Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Kol 2009

Mladi imaju znanje i moć za promjene

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Ivan Đikić  

Mladi imaju znanje i moć za promjene

Zamislite malu državu na jugu Europe s talentiranim ljudima, prirodnim ljepotama i bogatstvima, u kojoj vlada društvo pravednosti, demokracije, slobode govora, u kojoj se vrednuje stručnost, rad i znanje, te prakticira solidarnost među građanima i briga prema oboljelima i nemoćnima.

Građani te zemlje svjesni su vlastitih vrijednosti, ponose se svojom kulturom i običajima, potiču mlade na izazove, daju im slobodu, uče ih radu i korištenju svojih talenata. A uza sve to, poštuju se razlike među ljudima i zajednički se brinu o prirodi i okolišu.

Iako ovaj opis više sliči stvarnosti pojedinih skandinavskih zemalja, to može biti i slika Hrvatske u budućnosti. Usprkos svim problemima i ratnim stradanjima, Hrvatska je imala povijesnu priliku koju je, na žalost, propustila, u stvaranju takvog društva od svog osamostaljenja do danas.

Brojni izgovori
Jedan dio razloga može se racionalizirati nedostatkom kolektivne snage i samosvijesti te teškim povijesnim okolnostima u uspostavljanju državnog poretka. Međutim, daleko najveći dio krivnje leži u potpunom nedostatku odgovornosti, uz očit manjak znanja i stručnosti onih koji su preuzeli vodeće pozicije u Hrvatskoj. Izgovori za brojne krive odluke i pogreške svode se uglavnom na prebacivanje krivnje na druge osobe, bivši sustav ili vanjske/međunarodne čimbenike.

Usto, društvo je postalo imuno na javno iznesene primjere krađe, korupcije, nepotizma i nepravde. Mlade generacije na tim primjerima uče da su pojedinci u kriminalnom miljeu zaštićeni zakonom, velikim dijelom zbog korupcije u pravosudnom sustavu. U isto vrijeme, svojim bahatim nastupima i arogancijom novostvorena “krema” društva nameće stav da je brzo bogaćenje, pozicije, moć i promoviranje po medijima dovoljno za stjecanje “elitnog” društvenog statusa.

Ta opasna iluzija ima poguban utjecaj na mlade, a njezino dugogodišnje trajanje dovodi do marginalizacije i izolacije vrijednih, pametnih i kvalitetnih stručnjaka i radnika koji su svojim radom i odricanjem izgradili Hrvatsku te stvorili vrijednosti po kojima Hrvatska i jest priznata u svijetu. Svjetska financijska kriza u potpunosti je razotkrila ove društvene i političke anomalije u Hrvatskoj te jasno upozorila da se ovakvim neodgovornim ponašanjem ne može dalje voditi zemlja. Usprkos očitim problemima, mislim da Hrvatska može uspješno prebroditi sadašnju krizu te u isto vrijeme profitirati uvodeći radikalne i nužne promjene.

Vladu ponajprije čeka ozbiljan posao u borbi s gospodarskom krizom, kriminalom i nagomilanim dugovima. Brze i nužne promjene, poput smanjivanja administracije, kontrole rada i odgovornosti političara, strogo provođenje zakona te ulaganja u kvalitetne i produktivne projekte mogu polučiti dobre rezultate i biti poticaj za mobilizaciju kvalitetnih ljudi te pokretanje širih društvenih promjena.

Manjak znanja
Okupljanje stručnjaka raznih profila iz Hrvatske i inozemstva i njihovo aktivno uključivanje u rješavanje krize nužno je jer je očito da u državnoj administraciji manjka znanje, iskustvo i praktični rezultati. Posebno su važne nove generacije školovanih kadrova koji su voljni uložiti svoje karijere u razvoj Hrvatske. Najveći potencijal Hrvatske i jest u mladim, talentiranim i obrazovanim stručnjacima koji donose nove standarde i radne navike.

Na žalost, dosadašnja praksa bila je da najkvalitetniji stručnjaci, studenti i učenici u pravilu odlaze u inozemstvo, gdje nastavljaju uspješne poslovne, akademske ili umjetničke karijere. Njihov poslovni angažman i/ili povratak u Hrvatsku nužan je za brzi prijenos novih tehnologija, kulture profesionalnog ophođenja, radnih standarda i odgovornosti. Međutim, sami angažmani stručnjaka neće osigurati dugoročne promjene u Hrvatskoj.

Njih može osigurati samo rigorozna primjena zakonskih okvira koji će biti u skladu s praksom kvalitetnih demokratskih društava. Takve promjene mogu se najefikasije i najbrže uvesti ulaskom Hrvatske u EU, stoga to i dalje treba biti prioritet ne samo vodstva države nego i njenih građana koji su željni stvaranja uređenijeg društva. Neozbiljni su savjeti za odgađanjem ili odustajanjem od pregovora s EU. Statistički podaci o stanju u Hrvatskoj u usporedbi sa Švicarskom ili Norveškom koje nisu članice EU pokazuju da su takvi savjeti nestručni. EU je, unatoč svojim objektivnim slabostima, dosad najuspješniji projekt koji je ostvaren u Europi u posljednjem stoljeću.

Počnite odmah
Građani Hrvatske svojim povijesnim, kulturnim, vjerskim, umjetničkim, sportskim i obrazovnim vrijednostima zaslužuju svoje mjesto u takvoj asocijaciji europskih naroda. Završit ću ovaj osvrt procjenom da za izlazak iz krize i stvaranje novog društvenog poretka u Hrvatskoj treba dosta vremena, novih znanja i angažmana građana Hrvatske. No također je jasno da promjene treba početi odmah, jer već sutra može biti prekasno.

Živeći u Švedskoj i Njemačkoj posljednjih 12 godina, naučio sam od kolikog je značenja uloga svjesnog i savjesnog pojedinaca u društvenim projektima i javnom djelovanju. Uspjeh Hrvatske naposljetku će ovisiti ne samo o sposobnosti i časnosti njezinog vodstva nego i o motivaciji i aktivnom radu svih njezinih građana, koji su to vodstvo izabrali i koji upravo zato imaju odgovornost kontrolirati, korigirati ga i mijenjati. Ovaj članak je stoga poziv na buđenje građanima Hrvatske da preuzmu svoju vlastitu odgovornost i aktivniju ulogu u promjenama koje dolaze.


Komentari članka

Vezani članci

Znakovit početak lipnja: Brojni Nijemci, Talijani i Poljaci za kraći odmor biraju Hrvatsku

03.06.2026.

Ova turistička godina definitivno nije bez izazova, a osim geopolitičke situacije i inflacije, na ruku ne ide ni raspored blagdana koji su nešto ranije u odnosu na lani, kažu turistički djelatnici

Vrijednost nekretnina: Premium adresa nije najvažnija stvar na svijetu

27.05.2026.

Zagreb ostaje investicijsko središte, obala lifestyle odredište, a vrijednost se seli s prestižnih adresa na mikrolokacije

HUP upozorava da uvoz hrane snažno raste, a proizvodnja pada

22.05.2026.

Hrvatska proizvodi manje hrane nego prije ulaska u Europsku uniju (EU), produktivnost poljoprivrede je smanjena, a uvoz hrane snažno raste, upozorili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te poručili kako su produktivnost, investicije i upravljanje zeml

Panika u Vladi. Hoće li turistička sezona uspjeti spasiti proračun?

15.05.2026.

Vladajućima je bitno da ukupni promet u turizmu ne padne. Za dobit poduzeća manje ih je briga. Razlog je prilično jasan...

Izvoz u prva tri mjeseca veći za tri posto, a uvoz manji za 0,5 posto

11.05.2026.

Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prva tri mjeseca ove godine iznosila je 6,4 milijarde eura, što je tri posto više nego u istom mjesecu lani, a uvoz je pao za 0,5 posto, na 11 milijardi eura, prvi su podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavlje

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk