Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Ruj 2009

Male brodice konkurentne su i na inozemnim tržištima

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ivan Smirčić  

Male brodice konkurentne su i na inozemnim tržištima

Prema vrijednosti proizvedenih plovila u Hrvatskoj prošle godine, najuspješniji mali brodograditelji bili su Elan motorni brodovi, Prinz Adriatic iz Oroslavja, AD brodovi, Pičuljan te zadarski SAS Vektor, no to su ujedno i tvrtke najviše pogođene krizom. Po broju, pak, proizvedenih brodica najveći su Reful Marine, Škver Kuštera, Diokom novi (u kategoriji plovila do šest metara), a Grašo, Manikela i Reful Marine za plovila od šest do osam metara.

Prema riječima Marija Polle, tajnika Udruženja male brodogradnje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, posljednjih desetak godina u Hrvatskoj je osnovano više od 30 tvrtki koje se bave proizvodnjom brodica.

Interes na tržištu postoji za sve kategorije plovila, no ostaje pitanje kupovne moći, ističe Polla, te dodaje kako kriza najteže pogađa proizvođače plovila srednje kategorije koji su za bogate neatraktivni, a za siromašne preskupi. Ponudom pretežito malih brodica hrvatska mala brodogradnja ima proizvod kojim može konkurirati, a uz to ima i brodogradilišta koja se, uz određene uvjete, mogu uključiti u proizvodnju megajahti, napominje Polla.

S obzirom na znatna ulaganja u opremu za zaštitu okoliša kao i potrebu racionalizacije proizvodnje, budućnost hrvatske male brodogradnje Polla vidi u koncentriranju prerade plastike (lijevanje trupova) u nekoliko specijaliziranih pogona. Današnji proizvođači bi se u tom slučaju bavili opremanjem brodica. Naime, proizvođači bi mogli unificirati pojedine dijelove opreme i na taj način utjecati na porast proizvodnje, odnosno smanjenje cijena opreme, čime bi povećali vlastitu konkurentnost.

Polla ne vjeruje da će u budućnosti inozemni investitori otvarati nove pogone male brodogradnje u Hrvatskoj, jer iako je stopa nezaposlenosti visoka, do radne snage se teško dolazi jer nema obrazovnih programa za zanimanja potrebna u brodogradnji pa poslodavac mora sam obrazovati radnike. Osim toga, propisi, odnosno ekološki uvjeti koje pogon mora zadovoljiti su stroži nego u Europi i zahtijevaju veća ulaganja u opremu za ventilaciju i pročišćavanje zraka, pa su investitori i s te strane demotivirani, ističe Polla.

Podsjeća da u Hrvatskoj ima sve više radnih i industrijskih zona u kojima se ulaganja potiču na razne načine tako da pogon nije teško podignuti. Za sada su krizu dobro podnosile tvrtke koje ne proizvode samo plovila, nego i druge proizvode ili u djelatnosti imaju drugih izvora prihoda no takvih je mali broj, kaže Polla.

Prema njegovim riječima, recept koji bi pomogao industriji uopće, pa i maloj brodogradnji, je poticanje proizvodnje za izvoz. Tu na prvo mjesto stavlja naknadu izvoznicima za kronično precijenjeni tečaj kune kao opću mjeru namijenjenu izvoznicima. Malim brodograditeljima bi pomoglo ukidanje carine na uvoz opreme koja se ugrađuje na plovila za sport i razonodu. Prema sadašnjim propisima, takav tretman ima oprema koja se ugrađuje na plovila duža od 12 metara.

Također bi valjalo razmišljati o obnovi čarterske flote uz poticaje ministarstva mora i ministarstva gospodarstva po receptu kojim se potiče obnova ribarske i turističke flote, ističe Polla. Nemali doprinos oživljavanju tržišta predstavljala bi i gradnja novih vezova jer mnogi potencijalni kupci odustaju od kupnje jer ne znaju gdje vezati brodicu, kaže Polla.

Zaključuje da strana tržišta pokazuju interes za hrvatska plovila računajući na kvalitetu koja ne zaostaje za svjetskom i niže cijene od domicilnih, no to iziskuje proizvodnju određenog broja probnih brodica odnosno angažiranje znatnih obrtnih sredstava kojima tvrtke ne raspolažu, odnosno ishodovanje kreditnih sredstava do kojih se dolazi teško ili nikako.

Mala brodogradnja u krizi od lani

Europska mala brodogradnja zapala je u krizu već sredinom prošle godine, a rezultirala je smanjenjem proizvodnje, otpuštanjem radnika i zatvaranjem pogona, a izlaz iz krize će se vjerojatno vidjeti uskoro, već na Salonu nautike u Genovi, te još više u siječnju iduće godine u Düsseldorfu.

Samo šest proizvođača brodica u stranom vlasništvu

Osim velikih brodogradilišta, u Hrvatskoj djeluje i 35 malih brodogradilišta i 103 proizvođača brodica. Velika većina tih brodogradilišta i proizvođača brodica osnovana je domaćim kapitalom, a vlasnici su hrvatski državljani. Samo šest tvrtki koje se bave proizvodnjom brodica osnovano je stranim kapitalom, od čega tri slovenskim, jedna belgijskim, jedna nizozemskim i jedna ruskim kapitalom. Tih šest tvrtki zapošljavalo je 320 od ukupno 2550 radnika zaposlenih u maloj brodogradnji u Hrvatskoj.

Lani proizvedeno 1200 plovila

Prema anketi koju je provelo Udruženje male brodogradnje, u 2008. godini proizvedeno je oko 1200 plovila, od čega 750 (60 posto) dugih do šest metara, a 200 (16 posto) od šest do osam metara. Samo dvadesetak proizvođača proizvodi plovila duža od osam metara, a 11 ih je prisutno s brodicama dužima od 12 metara.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska skočila za 5 mjesta na ljestvici konkurentnosti

09.10.2019.

Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2019.“. U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi na 63. mjestu među 141 gospodar

Tri dana bogatog programa na Danima hrvatskog turizma u Slavoniji

30.09.2019.

Najveći skup turističkih djelatnika u Hrvatskoj, tradicionalna manifestacija Dani hrvatskog turizma (DHT), održat će se na nekoliko lokacija u Slavoniji od 2. do 5. listopada

Optimizam bez pokrića (I): kako bi nas gospodarski rast mogao (ponovo) zavarati

16.06.2019.

Svaki pilić ili svinja treba biti dobro nahranjen prije likvidacije, ne bi li adekvatno poslužio krajnjoj svrsi. Ova analogija, premda gruba, može se primijeniti na probleme hrvatskoga gospodarskog rasta

Istražujemo: Otvaranje novog radnog mjesta stoji od 100.000 kuna do tri milijuna

13.06.2019.

Da bi se otvorilo 300 novih radnih mjesta u luksuznom hotelu, potrebna je investicija od 700 milijuna kuna, odnosno 2,3 milijuna kuna po radnom mjestu. Još je skuplje novootvoreno radno mjesto na farmi purana, čak 3,3 milijuna kuna, a u tehnološki napredn

Poruka Vladi s "Dana poduzetnika": 'Ostavite se jeftinog populizma i primite se posla'

11.06.2019.

Inovacije i kreativnost u poslovanju otvaraju mogućnosti za podizanje produktivnosti i rasta kompanija, istaknuto je u ponedjeljak na Danu poduzetnika, tradicionalnom skupu koji organizira Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).

Tag cloud

  1. 1945 članka imaju tag hrvatska
  2. 1972 članka imaju tag turizam
  3. 1551 članka imaju tag financije
  4. 1250 članka imaju tag izvoz
  5. 846 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 982 članka imaju tag svijet
  7. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 972 članka imaju tag trgovina
  9. 838 članka imaju tag investicije
  10. 684 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 918 članka imaju tag ict
  12. 966 članka imaju tag EU
  13. 864 članka imaju tag industrija
  14. 770 članka imaju tag menadžment
  15. 571 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 588 članka imaju tag maloprodaja
  18. 550 članka imaju tag marketing
  19. 508 članka imaju tag tehnologija
  20. 489 članka imaju tag krediti
  21. 367 članka imaju tag poticaji
  22. 429 članka imaju tag obrazovanje
  23. 348 članka imaju tag eu fondovi
  24. 396 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 347 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 422 članka imaju tag dzs
  31. 305 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 346 članka imaju tag energetika
  36. 351 članka imaju tag porezi
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 378 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija