Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Ruj 2009

Male brodice konkurentne su i na inozemnim tržištima

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ivan Smirčić  

Male brodice konkurentne su i na inozemnim tržištima

Prema vrijednosti proizvedenih plovila u Hrvatskoj prošle godine, najuspješniji mali brodograditelji bili su Elan motorni brodovi, Prinz Adriatic iz Oroslavja, AD brodovi, Pičuljan te zadarski SAS Vektor, no to su ujedno i tvrtke najviše pogođene krizom. Po broju, pak, proizvedenih brodica najveći su Reful Marine, Škver Kuštera, Diokom novi (u kategoriji plovila do šest metara), a Grašo, Manikela i Reful Marine za plovila od šest do osam metara.

Prema riječima Marija Polle, tajnika Udruženja male brodogradnje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, posljednjih desetak godina u Hrvatskoj je osnovano više od 30 tvrtki koje se bave proizvodnjom brodica.

Interes na tržištu postoji za sve kategorije plovila, no ostaje pitanje kupovne moći, ističe Polla, te dodaje kako kriza najteže pogađa proizvođače plovila srednje kategorije koji su za bogate neatraktivni, a za siromašne preskupi. Ponudom pretežito malih brodica hrvatska mala brodogradnja ima proizvod kojim može konkurirati, a uz to ima i brodogradilišta koja se, uz određene uvjete, mogu uključiti u proizvodnju megajahti, napominje Polla.

S obzirom na znatna ulaganja u opremu za zaštitu okoliša kao i potrebu racionalizacije proizvodnje, budućnost hrvatske male brodogradnje Polla vidi u koncentriranju prerade plastike (lijevanje trupova) u nekoliko specijaliziranih pogona. Današnji proizvođači bi se u tom slučaju bavili opremanjem brodica. Naime, proizvođači bi mogli unificirati pojedine dijelove opreme i na taj način utjecati na porast proizvodnje, odnosno smanjenje cijena opreme, čime bi povećali vlastitu konkurentnost.

Polla ne vjeruje da će u budućnosti inozemni investitori otvarati nove pogone male brodogradnje u Hrvatskoj, jer iako je stopa nezaposlenosti visoka, do radne snage se teško dolazi jer nema obrazovnih programa za zanimanja potrebna u brodogradnji pa poslodavac mora sam obrazovati radnike. Osim toga, propisi, odnosno ekološki uvjeti koje pogon mora zadovoljiti su stroži nego u Europi i zahtijevaju veća ulaganja u opremu za ventilaciju i pročišćavanje zraka, pa su investitori i s te strane demotivirani, ističe Polla.

Podsjeća da u Hrvatskoj ima sve više radnih i industrijskih zona u kojima se ulaganja potiču na razne načine tako da pogon nije teško podignuti. Za sada su krizu dobro podnosile tvrtke koje ne proizvode samo plovila, nego i druge proizvode ili u djelatnosti imaju drugih izvora prihoda no takvih je mali broj, kaže Polla.

Prema njegovim riječima, recept koji bi pomogao industriji uopće, pa i maloj brodogradnji, je poticanje proizvodnje za izvoz. Tu na prvo mjesto stavlja naknadu izvoznicima za kronično precijenjeni tečaj kune kao opću mjeru namijenjenu izvoznicima. Malim brodograditeljima bi pomoglo ukidanje carine na uvoz opreme koja se ugrađuje na plovila za sport i razonodu. Prema sadašnjim propisima, takav tretman ima oprema koja se ugrađuje na plovila duža od 12 metara.

Također bi valjalo razmišljati o obnovi čarterske flote uz poticaje ministarstva mora i ministarstva gospodarstva po receptu kojim se potiče obnova ribarske i turističke flote, ističe Polla. Nemali doprinos oživljavanju tržišta predstavljala bi i gradnja novih vezova jer mnogi potencijalni kupci odustaju od kupnje jer ne znaju gdje vezati brodicu, kaže Polla.

Zaključuje da strana tržišta pokazuju interes za hrvatska plovila računajući na kvalitetu koja ne zaostaje za svjetskom i niže cijene od domicilnih, no to iziskuje proizvodnju određenog broja probnih brodica odnosno angažiranje znatnih obrtnih sredstava kojima tvrtke ne raspolažu, odnosno ishodovanje kreditnih sredstava do kojih se dolazi teško ili nikako.

Mala brodogradnja u krizi od lani

Europska mala brodogradnja zapala je u krizu već sredinom prošle godine, a rezultirala je smanjenjem proizvodnje, otpuštanjem radnika i zatvaranjem pogona, a izlaz iz krize će se vjerojatno vidjeti uskoro, već na Salonu nautike u Genovi, te još više u siječnju iduće godine u Düsseldorfu.

Samo šest proizvođača brodica u stranom vlasništvu

Osim velikih brodogradilišta, u Hrvatskoj djeluje i 35 malih brodogradilišta i 103 proizvođača brodica. Velika većina tih brodogradilišta i proizvođača brodica osnovana je domaćim kapitalom, a vlasnici su hrvatski državljani. Samo šest tvrtki koje se bave proizvodnjom brodica osnovano je stranim kapitalom, od čega tri slovenskim, jedna belgijskim, jedna nizozemskim i jedna ruskim kapitalom. Tih šest tvrtki zapošljavalo je 320 od ukupno 2550 radnika zaposlenih u maloj brodogradnji u Hrvatskoj.

Lani proizvedeno 1200 plovila

Prema anketi koju je provelo Udruženje male brodogradnje, u 2008. godini proizvedeno je oko 1200 plovila, od čega 750 (60 posto) dugih do šest metara, a 200 (16 posto) od šest do osam metara. Samo dvadesetak proizvođača proizvodi plovila duža od osam metara, a 11 ih je prisutno s brodicama dužima od 12 metara.


Komentari članka

Vezani članci

U bivšoj vojarni u Križevcima nastaje čokolada za Esplanadu. Prave je ljudi koje tržište često zanemaruje

19.05.2025.

“Ideje da se osnuje manufaktura za proizvodnju čokolade u kojoj će raditi osobe s invaliditetom dosta je inovativna jer riječ je o lijepom poslu gdje osobe s invaliditetom ne rade nešto što nitko drugi ne želi raditi, nego rade fine, premium čokolade”, po

Gotovo trećina hrvatskih tvrtki već zapošljava strane radnike

27.03.2025.

Gotovo trećina tvrtki koje su sudjelovale u istraživanju Hrvatske gospodarske komore (HGK) o potrebi za dodatnim znanjima i vještinama na tržištu rada, zapošljava strane radnike i to u najvećoj mjeri (80 posto) radnike zanatskih i strukovnih zanimanja, re

Dodijeljene Zlatne kune: Carel Adriatic, Uniline Mobility i Tissa & partners najbolje su istarske tvrtke

27.09.2024.

U prostorijama Tvrtke Carel Adriatic u poslovnoj zoni Vinež održana je svečana sjednica gospodarskog vijeća HGK-Županijske komore Pula na kojoj su najboljim istarskim tvrtkama dodijeljena priznanja Zlatna kuna.

Hrvatska na 51. mjestu globalne ljestvice konkurentnosti

20.06.2024.

Ove je godine na prvom mjestu Singapur, koji je vratio vodeće mjesto na IMD-ovoj svjetskoj ljestvici konkurentnosti za 2024. nakon što je u razdoblju od 2020. – 2023. godine bio među prvih pet. Švicarska je ove godine bila druga, a Danska treća, navodi se

Domaća proizvodnja će se oporaviti do kraja godine, a potrošnja nastaviti rasti

09.05.2024.

Unatoč lošem startu, u ovoj godini očekuje se oporavak industrije od oko 1,5 posto (nakon -0,1 posto u 2023.) uslijed oporavka inozemne potražnje te blagog poboljšanja uvjeta financiranja u drugoj polovini godine, pri čemu ponovno narušavanje dobavnih lan

Tag cloud

  1. 2737 članka imaju tag turizam
  2. 2606 članka imaju tag hrvatska
  3. 1724 članka imaju tag svijet
  4. 1414 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1945 članka imaju tag financije
  6. 1620 članka imaju tag izvoz
  7. 1504 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1297 članka imaju tag trgovina
  9. 1362 članka imaju tag ict
  10. 1205 članka imaju tag investicije
  11. 1274 članka imaju tag industrija
  12. 1063 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1037 članka imaju tag menadžment
  14. 857 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 1161 članka imaju tag EU
  16. 641 članka imaju tag opg
  17. 777 članka imaju tag maloprodaja
  18. 534 članka imaju tag poticaji
  19. 661 članka imaju tag tehnologija
  20. 696 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 387 članka imaju tag potpore
  23. 964 članka imaju tag kriza
  24. 512 članka imaju tag eu fondovi
  25. 494 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 517 članka imaju tag porezi
  27. 479 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 488 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 428 članka imaju tag osijek
  30. 517 članka imaju tag obrazovanje
  31. 538 članka imaju tag krediti
  32. 426 članka imaju tag start up
  33. 499 članka imaju tag dzs
  34. 440 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 411 članka imaju tag hnb
  37. 421 članka imaju tag vlada
  38. 338 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor