Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Svi 2019

Može li nam kišno vrijeme uništiti turističku sezonu?

Izvor: www.index.hr · Autor: M.P.Š, M.R.  

Može li nam kišno vrijeme uništiti turističku sezonu?

HRVATSKA je izuzetno ovisna o turizmu, a naš turizam se i dalje temelji na suncu i moru odnosno na - lijepom vremenu. S obzirom na to da smo već u drugoj polovici svibnja, a vrijeme više podsjeća na jesen nego na ljeto, zanimalo nas je kako to utječe na razvoj turističke sezone.

Fain: "Ružno vrijeme u svibnju utjecalo je na booking"

Predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) Tomislav Fain kratko nam je prokomentirao kako je vrijeme u svibnju utjecalo na turističke brojke te hoće li se odraziti i na sezonu.

"Ružno vrijeme u svibnju je utjecalo na booking jer bismo ostvarili veći plus, ovako smo gledajući od siječnja do sad imali porast u dolascima od 4 posto i u noćenjima jedan posto u odnosu na 2018., a da nije ovako loše vrijeme u svibnju, sigurno bismo imali veći porast. Dosta ovih ljudi koji dolaze za vikend na more, sad nisu došli upravo zbog vremena. No to ne bi trebalo utjecati na sezonu, odnosno na brojke za srpanj i kolovoz", rekao je za Index Tomislav Fain.

Krešić: "Loše vremenske prilike mogu biti dobar test kvalitete destinacijskog menadžmenta"

Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam, za Index je rekao da loše vrijeme u svibnju sigurno neće pozitivno utjecati na turističku predsezonu, ali da to ne mora značiti ni da će imati negativan utjecaj.

"Sve ovisi o tome koliko su se destinacije dobro spremile za nadolazeću sezonu, koliko su diversificirale svoj turistički proizvod, odnosno koliko su obogatile ponudu dodatnih turističkih proizvoda i usluga. Loše vremenske prilike mogu biti dobar test kvalitete destinacijskog menadžmenta jer bi destinacije koje žele biti konkurentne na turističkom tržištu, trebale biti u mogućnosti turistima ponuditi sadržajan i smislen boravak i u slučaju lošeg vremena, kada nije moguće uživanje u moru i suncu", rekao je Krešić za Index.

"S obzirom na to da sve ozbiljnije destinacije na Jadranu već godinama rade na razvoju novih i unaprjeđenju kvalitete postojećih turističkih proizvoda, ne očekujem da će loši vremenski uvjeti u svibnju imati značajan utjecaj na turističku sezonu", ustvrdio je Krešić.

Koliki je značaj turizma za hrvatsku ekonomiju?

Kolika je ovisnost hrvatske ekonomije o turizmu, može se vidjeti iz satelitskog računa turizma koji je u siječnju objavio Državni zavod za statistiku, a temelji se na podacima za 2016. godinu.

(Satelitski račun turizma pruža detaljan statistički pregled ekonomskog doprinosa turističkog sektora, proizveden u sklopu Sustava nacionalnih računa, u skladu s definicijama iz Uredbe (EU) br. 549/2013 o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa.)

Prema tim podacima, izravni BDP od turizma 2016. godine iznosio je 40,04 milijarde kuna te je njegov udio u ukupnom BDP-u 11,4 posto.

Izravna bruto dodana vrijednost turizma iznosila je 31,7 milijardi kuna, što je 10,9% ukupne bruto dodane vrijednosti (BDV).

Vrijednost turističke potrošnje u 2016. iznosila je 78,6 milijardi kuna. Od tog iznosa je potrošnja stranih turista iznosila 66,4 milijarde kuna, potrošnja domaćih turista 10,5 milijardi kuna, dok su ostale sastavnice turističke potrošnje iznosile 1,7 milijardi kuna.

Turizam ima daleko veći značaj za ekonomiju nego u Španjolskoj, Portugalu ili Italiji

U usporedbi s drugim zemljama, vidljivo je da turizam u hrvatskoj ekonomiji ima daleko veći značaj, čak i u odnosu na naglašeno turističke zemlje poput Španjolske, Portugala ili Italije.

Tako, primjerice, doprinos turizma BDV-u u Italiji iznosi 6 posto, u Španjolskoj 6,6 posto, a u Portugalu 6,7 posto.

Osim o značaju turizma, te brojke govore i o slabosti ostatka hrvatske ekonomije jer, primjerice, hrvatski BDV od turizma iznosi 4,2 milijarde eura, a austrijski 18,7 milijardi eura. Istovremeno je to u Hrvatskoj 10,9 posto BDV-a, a u Austriji samo 3,3 posto.

Loše vrijeme vjerojatno neće uništiti sezonu, ali Hrvatska ipak ima problem s turizmom

Iako prema riječima stručnjaka loše vrijeme ne bi trebalo značajnije utjecati na špicu turističke sezone, Hrvatska očito još uvijek ima problema s kvalitetom turističke ponude. Uz to, kako pokazuju brojke, utjecaj turizma na ekonomiju je prevelik, što je prvenstveno rezultat slabosti ostalih gospodarskih resora.


Komentari članka

Vezani članci

Što je to rastjeralo turističke radnike s Jadrana?

25.06.2019.

U čemu je problem - u poslodavcima koji bi mogli ponuditi veće plaće, ali to ne žele napraviti ili u državi koja porezima toliko maltretira cijeli turizam da poslodavci ni višim plaćama ne mogu zadržati radnike?

SLAVONCI OTIŠLI U NJEMAČKU I IRSKU. Ne dirajte mi terasu jer ja ću se vratiti…možda!

24.06.2019.

Turistički djelatnici su u panici, radnika nema "ni za lijek". Hoteli traže sobarice, konobare, kuhare. Trgovine traže trgovce. Građevinari traže zidare, vodoinstalatere, keramičare. Svatko je u potrazi za radnicima. U Puli u centru grada kiosci ne rade u

Valamar otvorio dva luksuzna ljetovališta vrijedna više od pola milijarde kuna

24.06.2019.

Povodom otvorenja novinarima su predstavljeni Valamar Collection Marea Suites 5* u Poreču te Istra Premium Camping Resort 5* u Funtani – dva nova velika objekta s 5 zvjezdica koji su već primili prve goste i bilježe odličan booking za ovu sezonu.

Slom turizma gurnuo ih je na rub duboke recesije

24.06.2019.

Analitičari predviđaju pad BDP-a i do 1,9 posto, a središnja banka upozorava na slabljenje gospodarstva uslijed turističkih podataka

Je li smještaj u Hrvatskoj skup? Usporedili smo cijene s drugim zemljama

22.06.2019.

Od konkurencije na Mediteranu Umagu je najbliži španjolski otok Mallorca gdje se noćenje u hotelu s tri zvjezdice prosječno plaća 952 kune. To je još uvijek 60 kuna jeftinije nego na Krku gdje samo za krevet, kupaonicu i doručak treba izdvojiti 1012 kuna.

Tag cloud

  1. 1917 članka imaju tag hrvatska
  2. 1934 članka imaju tag turizam
  3. 1534 članka imaju tag financije
  4. 1226 članka imaju tag izvoz
  5. 833 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 959 članka imaju tag trgovina
  8. 830 članka imaju tag investicije
  9. 943 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 959 članka imaju tag EU
  12. 887 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 537 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 577 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 498 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 390 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 297 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija