Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Tra 2009

Mladen Vedriš: Hrvatska ima legitimno pravo vlastitim rješenjima izaći iz krize

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Silvana Oruč Ivoš  

Mladen Vedriš: Hrvatska ima legitimno pravo vlastitim rješenjima izaći iz krize

Ugledni ekonomist prof. dr. sc. Mladen Vedriš, predstojnik Katedre za ekonomsku politiku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i član Ekonomskog vijeća, u intervjuu Vjesniku govori o aktualnim zbivanjima vezanim uz gospodarsku krizu te upozorava da ne trebamo očekivati čudo i preokret od turističke sezone, već prije ljeta otpočeti stvarati podlogu za ono što se mora napraviti kao sljedeći paket antirecesijskih mjera.

• Prvu i najvažniju antirecesijsku mjeru - rebalans proračuna - Vlada je donijela ovih dana. Kako ocjenjujete rebalans?

- Pozitivno. Rebalans je bitan korak, ali ekonomski pokazatelji prvih sedam-osam mjeseci ove godine odredit će ukupnu sudbinu sadašnjeg proračuna. Ili, drukčije rečeno, pravce i dubinu očekivanog sljedećeg rebalansa. To je, međutim, tek dio cijele priče. Važno je i to što će se događati u globalnom gospodarskom okruženju. Te dvije točke odredit će sudbinu proračuna u ovoj godini.

• Kako komentirate tvrdnje da je Vlada u rebalansu umjesto smanjenja rashodovne, trebala povećavati prihodovnu stranu?

- Nisam siguran da je to i moguće i racionalno. Povećanje prihodovne strane izravno ili neizravno značilo bi povećavanje poreza. Možda postoji jedno ili dva područja gdje bi se to moglo napraviti i nešto još dodatno zagrabiti, ali manevarski prostor nije velik. Ako pogledate proračun od prije četiri, pet godina i njegov trend rasta, vidljivo je da je on rastao brže nego BDP. Škare su se otvarale, a sad smo došli u situaciju kad ih se mora sklopiti. To neće biti zgodno, niti jednostavno. Jer, svako je povećanje proračuna bilo posljedica povećanja određenih prava. Itekako je potrebno voditi računa o pojedinim ranjivim skupinama društva i biti socijalna država, ali uvijek kad se uvodi neki novi izdatak, mora se biti svjestan od kuda će se to i platiti. Ne može biti koncepcija da će se to pokrivati dodatnim i dodatnim zaduženjem jer i to, na kraju krajeva, košta. I kao što se sada primjećuje, jedna od fiksnih stavki koja se u ovom rebalansu nije mogla dotaknuti jesu financijske obveze za podmirenje prijašnjih zaduženja. Nije uzalud ona stara poslovica - dug je zao drug. Jednostavno, ne može se povećavati ili održavati standard, javni ili osobni, na tuđi račun.

• Ali, i u ukupnim antirecesijskim mjerama pa i u rebalansu naglašena je ta socijalna komponenta?!

- To je razuman potez, ali ako se točno cilja. Znači, u društvu se mora prepoznati ne samo načelno ranjive skupine, nego unutar njih pojedince, dakle one koji tom mjerom mogu biti obuhvaćeni. A to je puno teže. Drugim riječima, unutar određene društvene skupine, tek je dio onih koji moraju dobiti pomoć. No, ne može se, niti treba pomoći baš svima. Tipičan je primjer sa školskim knjigama. Respektabilna je činjenica da se kao socijalna mjera daju besplatni udžbenici. Ali, mora se reći koji to dio populacije ima realnu potrebu da mu društvo pomogne besplatnim školskim knjigama.

• Kako komentirate odnos dijela sindikata prema cijeloj situaciji, posebno kad je riječ o smanjenju osnovice plaća?

- Jedna se dimenzija njihove argumentacije mora respektirati. Rekli su da su svjesni i spremni sudjelovati i dati doprinos, ali da na stolu moraju vidjeti participaciju i svih drugih. Naravno, to je pitanje koliko se ima vremena, strpljenja i želje da se zaista otvori ta delikatna tema - da se povede rasprava o politici raspodjele u cjelini… Primjerice, ne može se preko noći presjeći ni potpore poljoprivrednicima niti brodogradnji. Ne može se auto u punoj brzini ugasiti i očekivati da to neće značiti neke daljnje rizike u prometu. Ali, postupno smanjenje tih izdvajanja značilo bi opredjeljenje za to da se izdaci, koji ne donose rezultate, u konačnici ukinu. A to je bila jedna od poruka iz redova sindikata.

Pogledajmo krizne situacije u drugim zemljama. Nigdje nema trajnog rješenja bez socijalnog dijaloga i dogovora između pojedinih segmenata u društvu. Iz krize se teško izlazi ako se ne gradi što viši stupanj konsenzusa. Prvo, suglasja o tome što se događa, a zatim o tome što se mora učiniti da bi se izašlo iz krize. Konačno i najteže, da svatko pristane preuzeti svoj dio tereta za izlazak iz krize. I da se pritom ne smatra posebno oštećenim u odnosu na druge skupine u društvu.

• Na turističku sezonu gleda se kao na slamku spasa. Je li poduzeto sve potrebno za takva očekivanja?

- Preveliki se teret stavlja i grade se prevelika očekivanja u odnosu na turizam. I do sada, u posljednjih sedam-osam godina imali smo relativno uspješne turističke sezone, ali one nikad nisu uspjele do kraja zatvoriti deficit u platnoj bilanci ostvaren u robnom sektoru. A nisu niti uspjele napuniti proračun s dostatnim poreznim prihodima. Naime, naša sezona prekratko traje. S dva ili tri mjeseca turizma ne može se očekivati da će nacionalna ekonomija stvoriti dovoljno nove vrijednosti za ostatak godine. Pogotovo sa strukturom turizma kakav je hrvatski. Jer, uz naš krevet dobrim dijelom prodajemo uvoznu robu. No, kamo sreće da turizam ove godine uspije, jer će pridonijeti standardu življenja u obalnom dijelu, pridonijet će makar dijelom u osiguravanju ravnoteže u bilanci plaćanja. No, nije realno očekivati da će turizam po svojoj profitabilnosti stvoriti takvu vrijednost koja će omogućiti da premostimo ovu krizu.

• Na naše turističke stolove stavljali smo uvozno meso ili voće. Kriza je dovela do toga da napokon shvatimo kako je najjednostavniji izvoz preko turizma, odnosno da počnemo govoriti o hrvatskom protekcionizmu.

- To je hrvatski realizam, a ne protekcionizam. Turist koji putuje u Francusku, vraća se zadovoljan jer je iskapio dobru butelju francuskog vina i uživao je u francuskim sirevima, a tako je i s drugim turističkim zemljama. Ako se na hrvatskoj trpezi pojave domaći specijaliteti, to nije protekcionizam, već mjera vlastite vrijednosti koju tu moramo pokazati. To ne znači da na obali u domaćoj turističkoj ponudi ne može biti talijanski ili meksički restoran. Dapače, to čini bogatstvo ponude, ali u tome moramo prepoznati priliku te pokazati i ponuditi ono što sami možemo i znamo proizvesti. Još iz vremena bivše države živi slogan: Zeleno-plava magistrala. Kontinent - obala. To nije fraza i kamo sreće da se njome i vozimo.

• Kako se zemlje Europske unije postavljaju prema tom tzv. protekcionizmu?

- Ovih se dana u Bruxellesu održala velika konferencija koja svake godine okuplja Europsku komisiju i Europsku udrugu poslodavaca. Prvi je i osnovni dojam da svaka članica Unije krizu nastoji riješiti poštujući vlastite okolnosti i tražeći vlastita rješenja. Europska unija ustraje na osnovnim razvojnim principima, ali konkretna rješenja kao što su odgovori na pitanja kako se nositi s krizom, kako pomoći pojedinim sektorima pa do razine kako pomoći pojedinoj tvrtki, svatko pronalazi sam.

Hrvatska također ima potpuno legitimno pravo i obvezu pronaći vlastita rješenja koja će joj pomoći da prebrodi krizu.

• Čini se da nam se trebala dogoditi kriza da neke stvari ne samo shvatimo, već i prihvatimo kao normalne?

- Kriza se morala dogoditi da se shvati kako je uspješnost nacionalne ekonomije nešto što se ne može kupiti, uvesti ili preuzeti. Ali i da izbrišemo iluziju dosadašnjeg koncepta neoliberalne ekonomije da se može prepustiti događanjima - i da će se uspjeh dogoditi. Jer, neće se dogoditi. Znatno je veća vjerojatnost da se dogodi - neuspjeh. Omjer šansi je tek nešto bolji, nego da dobijete na lutriji pa da vam to trajno promijeni život. Samo sustavni i organizirani rad temeljen na vlastitim snagama i pameti može uroditi rezultatima. Ali, te su poruke izraženije u vremenima krize, nego prosperiteta.

Vratit ću se na konferenciju u Bruxellesu. Jedan od čelnika globalne naftne kompanije rekao je da je u ovoj situaciji energetska kriza samo prikrivena onom gospodarskom. U pogledu oskudnosti energenata ništa se nije promijenilo, samo je zbog pada gospodarske aktivnosti trenutno manji pritisak na potražnju. Paralela je da je ova kriza, koja je uslijedila globalno, samo naglasila hrvatske probleme s kojima smo već desetljeće i duže odgađali suočavanje. Ali, svake je godine tri ili četiri milijarde eura rastao vanjski dug. Standard življenja i svi odnosi u potrošnji i investicijama koji su bili uspostavljeni u Hrvatskoj, bili su potpomagani tuđom štednjom ili prodajom imovine. Hrvatska se mora suočiti s bilancom stanja i mora vidjeti koji su joj deficiti i što učiniti da ih premosti.

• Kako ocjenjujete rad Ekonomskog vijeća čiji ste član?

- Ekonomsko vijeće svojevrsni je trust mozgova. Ono je istodobno primjerena platforma za dijalog struke i politike. U svim zemljama o kojima smo govorili kad sam rekao da svaka traži svoja rješenja, vlast i politička garnitura imaju uza se snažne misleće timove poznate pod nazivom think-tank. Počev od Amerike, pa do Europe i Dalekog istoka. Snažan stručno-intelektualni potencijal je softver razvoja. Kamo sreće da je Ekonomsko vijeće osnovano prije desetak godina. Možda bi mnogi problemi bili na vrijeme uočeni, mnoge zamke jednostranih rješenja izbjegnute.

Sad je angažman stručnjaka važan zbog prepoznavanja budućih događaja. Recimo, struka je bila uvjerena da će kriza biti dublja i brža, nego što se to činilo nositeljima političke vlasti koji su svoj optimizam temeljili na činjenici da smo financijsku krizu lako prošli. No, nije se vjerovalo u to da će se ovako naglo i strelovito produbiti kriza realnog sektora.

Ekonomsko vijeće mora vidjeti koje se interventne mjere moraju poduzeti, ali ništa manje nisu važne strukturne reforme. Ne može Hrvatska ostati u situaciji da ima 250.000 nezaposlenih, ne može se dogoditi da još nekoliko desetaka tisuća ljudi ostane bez posla, a da istodobno 80.000 ili 100.000 radnih mjesta nije popunjeno jer nema školovanih za određene profile.

Reforme školstva i javne uprave, te zdravstvenog sustava moraju ići naprijed. One nisu spektakularne, nego mukotrpne, pa ne čudi da nailaze na otpor. Hrvatska mora nastaviti s reformama da bi ostvarila zacrtane ciljeve. Ekonomsko vijeće davat će potporu reformama, to je put gdje nema stajanja i nema kompromisa.

• Spomenuli ste interventne mjere, pa i one koje se odnose na tržište rada. Svake godine postoji višak jedne i nedostatak druge radne snage, no u ovoj situaciji to je luksuz?

- Za neke sezonske poslove ljudi se mogu brzo obučiti, i to se radi. No, veći su problem ljudi koji relativno rano ispadnu iz školskog sustava. Oni ne mogu dovijeka biti na burzi ili sjediti kod kuće. Organizirana politika na tržištu rada i obrazovanja precizira koje su struke deficitarne i tada se prema nezaposlenima ciljano nastupa te im se nudi dopunsko školovanje nakon kojeg na tržištu mogu funkcionirati i živjeti od svog rada. U Skandinaviji, primjerice, savjetodavci za zapošljavanje kucaju na vrata nezaposlenih i nude prekvalifikaciju i pomoć za zapošljavanje. Onog koji to jednom ili dvaput odbije, prestaju potpomagati. Ne možemo se zadovoljiti time da na sveučilištu, samo polovica studenata dobije diplomu. Mora se naći načina da se i druga polovica vrati u obrazovni sustav. Ne bismo trebali olako prihvaćati ni činjenicu da su pojedine strukovne škole poluprazne.

Treba objasniti zašto neka žrtva ima smisla

• Načelno su svi suglasni da su reforme nužne, ali kad one uslijede, izostaje podrška javnosti, pa i one političke.

- To je pitanje građenja odgovarajuće komunikacijske strategije. Mora se naći način da se objasni javnosti zašto je nešto potrebno ili zašto je nešto neminovno. Mora se znati objasniti zašto neka žrtva ima smisla. Odnosno, zašto se danas mora nešto učiniti da bi sutra pojedinac ili društvo imalo koristi. Dakle, nije dovoljno u vlastitoj glavi imati plan i ciljeve. O tim ciljevima mora se razgovarati s onima koji će biti sudionici ili korisnici tih promjena.

Još ima vremena za gospodarski zaokret

• Nezahvalno je prognozirati, ali mogu li se barem znati konture sadašnje gospodarske krize?

- Teško je biti prorok. No, signali nisu odviše optimistični. Ako se vidi u kojoj je mjeri zaustavljeno građevinarstvo, koliki je pad industrijske proizvodnje, pad prometa u trgovačkom sektoru, da je upitnik nad turističkom sezonom i uz činjenicu da se neki pomaci ne mogu napraviti preko noći, teško je vidjeti motor koji bi mogao dovesti do drastično pozitivnog pomaka. Za svaki sektor nužna je posebna medicina koja će mu pomoći da stane na noge.

Mjere poput nastojanja da se dio izgrađenih stanova lakše proda ili da se izvoznicima pomogne u kreditiranju pripreme proizvodnje ili osiguranju rizika, pokazuju da ima rješenja. Svako se područje mora specifično analizirati i naći dvije, ili pet, šest mjera koje će ga podići. Slikovito rečeno, tek ako se u šumi izliječi svako drvo, dobit ćemo zeleni svod. Nema generalnog recepta, nego niz individualnih. Mora se krenuti od potencijala kojeg se ima, razgovarati s vodećim i najuspješnijim ljudima u svakom sektoru i - pitati ih što se može i mora napraviti da bi im bilo lakše i da bi ostali uspješni.

• Kakvi su nam izgledi?

- Još ima vremena i mogućnosti za ekonomski zaokret. Nakon lokalnih izbora, očekivano je da se vrati puna koncentracija na pitanja o kojima smo razgovarali. Znači, ne očekivati čudo i preokret od turističke sezone, već prije ljeta otpočeti stvarati podlogu za ono što se mora napraviti kao idući paket antirecesijskih mjera. Šansa postoji, naravno, ako se smisleno, organizirano i pravodobno djeluje.


Komentari članka

Vezani članci

Turistički sektor trlja ruke: stižu rastrošni EU službenici i spremni su ostaviti milijune, vlada veliki interes za Dalmacijom

14.11.2019.

Europski diplomati, njihovi suradnici, članovi obitelji, službenici i drugi vezani uz njihov boravak u Hrvatskoj za vrijeme predsjedanja Vijećem EU-a, u šestomjesečnom predsjedanju EU-om u 2020. godini donijet će našem turističko-ugostiteljskom sektoru no

Pronašli dom iz snova i pretvorili ga u robinzonsku eko kuću

08.11.2019.

Ivana Potlaček Cvjetićanin i Nikola Cvjetićanin ponosni su vlasnici robinzonske eko kuće koja je samostalno održivi objekt. Gostima nude samo eko hranu i dokaz su da se negativan turistički utjecaj na okoliš može smanjiti.

Turistički sajam u Londonu: Hrvatska hit

05.11.2019.

U Londonu se održava jedan od najvećih turističkih sajmova, na kojem se predstavlja oko 5 tisuća izlagača iz više od 180 zemalja. Među njima je i Hrvatska, koja je ovogodišnji hit sajma. A da bi britanskih turista kod nas bilo još više, uvode se nove zrak

Prva faza projekta turističkog naselja Uvala Livka na Šolti strateški investicijski projekt RH

02.11.2019.

Prvu fazu projekta turističkog naselja "Uvala Livka, Otok Šolta" na otoku Šolta, ukupnih troškova gotovo 509 milijuna kuna, Vlada je na prijedlog Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta proglasila strateškim investicijskim projektom RH.

PULSKI UNILINE DOVODI BOGATE AMERIKANCE U ISTRU

29.10.2019.

Oni ne gledaju na cijene, a ovdje će brati tartufe, obilaziti nacionalne parkove i učiti kuhati hrvatska jela

Tag cloud

  1. 1951 članka imaju tag hrvatska
  2. 1981 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1255 članka imaju tag izvoz
  5. 854 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 991 članka imaju tag svijet
  7. 980 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 922 članka imaju tag ict
  12. 973 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 586 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 770 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 552 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 368 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 400 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 350 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 380 članka imaju tag vlada
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija