Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Lip 2015

Mogu li milijarde iz Junckerovog plana stići do Hrvatske?

Izvor: www.tportal.hr · Autor: tportal.hr/Hina  

Mogu li milijarde iz Junckerovog plana stići do Hrvatske?

Investicijski plan za Europu, poznatiji kao Junckerov plan, velika je prilika za Hrvatsku, čiji su gospodarski rast prije krize ponajprije generirale upravo investicije, dok je njihov pad u vrijeme krize dodatno pogoršao recesiju, rečeno je u petak na konferenciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) o mogućnostima koje pruža Junckerov plan.

Investicijski plan za Europu odnosi se na mobilizaciju dodatnih javnih i privatnih ulaganja u iznosu od najmanje 315 milijardi eura u razdoblju 2015. do 2017. godine, s obzirom da je svjetska ekonomska kriza smanjila investicije u cijeloj Europi za 15-tak posto, odnosno procijenjenih 400 milijardi eura.

Predsjednik HGK Luka Burilović podsjetio je kako je Hrvatska Europskoj komisiji već 'prijavila' 28 projekata vrijednih približno 9 milijardi kuna.

Da se Hrvatska dobro pripremila za ovu inicijativu ističe i potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić, koji je podsjetio da je projekt rekonstrukcije i dogradnje Zračne luke Dubrovnik bio jedan od četiri prihvaćena za sufinanciranje s 30 milijuna eura iz te inicijative, čak i prije no što je ona u potpunosti zaživjela.

"Već na startu smo dobro počeli s projektom Zračne luke Dubrovnik i to je dobra vijest za Hrvatsku, a sada pozivam sve zainteresirane i u javnom sektoru, ali još više u privatnom da pripreme projekte i da se jave", istaknuo je Grčić, dodavši da su za sada na hrvatskoj listi prijavljenih projekata uglavnom oni javnog sektora te da je nužno povećati broj investicijskih projekata privatnog sektora.

Pritom je najavio kako će uskoro kao središnja točka za prijavu tih projekata vjerojatno biti određena Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), koja već ima iskustvo u tom poslu, jer je surađivala i na projektu ZL Dubrovnik, pa će ju Vlada odrediti kao povezanicu s Europskom investicijskom bankom (EIB), koja će kreditirati projekte u sklopu Inicijative.

O važnosti ponovnog pokretanja investicijskog ciklusa u Hrvatskoj govorio je viceguverner Hrvatske narodne banke Vedran Šošić, koji je kazao da su u predrecesijskom razdoblju ulaganja nosila većinu ekonomske aktivnosti i bile ključne za rast, ali i da one čine glavninu pada gospodarske aktivnosti u recesiju, kako u Hrvatskoj, tako i u većini ostalih zemalja EU.

Prije krize, kazao je Šošić, investicije su u 'novim' članicama EU bile na razini od oko i iznad 30 posto BDP-a, što je bilo znatno iznad prosjeka za cijelu EU, od 20-tak posto BDP-a. No, tijekom krize ti su se udjeli izjednačili, što dodatno otežava koheziju novijih članica, među kojima je i Hrvatska.

Šošić je istaknuo i važnu činjenicu za zemlje obuhvaćene Procedurom prekomjernog deficita, a to je da je se proračunski rashodi kojima će se sufinancirati projekti obuhvaćeni Junckerovim planom izuzimati iz ocjena napretka prilagodbe nacionalnih budžeta.

Iako se radi o projektu koji kandidira za sredstva iz strukturnih fondova EU, a ne Junckerovog plana, Grčić se uoči konferencije u razgovoru s novinarima osvrnuo i na izgradnju Pelješkog mosta te najavio da bi studija izvodljivosti za taj projekt trebala biti dovršena za par tjedana.

"Za par tjedana ćemo imati gotovu studiju izvodljivosti, koja će, nadam se, u konačnici definirati da je Pelješki most najbolji način povezivanja hrvatskog juga s ostatkom zemlje i onda krećemo direktno u razgovore s EK o razini sufinanciranja tog projekta iz EU fondova. Kad to bude dogovoreno sve je spremno da projekt krene, iako mi već sada pripremamo kompletnu dokumentaciju i moguće je da već na jesen bude raspisan tender za izvođenje radova na tom projektu", istaknuo je Grčić.


Komentari članka

Vezani članci

Radit će gotov proizvod, zapošljavaju još 35 ljudi

20.01.2020.

Od veljače u funkciji nova tehnološka linija, podižu se kapaciteti pogona

Sve više poduzetnika u djelatnosti taksi-službe

17.01.2020.

Na prvom je mjestu po ostvarenoj dobiti Rijeka plus d.o.o. iz Rijeke, s ostvarenih 5,1 milijun kuna dobiti, najveći broj zaposlenih imalo je društvo Autotrans d.d. iz Cresa koje je ostvarilo i najveći ukupan prihod u iznosu od 260,2 milijuna kuna, a najve

Povećane potpore za inovativna poduzeća

17.01.2020.

Europski investicijski fond (EIF) i UniCredit povećali su jamstva InnovFin, koja imaju za cilj poboljšati pristup financiranju inovativnih malih i srednjih poduzeća i malih poduzeća (MSP) srednje tržišne kapitalizacije u devet zemalja

200,9 milijuna eura za promicanje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU

16.01.2020.

Programi bi trebali informirati EU i globalne potrošače o različitim EU shemama kvalitete, kao što su zemljopisne oznake ili ekološki proizvodi.

U 2019. godini Hrvatsku posjetilo gotovo 21 milijun turista, koji su ostvarili 108,6 milijuna noćenja

15.01.2020.

Najviše noćenja ostvarili su Nijemci (21,2 milijuna), Slovenci (10,9 milijuna), Austrijanci (7,8 milijuna), Poljaci (6,1 milijun) i Talijani (5,5 milijuna)

Tag cloud

  1. 1963 članka imaju tag hrvatska
  2. 1996 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1264 članka imaju tag izvoz
  5. 859 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1010 članka imaju tag svijet
  7. 990 članka imaju tag trgovina
  8. 1022 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 852 članka imaju tag investicije
  10. 930 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 867 članka imaju tag industrija
  14. 611 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 379 članka imaju tag poticaji
  21. 513 članka imaju tag tehnologija
  22. 434 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 425 članka imaju tag dzs
  30. 381 članka imaju tag hnb
  31. 309 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 365 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg