnovljivih izvora energije, a po nacionalnoj energetskoj strategiji do tada bi trebali imati obnovljive izvore ukupne snage 1545 megavata. Ministarstvu gospodarstva je dosad prijavljeno 220 projekata za korištenje sunčeve energije, od čega su dosad odobrili 87.

Među njima su i četiri projekta gradnje solarnih elektrana ukupne snage 170 megavata, kažu u Ministarstvu. Veće korištenje solarne energije, kao i ostalih obnovljivih izvora, za što Hrvatska po tvrdnjama stručnjaka ima velike potencijale, olakšat će najavljeno pojednostavljivanje dosta kompliciranih administrativnih procedura za dobivanje potrebnih suglasnosti i dozvola, značajno povećanje kvota, a do kraja godine trebao bi biti donesen i zakon o obnovljivim izvorima energije. »Tome će, uza zajamčene subvencionirane otkupne cijene struje i stalni razvoj sve efikasnijih tehnologija koje povećavaju isplativost takvih ulaganja, pridonjeti i poticanje investitora iz državnog proračuna, iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, regionalnih agencija i drugih izvora«, napominje Igor Raguzin iz Ministarstva gospodarstva. Zato nije ni čudo da se očekuje snažan rast investicija u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj, a Horvat očekuje da će već ove godine proraditi možda i dvostruko više takvih proizvodnih kapaciteta nego ukupno do sada.

Koliko je velik interes za ulaganje u fotonaponske sustave, kao i ostale obnovljive izvore energije, pokazao je i golem interes za seminar »Mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije - fotonaponski sustavi«, koji je u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva organizirala tvrtka Energetika marketing, izdavač specijaliziranog časopisa za energetiku - Ege. Naime, na seminaru se okupilo više stotina stručnjaka te sadašnjih i zainteresiranih investitora iz Hrvatske, ali i inozemstva. O tome su govorili vodeći znanstvenici i stručnjaci s nekoliko visokoškolskih ustanova i instituta, nadležnih državnih tijela i stručnih udruga, a predstavljeni su i najuspješniji primjeri iz prakse, kao i koristi od takvih ulaganja. Tako je Ljubomir Majdanžić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju, istaknuo da bi samo veće korištenje sunčeve energije za proizvodnju električne i toplinske energije moglo u idućih sedam-osam godina otvoriti oko 6000 radnih mjesta, dok je Igor Raguzin iz Ministarstva kazao da bi prema okvirnim procjenama obnovljivi izvori energije do 2020. u cijelom gospodarstvu mogli otvoriti čak 60.000 do 80.000 radnih mjesta.

Koliko je velik interes za ulaganje u fotonaponske sustave, kao i ostale obnovljive izvore energije, pokazao je i golem interes za seminar »Mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije - fotonaponski sustavi«, koji je u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva organizirala tvrtka Energetika marketing, izdavač specijaliziranog časopisa za energetiku - Ege. Naime, na seminaru se okupilo više stotina stručnjaka te sadašnjih i zainteresiranih investitora iz Hrvatske, ali i inozemstva. O tome su govorili vodeći znanstvenici i stručnjaci s nekoliko visokoškolskih ustanova i instituta, nadležnih državnih tijela i stručnih udruga, a predstavljeni su i najuspješniji primjeri iz prakse, kao i koristi od takvih ulaganja. Tako je Ljubomir Majdanžić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju, istaknuo da bi samo veće korištenje sunčeve energije za proizvodnju električne i toplinske energije moglo u idućih sedam-osam godina otvoriti oko 6000 radnih mjesta, dok je Igor Raguzin iz Ministarstva kazao da bi prema okvirnim procjenama obnovljivi izvori energije do 2020. u cijelom gospodarstvu mogli otvoriti čak 60.000 do 80.000 radnih mjesta.


Komentari članka

Vezani članci

Šime Gligora otkrio nam je u čemu je tajna paškog sira

05.11.2019.

Glavno tržište nam je još uvijek Hrvatska i prodaja se dobrim djelom oslanja na turističku sezonu, kao i na poslovne poklone u blagdanskom razdoblju. No, sve više izvozimo, tako da razvijamo prodaju u Sloveniji, Italiji, Bosni, Austriji... Povremeno pošal

U utorak novo poskupljenje goriva

23.09.2019.

U utorak se očekuje novo poskupljenje goriva. Poskupjet će između 20 i 30 lipa, pa bi cijena litre ponovno mogla prijeći 10 kuna.

Dobre vijesti za vozače: Pojeftinilo gorivo u Hrvatskoj

15.05.2019.

Nova cijena Eurosupera 95 kreće se između 10,08 i 10,49 kuna, dok se nova cijena dizelskih goriva sad kreće između 9,85 i 10,28 kuna.

Nova kriza je izgledna, opet će je porezni obveznici platiti

07.05.2019.

Gost nedjeljne emisije EnergyPress bio je Zoran Loew, izvršni director Udruge poreznih obveznika Lipa. Govorio je o trošarinama na energente, infrastrukturnim projektima i očekivanjima glede investicija iz Kine

U prvom intervjuu ikad Duško Čorak otkriva kako je Inetec dobio najzahtjevniji posao na svijetu

01.05.2019.

Vlasnik, osnivač i predsjednik tvrtke Inetec – Institut za nuklearnu energiju dr. sc. Duško Čorak, koji vrlo rijetko daje izjave za medije, a nikada dosad nije dao intervju, pristao je za Lider ispričati kako je njegova tvrtka dobila najzahtjevniji posao

Tag cloud

  1. 1984 članka imaju tag hrvatska
  2. 2017 članka imaju tag turizam
  3. 1564 članka imaju tag financije
  4. 1282 članka imaju tag izvoz
  5. 1043 članka imaju tag svijet
  6. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1031 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 943 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 685 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  13. 982 članka imaju tag EU
  14. 881 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 929 članka imaju tag kriza
  17. 601 članka imaju tag maloprodaja
  18. 561 članka imaju tag marketing
  19. 390 članka imaju tag poticaji
  20. 501 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 276 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 351 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 288 članka imaju tag opg
  39. 387 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija