Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Velj 2011

Na Pagu niče prva solarna elektrana

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Željko Bukša  

Na Pagu niče prva solarna elektrana

Prva velika elektrana na sunčevu energiju u Hrvatskoj mogla bi, kako doznajemo od Darka Horvata, ravnatelja Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, početi raditi možda već ove godine kod Povljane na južnom dijelu otoka Paga.

Prema njegovim riječima, to je najperspektivniji takav projekt gradnje velike solarne elektrane, jer je ta lokacija kod Povljane već ugrađena u prostorne planove, a Zadarska županija im je potvrdila da je to projekt od njihova posebnog interesa. Ministarstvo je investitorima već izdalo svu potrebnu dokumentaciju potrebnu za ishođenje građevinske dozvole. Osim toga, u tam projektu dobro surađuju sva nadležna ministarstva i lokalne zajednice. Riječ je o elektrani snage 3,8 megavata koju planira graditi tvrtka Jadran lux. Kako stručnjaci ulaganja u takve objekte procjenjuju na tri do četiri milijuna eura po megavatu, očekuje se da će u njenu gradnju trebati investirati između 11 i nešto više od 15 milijuna eura. Zasad je, inače, u Hrvatskoj provedeno samo manjih pet fotonaponskih projekata ukupne snage 62 kilovata, ali u svijetu se ta grana energetike snažno razvija zadnjih godina. U tome prednjači Njemačka, ali se jako puno investira i u Češkoj gdje već radi 12.000 fotonaponskih sustava, a ove će godine, prema njihovim planovima, proraditi još 5000. »Takav ubrzan razvoj investicija u korištenje sunčeve energije omogućilo je uvođenje relativno visoke zajamčene otkupne cijene za struju proizvedenu iz tih sustava, a postupno je padala i cijena njihove gradnje«, objašnjava Tomaš Kuhta iz češkog veleposlanstva u Hrvatskoj.

To je investitorima omogućavalo veliku dobit i povrat ulaganja već za tri do četiri godine. No, češki elektroenergetski sustav zbog tehničkih razloga nije mogao podnijeti toliko solarnih elektrana, pa su morali zaustaviti njihovo tako brzo širenje. »Zato je Češka uvela porez na dobit kod takvih projekata od 20 posto, što je povrat ulaganja produljilo na 11 do 12 godina i smanjilo atraktivnost takvih investicija«, kaže Kuhta. I u Hrvatskoj je interes za ulaganje u obnovljive izvore energije znatno porastao nakon uvođenja državnih poticaja, koji svim investitorima prvih 12 godina omogućavaju zajamčeni otkup sve proizvedene struje po dosta višim cijenama od redovnih. Novac za to skuplja se iz naknade od pola lipe po potrošenom kilovatsatu, koju uz račune za struju plaćaju svi potrošači. Hrvatska, naime, želi do 2020. godine 20 posto energije u bruto neposrednoj potrošnji proizvoditi iz obnovljivih izvora energije, a po nacionalnoj energetskoj strategiji do tada bi trebali imati obnovljive izvore ukupne snage 1545 megavata. Ministarstvu gospodarstva je dosad prijavljeno 220 projekata za korištenje sunčeve energije, od čega su dosad odobrili 87.

Među njima su i četiri projekta gradnje solarnih elektrana ukupne snage 170 megavata, kažu u Ministarstvu. Veće korištenje solarne energije, kao i ostalih obnovljivih izvora, za što Hrvatska po tvrdnjama stručnjaka ima velike potencijale, olakšat će najavljeno pojednostavljivanje dosta kompliciranih administrativnih procedura za dobivanje potrebnih suglasnosti i dozvola, značajno povećanje kvota, a do kraja godine trebao bi biti donesen i zakon o obnovljivim izvorima energije. »Tome će, uza zajamčene subvencionirane otkupne cijene struje i stalni razvoj sve efikasnijih tehnologija koje povećavaju isplativost takvih ulaganja, pridonjeti i poticanje investitora iz državnog proračuna, iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, regionalnih agencija i drugih izvora«, napominje Igor Raguzin iz Ministarstva gospodarstva. Zato nije ni čudo da se očekuje snažan rast investicija u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj, a Horvat očekuje da će već ove godine proraditi možda i dvostruko više takvih proizvodnih kapaciteta nego ukupno do sada.

Koliko je velik interes za ulaganje u fotonaponske sustave, kao i ostale obnovljive izvore energije, pokazao je i golem interes za seminar »Mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije - fotonaponski sustavi«, koji je u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva organizirala tvrtka Energetika marketing, izdavač specijaliziranog časopisa za energetiku - Ege. Naime, na seminaru se okupilo više stotina stručnjaka te sadašnjih i zainteresiranih investitora iz Hrvatske, ali i inozemstva. O tome su govorili vodeći znanstvenici i stručnjaci s nekoliko visokoškolskih ustanova i instituta, nadležnih državnih tijela i stručnih udruga, a predstavljeni su i najuspješniji primjeri iz prakse, kao i koristi od takvih ulaganja. Tako je Ljubomir Majdanžić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju, istaknuo da bi samo veće korištenje sunčeve energije za proizvodnju električne i toplinske energije moglo u idućih sedam-osam godina otvoriti oko 6000 radnih mjesta, dok je Igor Raguzin iz Ministarstva kazao da bi prema okvirnim procjenama obnovljivi izvori energije do 2020. u cijelom gospodarstvu mogli otvoriti čak 60.000 do 80.000 radnih mjesta.

Koliko je velik interes za ulaganje u fotonaponske sustave, kao i ostale obnovljive izvore energije, pokazao je i golem interes za seminar »Mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije - fotonaponski sustavi«, koji je u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva organizirala tvrtka Energetika marketing, izdavač specijaliziranog časopisa za energetiku - Ege. Naime, na seminaru se okupilo više stotina stručnjaka te sadašnjih i zainteresiranih investitora iz Hrvatske, ali i inozemstva. O tome su govorili vodeći znanstvenici i stručnjaci s nekoliko visokoškolskih ustanova i instituta, nadležnih državnih tijela i stručnih udruga, a predstavljeni su i najuspješniji primjeri iz prakse, kao i koristi od takvih ulaganja. Tako je Ljubomir Majdanžić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju, istaknuo da bi samo veće korištenje sunčeve energije za proizvodnju električne i toplinske energije moglo u idućih sedam-osam godina otvoriti oko 6000 radnih mjesta, dok je Igor Raguzin iz Ministarstva kazao da bi prema okvirnim procjenama obnovljivi izvori energije do 2020. u cijelom gospodarstvu mogli otvoriti čak 60.000 do 80.000 radnih mjesta.


Komentari članka

Vezani članci

Što će biti s rafinerijama? Uprava INA-e objavljuje planove: U Sisku bio-rafinerija i logistički centar, u Rijeci obrada teških ostataka

11.09.2017.

Prijelaznim rješenjem dobilo bi se na vremenu za osmišljavanje dugoročnog rješenja bio-strategije INA-e. U međuvremenu, Deloittova analiza predviđa mogućnost prijevoza naftnih poluproizvoda između dviju rafinerija, u oba smjera.

Danska prodaje svoju zadnju naftnu kompaniju

06.09.2017.

Potez stiže tri mjeseca nakon što je Dong Energy, danska tvrtka koja je predvodila razvoj vjetra u SAD-u i širom Europe, prodala svoja postrojenja nafte i plina njemačkom kupcu za 1,3 milijarde dolara

Zbog suše znatno pala proizvodnja struje iz domaćih hidroelektrana

03.09.2017.

Nedostatak u proizvodnji, nadoknađuje se uvozom. No, ispada da smo gradili hidroelektrane, sada bi, unatoč suši, manje uvozili. Uz to, mogli bi još više zarađivati na izvozu električne energije. Novca za gradnju ima

Bivša manekenka sa strancima razvija milijunski projekt u Slavoniji

28.07.2017.

Sunčica Lalić, bivša manekenka, a danas uspješna poduzetnica u energetskom sektoru, sa stranim partnerima gradi najveći kompleks za sušenje drvne građe u Hrvatskoj. Investicija u Babinoj Gredi, mjestu s 3527 stanovnika, vrijedna je sedam milijuna eura

Novi ugovor Đuro Đaković vrijedan 71,14 milijuna kuna

29.06.2017.

Đuro Đaković Grupa i tvrtka Geoen potpisali su ugovor vrijedan 71,14 milijuna kuna, izvijestili su u četvrtak iz Đuro Đaković Grupe

Tag cloud

  1. 1654 članka imaju tag hrvatska
  2. 1692 članka imaju tag turizam
  3. 1464 članka imaju tag financije
  4. 1095 članka imaju tag izvoz
  5. 694 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 891 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 609 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 856 članka imaju tag trgovina
  9. 876 članka imaju tag EU
  10. 688 članka imaju tag investicije
  11. 809 članka imaju tag industrija
  12. 785 članka imaju tag ict
  13. 728 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 708 članka imaju tag svijet
  16. 528 članka imaju tag maloprodaja
  17. 497 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 446 članka imaju tag tehnologija
  20. 284 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 369 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 414 članka imaju tag dzs
  24. 364 članka imaju tag hnb
  25. 379 članka imaju tag obrazovanje
  26. 330 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 290 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 293 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  31. 331 članka imaju tag energetika
  32. 269 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 266 članka imaju tag agrokor
  36. 267 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja