MOL traži pravo izvoza jeftinog hrvatskog plina u Mađarsku

Prema Prvom dodatku Glavnom ugovoru o plinskom poslovanju između Vlade i MOL-a, hrvatska država do 1. prosinca ove godine treba preuzeti plinski biznis od Ine, odnosno samo biznis uvoznim plinom, a samim time i velike gubitke koje tvrtka Prirodni plin stvara zbog razlike u kupovnoj i prodajnoj cijeni uvoznog plina.

Ina, naime, plin uvozi po cijeni od 2,2 do 2,4 kune kubik, a prodaje za 1,7 kuna. No, pri tome treba naglasiti da i s tim gubitkom Ina i dalje na plinu, zahvaljujući onom iz domaće proizvodnje, ima enormnu zaradu. U Vladi su svjesni da preuzimanje biznisa s uvoznim plinom stvara još veću rupu u državnoj blagajni pa pokušavaju na sve načine postići s MOL-om novi dogovor. Kako doznajemo, Banski dvor u pregovorima koje vodi resorno ministarstvo gospodarstva pokušava odgoditi ovo preuzimanje do daljnjega ili čak u potpunosti odustati od preuzimanja gubitaša jer bi to donijelo velike štete za proračun. Da je moguć ovaj drugi scenarij nedavno je neizravno potvrdio i ministar Popijač. Naravno, u MOL-u su svjesni situacije u kojoj se nalazi Vlada, pa pokušavaju izvući maksimum i pred Vladu stavljaju svoje uvjete za odgodu preuzimanja tvrtke Prirodni plin. Kako neslužbeno doznajemo od izvora uključenog u pregovore, osim što su od Vlade tražili poskupljenje plina, zahtijevaju i da se plin proizveden u Hrvatskoj slobodno izvozi u Mađarsku.

"Cijena proizvodnje plina u Hrvatskoj je vrlo niska, pa bi MOL prodajom ovog plina na tržištu mogao višestruko zaraditi," ističe naš izvor. Plinski stručnjaci s kojima smo razgovarali kažu da su podaci koje je objavio Večernji list o proizvodnoj cijeni hrvatskog plina od oko 70 lipa do maksimalno kunu po kubiku točni. Taj isti plin Ina distributerima prodaje za 1,7 kuna po kubiku i godišnje na tome zaradi oko milijardu i pol kuna. Kada bi se MOL izborio da se hrvatski plin slobodno izvozi u Mađarsku, napominju stručnjaci, oni bi ga na tržištu prodavali po daleko višoj cijeni od oko dvije kune i dvadeset lipa. "Lako je izračunati koju bi ogromnu zaradu imao MOL." ističe jedan od naših sugovornika, "Slobodan izvoz hrvatskog plina u Mađarsku je pitanje od nacionalne sigurnosti. Tko može garantirati da MOL neće u Mađarsku izvesti sve zalihe domaćeg plina, čija je proizvodnja više nego povoljna i u Hrvatsku plasirati samo uvozni plin. Naime, u Zakonu ne postoji obveza držanja zaliha plina, a druge zemlje to imaju. Iako sam svjestan da ulaskom u EU Vlada više neće moći kontrolirati cijenu plina čini mi se da se država olako odriče domaće proizvodnje plina," jasan je jedan od stručnjaka koji želi ostati anoniman.

Izrazito niska proizvodna cijena hrvatskog plina posljedica je nadprosječno niske rudarske naknade za eksploataciju koju INA plaća državi. U 2009 godini ova je naknada iznosila samo 2,60 posto prihoda od prodaje, dok je europski i svjetskih prosjek od 10 do 12 posto!! Inzistiranje MOL-a na slobodnom izvozu hrvatskog plina u Mađarsku posebno postaje zanimljivo ako se uzme u obzir da se Vlada u Ugovoru o plinskom biznisu obvezala da će ova naknada rasti tek za 0,5 posto godišnje do 2014., odnosno da bi tek od 2015. naknada iznosila u svijetu uobičajenih 10 posto.

Stručnjaci s kojima smo razgovarali posebno su sumnjičavi prema gradnji malog LNG-a kojeg je nedavno najavio ministar gospodarstva Đuro Popijač. Prem Popijačevim riječima. Vlada je Plinacrou odobrila petogodišnji program razvoja težak 311 milijuna eura u sklopu kojeg je ta tvrtka dobila odobrenje za gradnju malog LNG-a, odnosno priključnog plinovoda i bove za priključni brod u zaljevu ispred Omišlja. Stručnjaci drže da taj projekt ima previše tehnoloških problema da bi bio isplativ, a osim toga zahtijeva i izmjene prostornog plana Primorsko-goranske županije.

"Bojim se da je ministar Popijač olako prihvatio ovaj prijedlog, a oni koji su mu ga plasirali nisu razmišljali o svim aspektima," zaključuje jedan od stručnjaka.