Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Ruj 2009

Male brodice konkurentne su i na inozemnim tržištima

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ivan Smirčić  

Male brodice konkurentne su i na inozemnim tržištima

Prema vrijednosti proizvedenih plovila u Hrvatskoj prošle godine, najuspješniji mali brodograditelji bili su Elan motorni brodovi, Prinz Adriatic iz Oroslavja, AD brodovi, Pičuljan te zadarski SAS Vektor, no to su ujedno i tvrtke najviše pogođene krizom. Po broju, pak, proizvedenih brodica najveći su Reful Marine, Škver Kuštera, Diokom novi (u kategoriji plovila do šest metara), a Grašo, Manikela i Reful Marine za plovila od šest do osam metara.

Prema riječima Marija Polle, tajnika Udruženja male brodogradnje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, posljednjih desetak godina u Hrvatskoj je osnovano više od 30 tvrtki koje se bave proizvodnjom brodica.

Interes na tržištu postoji za sve kategorije plovila, no ostaje pitanje kupovne moći, ističe Polla, te dodaje kako kriza najteže pogađa proizvođače plovila srednje kategorije koji su za bogate neatraktivni, a za siromašne preskupi. Ponudom pretežito malih brodica hrvatska mala brodogradnja ima proizvod kojim može konkurirati, a uz to ima i brodogradilišta koja se, uz određene uvjete, mogu uključiti u proizvodnju megajahti, napominje Polla.

S obzirom na znatna ulaganja u opremu za zaštitu okoliša kao i potrebu racionalizacije proizvodnje, budućnost hrvatske male brodogradnje Polla vidi u koncentriranju prerade plastike (lijevanje trupova) u nekoliko specijaliziranih pogona. Današnji proizvođači bi se u tom slučaju bavili opremanjem brodica. Naime, proizvođači bi mogli unificirati pojedine dijelove opreme i na taj način utjecati na porast proizvodnje, odnosno smanjenje cijena opreme, čime bi povećali vlastitu konkurentnost.

Polla ne vjeruje da će u budućnosti inozemni investitori otvarati nove pogone male brodogradnje u Hrvatskoj, jer iako je stopa nezaposlenosti visoka, do radne snage se teško dolazi jer nema obrazovnih programa za zanimanja potrebna u brodogradnji pa poslodavac mora sam obrazovati radnike. Osim toga, propisi, odnosno ekološki uvjeti koje pogon mora zadovoljiti su stroži nego u Europi i zahtijevaju veća ulaganja u opremu za ventilaciju i pročišćavanje zraka, pa su investitori i s te strane demotivirani, ističe Polla.

Podsjeća da u Hrvatskoj ima sve više radnih i industrijskih zona u kojima se ulaganja potiču na razne načine tako da pogon nije teško podignuti. Za sada su krizu dobro podnosile tvrtke koje ne proizvode samo plovila, nego i druge proizvode ili u djelatnosti imaju drugih izvora prihoda no takvih je mali broj, kaže Polla.

Prema njegovim riječima, recept koji bi pomogao industriji uopće, pa i maloj brodogradnji, je poticanje proizvodnje za izvoz. Tu na prvo mjesto stavlja naknadu izvoznicima za kronično precijenjeni tečaj kune kao opću mjeru namijenjenu izvoznicima. Malim brodograditeljima bi pomoglo ukidanje carine na uvoz opreme koja se ugrađuje na plovila za sport i razonodu. Prema sadašnjim propisima, takav tretman ima oprema koja se ugrađuje na plovila duža od 12 metara.

Također bi valjalo razmišljati o obnovi čarterske flote uz poticaje ministarstva mora i ministarstva gospodarstva po receptu kojim se potiče obnova ribarske i turističke flote, ističe Polla. Nemali doprinos oživljavanju tržišta predstavljala bi i gradnja novih vezova jer mnogi potencijalni kupci odustaju od kupnje jer ne znaju gdje vezati brodicu, kaže Polla.

Zaključuje da strana tržišta pokazuju interes za hrvatska plovila računajući na kvalitetu koja ne zaostaje za svjetskom i niže cijene od domicilnih, no to iziskuje proizvodnju određenog broja probnih brodica odnosno angažiranje znatnih obrtnih sredstava kojima tvrtke ne raspolažu, odnosno ishodovanje kreditnih sredstava do kojih se dolazi teško ili nikako.

Mala brodogradnja u krizi od lani

Europska mala brodogradnja zapala je u krizu već sredinom prošle godine, a rezultirala je smanjenjem proizvodnje, otpuštanjem radnika i zatvaranjem pogona, a izlaz iz krize će se vjerojatno vidjeti uskoro, već na Salonu nautike u Genovi, te još više u siječnju iduće godine u Düsseldorfu.

Samo šest proizvođača brodica u stranom vlasništvu

Osim velikih brodogradilišta, u Hrvatskoj djeluje i 35 malih brodogradilišta i 103 proizvođača brodica. Velika većina tih brodogradilišta i proizvođača brodica osnovana je domaćim kapitalom, a vlasnici su hrvatski državljani. Samo šest tvrtki koje se bave proizvodnjom brodica osnovano je stranim kapitalom, od čega tri slovenskim, jedna belgijskim, jedna nizozemskim i jedna ruskim kapitalom. Tih šest tvrtki zapošljavalo je 320 od ukupno 2550 radnika zaposlenih u maloj brodogradnji u Hrvatskoj.

Lani proizvedeno 1200 plovila

Prema anketi koju je provelo Udruženje male brodogradnje, u 2008. godini proizvedeno je oko 1200 plovila, od čega 750 (60 posto) dugih do šest metara, a 200 (16 posto) od šest do osam metara. Samo dvadesetak proizvođača proizvodi plovila duža od osam metara, a 11 ih je prisutno s brodicama dužima od 12 metara.


Komentari članka

Vezani članci

Proizvodnja – temelj uspješnog gospodarstva – značaj izvoza

22.11.2020.

Ključ za ekonomski uspjeh i gospodarski rast ovisi prije svega o mogućnostima nacije da stvori nove vrijednosti i dobra te da poboljša kvalitetu postojećih. Zašto se onda u Republici Hrvatskoj toliko pozornosti pridaje samo smanjenju javne potrošnje, pove

Hrvatski poduzetnici ne žele prisilno plaćati HGK. Što i kako komore rade u EU?

17.11.2020.

"Gospodarska komora u Njemačkoj, u kojoj je članstvo obvezno, pomaže poduzetnicima savjetima i informacijama, posebno onima koji se nalaze u ranoj fazi poslovanja, dok s našom komorom to nije slučaj. Kada sam prije 15-ak godina od HGK-a tražio da me povež

Kraljevina daje preko 20 milijuna eura za razvoj hrvatskog-poduzetništva

16.10.2020.

Hrvatska ukupno kroz tu darovnicu ima na raspolaganju više od 103 milijuna eura za projekte orijentirane na inovacije, istraživanje i razvoj, socijalnu inkluziju i ekologiju

U luksuznom smještaju najviše ljudi iz Njemačke

12.08.2020.

Anketa provedena među članovima Grupacije jedinstvenih luksuznih hotela HGK pokazala je kako se i u tom segmentu turizma struktura gostiju značajno promijenila. Prije pojave koronavirusa SAD je bio prioritetno tržište za većinu ispitanika, a sada je to Nj

Reorganizacija: Komora će otpustiti 30 posto djelatnika

21.07.2020.

Radi digitalizacije internih procesa i zbog pada prihoda prouzročenih pandemijom koronavirusa, Hrvatska gospodarska komora ide u sljedeću fazu reorganizacije koja znači i smanjenje broja zaposlenih za 30 posto, priopćeno je u petak iz HGK-a.

Tag cloud

  1. 2064 članka imaju tag hrvatska
  2. 2144 članka imaju tag turizam
  3. 1602 članka imaju tag financije
  4. 1338 članka imaju tag izvoz
  5. 1120 članka imaju tag svijet
  6. 800 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1044 članka imaju tag trgovina
  8. 884 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 1067 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 989 članka imaju tag ict
  11. 883 članka imaju tag investicije
  12. 716 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1018 članka imaju tag EU
  14. 917 članka imaju tag industrija
  15. 795 članka imaju tag menadžment
  16. 940 članka imaju tag kriza
  17. 630 članka imaju tag maloprodaja
  18. 575 članka imaju tag marketing
  19. 404 članka imaju tag poticaji
  20. 335 članka imaju tag koronavirus
  21. 509 članka imaju tag krediti
  22. 523 članka imaju tag tehnologija
  23. 448 članka imaju tag obrazovanje
  24. 293 članka imaju tag potpore
  25. 375 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 369 članka imaju tag eu fondovi
  27. 347 članka imaju tag opg
  28. 415 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 396 članka imaju tag porezi
  30. 375 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 324 članka imaju tag osijek
  32. 434 članka imaju tag dzs
  33. 389 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 308 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 402 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici