Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Lis 2017

Mara Čuljak: Šokac je najbolji naš češnjak!

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: P.Žarković  

Mara Čuljak: Šokac je najbolji naš češnjak!

Savjetodavna služba i Grad Slatina organizirali su za poljoprivrednike predstavljanje udruge proizvođača češnjaka iz Cerića kao primjer dobre prakse u proizvodnji te korisne i tražene povrtne kulture. Predsjednica Udruge Češnjak i upraviteljica istoimene zadruge, inž. agronomije Mara Čuljak, objasnila je pripreme za sadnju, kao i tijek proizvodnje i skladištenje češnjaka, sve do njegova plasiranja na tržište.

– Ideja je da na našem području okupimo sve zainteresirane buduće proizvođače češnjaka, da ih grupiramo u okviru naše zadruge Kokoš hrvatica i da u suradnji s cerićkom udrugom i zadrugom plasiramo taj proizvod na tržište - kaže viša savjetnica u slatinskoj Savjetodavnoj službi Tihana Bišćan.

– Naši bi proizvođači tako imali osiguran plasman i naplatu, i to bi onda bila zaokružena priča - kaže Bišćan, objasnivši da će zadruga Kokoš hrvatica vjerojatno promijeniti naziv kako bi njezini članovi mogli i s drugim proizvodima izići na tržište.

Kad je Udruga Češnjak osnovana, 2013., na području Vukovarsko-srijemske županije bila je druga takva udruga u Hrvatskoj. Okuplja dvjesto gospodarstava na području cijele države i bavi se organizacijom proizvodnje češnjaka i zelenoga graha, a zadruga je osnovana u siječnju ove godine radi mogućnosti trženja tih proizvoda.

– Radionica je organizirana da bi budući proizvođači češnjaka saznali što je potrebno odraditi da bi mogli krenuti u proizvodnju - kaže predsjednica Čuljak.

- Dvije godine prije sadnje mora se znati što i kako treba odraditi. Treba znati da u proizvodnji češnjaka nema konkurencije, dakle proizvođači jedni drugima nisu konkurencija, a cijenu eventualno može srušiti nelojalna konkurencija, koja proizvodi zdravstveno neispravni češnjak - napominje.

Prema cerićkim iskustvima, proizvodnja češnjaka vrlo je isplativa, jer jedna četveročlana obitelj s jednim i pol do dva hektara može iznimno dobro živjeti. Uz vlastiti sadni materijal, svi troškovi po sezoni iznose od 15.000 do 20.000 kuna, a dobit je veća od 60.000 po hektaru.

– Jedan je kolega izračunao da su mu ove sezone za posao od trenutka rastavljanja češnjaka za sadnju do trenutka kad ga je pošišao i pripremio za prodaju samo 32 dana bila radna. Hrvatske potrebe, kao i potrebe ostalih članica EU, strašno su velike, pa se češnjak uvozi i iluzorno je očekivati da ćemo zaustaviti uvoz češnjaka jer, unatoč ona 32 dana, nemamo domaćeg proizvoda. Kod nas ne postoje udruge koje bi organizirale takvu vrstu proizvodnje. Mi smo prvi i jedini koji se bave organizacijom i udruživanjem proizvođača češnjaka - dodaje.

Prema riječima Mare Čuljak, među vrstama češnjaka (ozimi cerićki, šokac, slavonski ozimi i istarski crveni), najbolji su šokac i ozimi cerićki. Cerićki izdrži do Nove godine, maksimalno do sredine siječnja, on je pravi kulenar, prilagođen podneblju i potrebi za koju je namijenjen. Šokac je više konzumni, industrijski, može se dugo skladištiti, ima mnogo suhe tvari i izuzetno dobar kemijski sastav. Slavoncima je šokac najbolji.

Ne raditi stihijski

Mara Čuljak ističe da je od svega najvažnije voditi računa o proizvodnji, da nastane zdravstveno ispravan proizvod, da se proizvodi s dopuštenim sredstvima i da se ništa ne radi stihijski. “Od osnutka Hrvatske 90 posto stvari u poljoprivredi odrađivalo se stihijski: kad su krenuli lješnjaci, svi su bili u nasadima lješnjaka, kad su krenule farme krava, svi su postali farmeri i mljekari. Osim toga, većina proizvođača vidi samo ukupnu dobit na kraju, a zaboravlja na troškove i zaboravlja na mogućnost utjecaja vremenskih prilika na krajnji rezultat. Poljoprivrednu proizvodnju treba pomno isplanirati, vodeći računa o svim rizicima”, upozorava


Komentari članka

Vezani članci

Fina: U blokadi 896 OPG-ova s dugovima od 422,9 milijuna kuna

17.11.2017.

Krajem rujna ove godine blokirane račune imalo je 896 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva (OPG), čija su ukupna dugovanja iznosila 422,9 milijuna kuna, što je 90 posto veći iznos dugovanja nego sredinom 2011. godine

Bez dobre začinske paprike nema ni dobrog kulena

14.11.2017.

Na svom OPG-u u Soljanima u županjskom kraju, obitelj Marić uzgaja crvenu začinsku papriku mađarskih sorti, koju im ovih dana ponajviše traže mesari. Uzgajaju je na 1,5 hektar a kako je tražena proširuju i nasade.

Donedavno unosan biznis danas je na rubu propasti, sve je više onih koji odustaju

14.11.2017.

Nakon početne euforije koja je proteklih godina zahvatila Hercegovinu, te sna o brzoj i lakoj zaradi, svakim danom sve je više onih koji su odustali ili namjeravaju odustati od sadnje smilja.

Puškarić proizvodi svu cikoriju za potrebe Franck-a

13.11.2017.

Cikorija koja se koristi za klasične kavovine se, u suradnji s našim kooperantom Marijom Puškarićem u potpunosti uzgaja i prerađuje u Hrvatskoj. Sušene kockice cikorije se prže, melju i pakiraju za Kavovinu Franck

Hrvatska uvozi voća i povrća za 300 milijuna eura, a ima potencijala za rast proizvodnje

12.11.2017.

Prema podacima iz studije čak 72,5 posto hrvatskih potrošača jede voće i povrće svakog dana, što je više od prosjeka EU (65,5%), dok 3,3 posto prosječnih godišnjih izdataka kućanstva izdvaja za povrće, te 1,9 posto za voće

Tag cloud

  1. 1685 članka imaju tag hrvatska
  2. 1721 članka imaju tag turizam
  3. 1475 članka imaju tag financije
  4. 1116 članka imaju tag izvoz
  5. 711 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 907 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 620 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 866 članka imaju tag trgovina
  9. 887 članka imaju tag EU
  10. 703 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 795 članka imaju tag ict
  13. 731 članka imaju tag menadžment
  14. 907 članka imaju tag kriza
  15. 724 članka imaju tag svijet
  16. 532 članka imaju tag maloprodaja
  17. 499 članka imaju tag marketing
  18. 463 članka imaju tag krediti
  19. 450 članka imaju tag tehnologija
  20. 286 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 375 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 417 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 381 članka imaju tag obrazovanje
  26. 333 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 312 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 292 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 334 članka imaju tag energetika
  32. 272 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 286 članka imaju tag agrokor
  35. 354 članka imaju tag vlada
  36. 277 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 274 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 232 članka imaju tag proizvodnja