Na Jadranu gotovo milijun gostiju

Popunjena većina hotela, privatnog smještaja i kampova. U dosadašnjem dijelu glavne sezone posebno dobro stoje kvarnerski otoci i Opatijska rivijera koja neprestano, dakle cijele godine, ima petpostotni rast broja posjetitelja. Počela je špica turističke sezone. Hoteli su uglavnom puni, kao i najveći dio privatnog smještaja i kampova, pa je, računajući i domaće turiste u vikendicama, na Jadranu gotovo milijun gostiju. Treći srpanjski vikend ponovo je, kao i prethodna dva, nalikovao smjenama iz najboljih sezona: pune ceste, trajektne luke i aerodromi, sati čekanja i spora vožnja do odredišta (na žalost, po nesnosnim vrućinama). Ulazak turista u državu opet je bio brojniji od izlaska. Svaki vikend ovogodišnjeg srpnja na graničnim je prijelazima Kvarnera i pet do deset posto bolji od lanjskih. Ne zna se koliko će tih ljudi ostati u kvarnerskim turističkim odredištima, ali je zasad evidentno da ulazaka ima dosta.

»U dosadašnjem dijelu glavne sezone posebno dobro stoje kvarnerski otoci i Opatijska rivijera koja neprestano, dakle cijele godine, ima petpostotni rast broja posjetitelja. Raduje me što je špica turističke sezone, barem na našem području, oplemenjena brojnim sadržajima. U svakom se mjestu nešto događa, imamo stotine manifestacija«, rekla nam je Gordana Medved, direktorica Turističke zajednice Primorsko-goranske županije. Hoteli su, prema njezinim riječima, odavno puni, a ovih se dana popunio i privatni smještaj te kampovi. U kvarnerskim su kampovima, ističe, najtraženiji pokretne kućice (mobile home), rezervirane su mjesecima unaprijed. Zasad, kaže, nije podbacilo ni jedno važno tržište što tradicionalno gravitira Kvarneru, dakle ni Nijemci, ni Austrijanci, ni Slovenci, a nepoznanica su ostali jedino individualni talijanski putnici.

»Talijana ima i sada, ali većinom dolaze na vikend, na dva, tri dana. Ne znamo, međutim, što će se događati za ferragosto jer Talijani i dalje najviše putuju u kolovozu. Nadam se da će sve biti u redu. Zapravo, u ovom trenutku ne postoji ništa što bi nas navelo na to da pomislimo kako će nas zaobići«, tvrdi dugogodišnja direktorica kvarnerske turističke zajednice. Oko 100.000 turista odmara se samo na području Splitsko-dalmatinske županije što je, kaže Mili Razović, direktor Turističke zajednice tog područja, u skladu s njihovim očekivanjima. »Sezona po brojnost posjetitelja prolazi u najboljem redu, bez ikakvih potresa, bolje od lanjske«, tvrdi Razović. Slaže se s tim da su cijene trajekata iznimno bitna stavka u putnim troškovima prosječnoga gosta. »Ljudi se ne bune na cijene cestarina, to podnesu, ali problem je kada vide koliko ih stoji trajekt do, primjerice, Hvara, Brača i Visa. Jadrolinija dobro obavlja posao, stalno poboljšava uslugu, modernizira flotu, vozi dok god ima putnika i uvodi dodatne linije ako je potrebno. Nije, dakle, problem u samom funkcioniranju prometa, to je na visokoj kvalitativnoj razini. Međutim, četveročlana obitelj koja svojim vozilom putuje na neki od naših otoka samo za trajektni prijevoz potroši više od 1000 kuna, a to je mnogo. To su znatne stavke i tu gubimo na konkurentnosti. Treba pronaći rješenje da se to anulira. Predlažem da se svima onima koji rano bukiraju ljetovanje, dakle u first minuteu, omogući popust na trajektnom prijevozu od 30 do 40 posto. Kada im hoteli mogu dati toliko popuste ako bukiraju rano, zašto im popust ne bi dala i Jadrolinija, pogotovo kada se zna da su to sigurni gosti«, pita se Mili Razović.

I proteklog je vikenda Zagrebačka obilaznica, od čvora Jankomir do naplatnih kućica u Lučkom, bila klasično slijepo crijevo; tamo su se stvarale najveće gužve kao nekad kroz Karlovac. Nešto se slično svakoga vikenda događa i na Riječkoj obilaznici. Promet je bio gust u oba smjera, pa je preko istarskih graničnih prijelaza do subote u podne u državu ušlo 93.000 ljudi, a izašlo njih 29.000. U jednom se trenutku na izlazu iz zemlje stvorila kolona vozila od 20 kilometara. Istodobno je preko Rupe i Pasjaka ušlo 26.000 putnika; u Hrvatsku se ulazilo u tri kolone. Na Maclju se pri ulazu u zemlju čekalo sat i pol, na graničnom prijelazu Metković sat. Ušli smo u špicu najfrekventnijeg razdoblja pune sezone koja bi, prognoziraju stručnjaci, trebala anulirati predsezonske minuse.

Dulja i bogatija sezona srednje Dalmacije sve više ovisi o putnim troškovima gostiju, a oni nisu mali. Pritom nije problem u cijeni goriva, pa ni cestarinama, nego u cijeni trajektnog prijevoza. Nedavno nam je Goran Blažić, direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Ljubljani, rekao kako sve manje Slovenaca, a oni su tradicionalni zaljubljenici u Dalmaciju, odlazi do srednjodalmatinskih otoka jer im to znatno poskupljuje cijenu ljetovanja. Za cijenu prijevoza trajektom mogu ostati dva, tri dana dulje u Istri ili na Kvarneru.