Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Velj 2026

Mladen Ferenčak: Nije nam cilj samo "ne orati" već pratiti stanje tla

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Karolina Rastija  

Mladen Ferenčak: Nije nam cilj samo "ne orati" već pratiti stanje tla

Mladen Ferenčak iz Đurđevca obrađuje 280 hektara, a svoju proizvodnju bazira na analizama tla jer smatra da bez poznavanja stvarnog stanja tla dolazi do nepotrebih troškova i slabijih rezultata

Razlike u tlu često su nevidljive na prvi pogled, ali itekako se osjete u proizvodnji. To najbolje zna Mladen Ferenčak iz Đurđevca u Koprivničko-križevačkoj županiji, koji obrađuje oko 280 hektara poljoprivrednog zemljišta i već godinama svoje odluke temelji na analizama tla i stvarnim podacima s parcela.

Na gospodarstvu prevladava kukuruz za biomasu koji se koristi za silažu, dok se u plodoredu izmjenjuju uljana repica, suncokret i pšenica. Kao pokrovni usjev koriste bob, prvenstveno zbog njegova pozitivnog utjecaja na strukturu i plodnost tla.

"Kroz dugogodišnji rad naučili smo koliko su razlike u tlu važne - od pH vrijednosti do sadržaja organske tvari i dostupnosti hranjiva", ističe proizvođač. Upravo su te razlike bile razlog zbog kojeg su odlučili veći naglasak staviti na analize tla i suradnju sa stručnim laboratorijem Labosan iz Virovitice.

Konzervacijska poljoprivreda traži razumijevanje tla
Na gospodarstvu se već niz godina primjenjuje konzervacijska poljoprivreda. U praksi to znači manje mehaničke obrade tla, manji broj prohoda i promišljeniji pristup svakoj agrotehničkoj mjeri.

Takav sustav, kako ističu, donosi uštede u gorivu i vremenu, ali i veću sigurnost u proizvodnji. Gnojidba i ostale mjere ne rade se napamet, nego se temelje na podacima dobivenima laboratorijskim analizama. Ne očekuju se brzi rezultati, već se kroz redovito praćenje stanja tla nastoji dugoročno očuvati plodnost i stabilnost prinosa.

Posebna se pažnja posvećuje strukturi tla, vodenom režimu i sadržaju hranjiva. Već u prvim godinama primjene konzervacijskih mjera vidljivo je da tlo bolje prima i zadržava vodu, što je izuzetno važno u današnjim klimatski nestabilnim uvjetima.

Redovite analize tla daju mu, kaže nam, jasnu sliku stanja na parcelama i potvrđuju ide li se u pravom smjeru. Ističe kako je najvažniji pokazatelj poboljšanje parametara tla.

"Analize tla pokazuju gdje se nalazimo, kuda smo krenuli i što trebamo mijenjati", naglašava. Kada se vidi da tlo nije iscrpljeno, već se postupno obnavlja i bolje zadržava hranjiva, lakše je planirati plodored i daljnje konzervacijske mjere.

Uz to, provode i analizu biljnog materijala, koje im služe kao dodatni alat za brzu dijagnostiku eventualnih nedostataka hranjiva i pravovremenu korekciju gnojidbe.

N-min analiza donosi konkretnu uštedu
Posebno mjesto u planiranju proizvodnje ima N-min analiza, koju na gospodarstvu provode već drugu godinu. Ova analiza pokazuje stvarno stanje mineralnog dušika u tlu i omogućuje preciznije planiranje prihrane.

Kada se unaprijed definira ciljani prinos i poznaje početno stanje dušika, moguće je točno odrediti koliko hranjiva treba dodati. Time se ostvaruju uštede, ali se istovremeno vodi računa o okolišu i izbjegava nepotrebno opterećenje tla.

"N-min uzorkovanje najoptimalnije je provoditi u rano proljeće prije prve prihrane, neposredno prije sjetve ili početka vegetacije, kada najtočnije pokazuje raspoloživi dušik u tlu", kažu iz Labosana te dodaju kako je ova metoda posebno vrijedna jer pokazuje stvarnu količinu biljci pristupačnog mineralnog dušika u tlu (nitratni i amonijski oblik), čime omogućuje preciznije planiranje gnojidbe, smanjenje troškova i izbjegavanje prekomjernog gnojenja.

Ovaj laboratorij, koji je lider u broju analiza tla u Hrvatskoj, osigurava pravovremenu obradu uzoraka i jasne preporuke, kako bi proizvođači mogli donositi konkretne odluke u optimalnom roku.

"Cijena N-min paketa iznosi 36 eura za analizu na dvije dubine, dok paket s uzorkovanjem iznosi 48€", poručuju.

Pojasnili su kako su proveli pokus na jednoj od parcela, prateći promjene dušika i testirajući najbolje prakse precizne gnojidbe. Analizom je utvrđena oaza s jako kiselom reakcijom što je rezultiralo povišenim koncentracijama aluminija. Time je identificiran uzrok slabijeg rasta biljaka te je objašnjena veća koncentracija neiskorištenog dušika u tlu. "Pravodobnom analizom spriječeni su daljnji gubitci u proizvodnji te ostvarene višestruke financijske uštede budući da se fokusiralo na stvarni problem", smatraju.

Uz standardne analize tla određuju i mikroelemente u tlu te kompletnu analizu biljnog materijala što omogućuje još preciznije preporuke i brže reagiranje u proizvodnji.

Bez poznavanja tla dolazi do nepotrebnih troškova
Ferenčak smatra kako je velika vrijednost u tome što uz analize dobiva i stručnu podršku - od uzorkovanja do interpretacije rezultata. Same brojke, kaže, ne znače puno ako se ne znaju pravilno protumačiti i primijeniti u praksi. Suradnja s laboratorijem omogućuje mu, dodaje, donošenje sigurnijih odluka i pokazuje smjer u kojem se proizvodnja razvija.

Za one koji još uvijek rade bez laboratorijskih analiza tla ima jasnu poruku, a to je da bez podataka nema dugoročno održive poljoprivrede. "Gnojidba i planiranje proizvodnje bez poznavanja stvarnog stanja tla često dovode do nepotrebnih troškova i slabijih rezultata."

"U budućnosti želimo još više raditi na praćenju stanja tla, analizama i konkretnim mjerenjima rezultata. Cilj nam nije samo 'ne orati', nego razumjeti biologiju tla, mikrobiologiju i procese koji se u tlu događaju", zaključio je.


Komentari članka

Vezani članci

Gotovo 47 milijuna eura za hrvatsku poljoprivredu, kreću novi zajmovi i krediti

03.06.2026.

Ministarstvo poljoprivrede potpisalo je u srijedu sporazume o financiranju za nove financijske instrumente u obliku zajmova/kredita s kapitalnim rabatom u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023. – 2027. godine, kojima će poljop

Domaći rasadnici oduševili međunarodnu delegaciju - veliki potencijal za razvoj suradnje

02.06.2026.

Hrvatska se nalazi pri vrhu zemalja po udjelu zelenih površina u urbanim prostorima, ali je istodobno neto uvoznik. U tom kontekstu Italija zauzima važno mjesto kao drugi najveći dobavljač, a suradnja dviju zemalja u sektoru rasadništva sve je značajnija.

Helena Krpan Carić o putu prema održivom poslovnom modelu u poljoprivredi - Uplift

31.05.2026.

Odluka da se napusti siguran posao rijetko dolazi odjednom. Najčešće sazrijeva polako, kroz osjećaj da ne pripadaš sustavu u kojem se nalaziš i da želiš raditi nešto što ima dublji smisao. Za Helenu Krpan Carić taj je trenutak značio okretanje leđa admini

Slavonija spremna za prvi toplinski val: Ni jedna kultura nije ugrožena, šljivici rodni

28.05.2026.

Jesenske kulture iznadprosječno dobre, kišu trebaju proljetne, očekuju se visoki prinosi šljive i breskve

HUP upozorava da uvoz hrane snažno raste, a proizvodnja pada

22.05.2026.

Hrvatska proizvodi manje hrane nego prije ulaska u Europsku uniju (EU), produktivnost poljoprivrede je smanjena, a uvoz hrane snažno raste, upozorili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te poručili kako su produktivnost, investicije i upravljanje zeml

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk