Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Pro 2009

Maletić: EU ne dopušta izravne pogodbe

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Ksenija Končevski  

Maletić: EU ne dopušta izravne pogodbe

Kvalitetna provedba projekta od ključne je važnosti u povlačenju nepovratnih sredstava iz pretpristupnih fondova EU. No važno je raditi i na edukaciji pripreme projekta prema pravilima EU, naglašava Ivana Maletić, državna tajnica u Ministarstvu financija. U razgovoru za Poslovni dnevnik govorila je o provedbi tih programa, je li Hrvatska uspješnija u povlačenju novca iz pretpristupnih fondova od zemalja koje su ušle u EU, ali i o pogreškama koje ne bi smjela ponoviti.

Koliko je Hrvatska povukla novca iz pretpristupnih fondova Europske unije?
Prva generacija pretpristupnih programa CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD u prvom redu je namijenjena pripremi državnih institucija za ulazak u EU. Sadržajno nisu jako okrenuti poduzetnicima, lokalnim jedinicama ni neprofitnom sektoru, ali postoje dijelovi tih programa koji su bili ponuđeni i drugim sektorima. Od tih je programa SAPARD u potpunosti usmjeren na poduzetnike u poljoprivredi. U programima CARDS, PHARE, ISPA, SAPARD i IPA ukupno je dosad potpisano kroz financijske sporazume 575,5 milijuna eura, od Europske komisije dobiveno je 276,1 milijun, ugovoreno 254,8 milijuna, a plaćeno 178,1 milijun eura.

U kojoj je mjeri Hrvatska dosad iskoristila te fondove?
Prema ukupnim podacima za CARDS, dosad je ugovoreno 95,8 posto. Sva ugovorena plaćanja u programu CARDS 2004 još su u procesu izvršavanja. U sklopu programa PHARE ukupna ugovorenost je 86,4 posto. Uglavnom ti postoci kroz CARDS i PHARE kreću se iznad 80 posto, s tim da su rokovi u PHARE-u bili kraći u odnosu na CARDS. U ISPI, čija je ugovorenost do sada 59,61 posto, bila su tri velika infrastrukturna projekta. U SAPARD-u smo ugovorili 61,7 posto. IPA se tek počela provoditi i većina projekata je uglavnom u fazi definiranja natječajne dokumentacije.

U kojem je segmentu povučeno najviše novca?
U projektima kroz CARDS i PHARE za jačanje institucija. No bitno je i da su grant sheme usmjerene prema poduzetnicima i neprofitnim organizacijama također jako uspješno završile. Imali smo izvanredne projekte koji su prijavljeni i jako dobro provedeni. Ima i onih u kojima su se dogodile i pogreške. Doista se može govoriti o velikom broju projektnih prijedloga i o malom broju koji je odbačen.

Kakva je dinamika dobivanja nepovratnog novca EU?
Proces dobivanja novca iz pretpristupnih fondova EU potpuno je različit od proračuna. Proračun se definira za određenu godinu, na određenoj razini, a taj se iznos kroz prihode ostvari i u toj godini potroši. Godišnje alokacije EU se ne dobivaju i ne troše u određenoj godini, već ovisno o broju godina obuhvaćenih alokacijom. Novac je alociran za projekte koji imaju svoju dinamiku, odnosno dok se ugovor ne izvrši, što se u praksi ne ostvari u jednoj godini. Ugovaranje uzme puno vremena pa se često zemljama članicama događa da najveći dio sredstava alociranih u perspektivi troše posljednjih godina zbog dinamike izvođenja projekata.

Je li Hrvatska uspješnija u povlačenju novca od zemalja koje su ušle u EU?
Jako se teško uspoređivati s nekim zbog podvlačenja crta i vremenske dimenzije kada su te zemlje prolazile pretpristupno razdoblje i koje su fondove koristile. Primjerice, IPA nije uopće postojala u to vrijeme. CARDS većina njih nikada nije decentralizirano koristila, već samo centralizirano, dakle provodila ga je sama Komisija. Međutim, konačni podaci još se ne mogu znati dok ne dođe do potpunog zatvaranja programa.

Koje pogreške Hrvatska ne bi smjela ponoviti?
Bilo bi idealno kada bismo ubrzali pripremu projekata i da 2012. kada postanemo članica uđemo s pripremljenim projektima. Najgore je gubiti vrijeme, a to se svim zemljama dogodilo. Najveći su izazov kvalitetni projekti jer moraju zadovoljavati određene kriterije. Do sada je Hrvatska imala grant sheme u vrijednosti od 2 do 3 milijuna eura, a kada bude zemlja članica, imat ćemo 20-30 milijuna eura. Važno je učiti na primjerima dobrih projekata iz pretpristupnog razdoblja.

Zašto Hrvatska nije iskoristila velik dio novca iz pretpristupnih fondova?
Takva percepcija u medijima je stvorena jer se na pretpristupne programe gleda kao na proračun i da se sve događa u jednoj godini. Tamo gdje već sada možemo podvući crtu ugovorenost je izuzetno visoka. Doista smo puno iskoristili, 86,4% u PHARE-u, 95,8% u CARDS-u, možemo se zapravo pohvaliti dobrim rezultatima. ISPA još traje i ugovorenost će joj biti dobra. U SAPARD-u je nešto manji postotak, kao i u svim drugim zemljama, a u pitanju je brzina pripreme projekata.

Koliko je prijava bilo odbačeno zbog manjkavosti?
Broj projektnih prijedloga po pojedinim natječajima bio je jako velik, a tek manji nije zadovoljio ili je odbačen. Od ukupno 567 projekata za grant sheme za CARDS i PHARE nije ih zadovoljilo 27, odnosno 4,76 posto.

Navedite neki pozitivan primjer poduzeća ili lokalne uprave koja je dobila novac iz pretpristupnih fondova EU za projekt.
Dobar je primjer projekt tvrtke Intra Lighting koja se bavi rasvjetom. Imala je ukupan proračun 104,6 tisuća eura, a iznos dijela dobiven od EU je 77,4 tisuće eura. Cilj projekta je bio povećati izvoz poduzeća za 10 posto. Kroz projekt je poduzeće uspjelo pripremiti dva nova proizvoda koja su predstavljena na europskom sajmu rasvjete Euroluce. Taj je zahtjevan projekt bio jako dobro proveden prema svim EU procedurama i kvalitetno odrađen. Isto tako pozitivan je i primjer projekta Stražaplastike koja se bavi proizvodnjom plastičnih proizvoda. Cilj projekta je bio povećati konkurentnost i proširiti se na tržište EU, što je uspješno obavljeno. Kroz projekt je poduzeće došlo do novih certifikata ISO 14001 i nastavlja implementaciju ISO 16949. Iskoristili su europska sredstva u iznosu 92,6 tisuća eura za poboljšanje kvalitete poslovanja.

Ima li primjera da je tvrtka dobro konkurirala, ali se projekt na kraju izjalovio?
Primjerice, u PHARE-u 2006 dobar je projekt bio tvrtke Vivera. No napravili su pogrešku u provedbi projekta jer podugovaranje nije išlo prema pravilima EU. Naime, budući da se koriste europska sredstva, podugovaranje se također mora provesti prema pravilima. Za javne nabave uglavnom se trebaju prikupiti barem tri ponude i vidjeti koja je najbolja. Oni su išli na izravno ugovaranje s jednim poduzećem, a to je nažalost u suprotnosti s pravilima EU.


Komentari članka

Vezani članci

Nova pravila za bolje prikupljanje PDV-a pri internetskoj prodaji

13.03.2019.

Poduzeća iz trećih zemalja, uključujući ona koja imaju skladišta ili tzv. „centre za izvršavanje narudžbi” u EU-u, mogu na internetskim prodajnim mjestima prodavati robu europskim potrošačima. Poreznim je tijelima često otežano ubiranje PDV-a na takvu pro

Slovačka je 2004. prestigla Hrvatsku i sada nas više ni ne vidi u retrovizoru

11.03.2019.

Autoindustrija danas čini oko 45 posto ukupne industrijske proizvodnje i 35 posto industrijskog izvoza Slovačke. Proizvođači automobila, direktno ili kroz povezane dobavljače, zapošljavaju 250 tisuća ljudi.

Ćorić: Ne žuri nam se nigdje, ali euro nosi čitav niz koristi

02.03.2019.

Je li Hrvatska spremna za ulazak u eurozonu? Vlada optimistično prognozira da bi ako sve bude išlo glatko već za četiri godine kunu mogao zamijeniti euro. Je li taj rok realan, koje poteškoća stoje na putu i imaju li pravo oni koji negoduju zbog gubitka s

Tri hrvatske tvrtke rade na najsloženijem stroju u povijesti čovječanstva, koji će promijeniti baš sve

26.02.2019.

U Francuskoj se gradi najkompleksniji stroj u povijesti naše civilizacije, eksperimentalni termonuklearni reaktor. U projektu ITER, koji zovu i "malo Sunce", surađuju Europska unija, Kina, Japan, Južna Koreja, Indija, Rusija i SAD. S pomoću fuzije, bez ra

Radnicima koji dođu 2500 eura godišnjeg bonusa, masaže, besplatan fitness...

14.02.2019.

Gubitak vlastitih radnika istočnoeuropske zemlje nastoje nadomjestiti na isti način kao i zapad Europe: privlačenjem radne snage iz siromašnijeg susjedstva ili, ako njih nema dovoljno, zapošljavanjem radnika iz Azije i Afrike

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1893 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 983 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 942 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 347 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 248 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 328 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija