Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Stu 2018

Mala EU škola - što su zaštićeni proizvodi

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Lada Niseteo  

Mala EU škola - što su zaštićeni proizvodi

Mala EU škola - što su zaštićeni proizvodi? Ovo su oznake koje se nalaze na najkvalitetnijim hrvatskim poljoprivrednim proizvodima koristeći sustav zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Ili, na još dva od 23 službena jezika EU, indikazzijoni geografika protteta (malteški) i suojattu maantieteelilienn mekrinta (finski). Oznake su krajnji rezultat poticanja kvalitete i različitosti u poljoprivredoj proizodnji, štiteći proizvode od zloupotreba i garantirajući potrošačima kvalitetu. Oni su i informacija potrošačima da je riječ o izvornom proizvodu vrhunske kakvoće. Po pravilu, ovakav proizvod privlači kupce I potiče novu proizvodnju. Trenutno ih nosi oko 2.000 proizvoda. Kolumbijska je kava probila led registracijom proizvoda van EU.

Zaštićena oznaka izvornosti (ZOI) - Protected Designation of Origin (PDO): oznaka izvornosti, pokriva poljoprivredne proizvode i namirnice proizvedene, procesuirane i pripremljene u određenom prostoru koristeći tradicionalne, poznate, priznate tehnike. Ime proizvoda mora sadržavati specifično mjesto, regiju ili čak državu gdje je nastao te biti potpuno povezan s tim područjem. Cjelokupni proizvodni proces sirovinama s tog prostora mora se odvijati na njemu.

Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP) - Protected Geographical Indication (PGI): oznaka zemljopisnog podrijetla, garantirana je za proizvode tijesno vezane uz određeni prostor u kome se mora obaviti najmanje jedna i to ključna etapa proizvodnje, prerade ili prireme. Nije bitno odakle je sirovina dokle god se potpuno slijedi i poštuju zaštićena receptura i tehnologija proizvodnje.

Zajamčeno tradicionalni specijalitet (ZTS) - Traditional Speciality Guaranteed (TSG): ova oznaka garantira tradicionalnu narav proizvoda. Nije povezana sa zemljopisnim područjem, dakle može se bilo gdje proizvoditi od sirovina s bilo kojih izvora dokle god poštuje zaštićenu tradicionalnu recepturu i proizvodnu proceduru. Kako teče procedura zaštite: Skupina proizvođača mora definirati svoj proizvod u skladu s preciznim specifikacijama. Ako je proizvođač u EU, dakle govorimo li o zainteresiranoj skupini proizvođača iz Hrvatske, aplicira se nadležnim nacionalnim vlastima jednim dokumentom; dokumentacija sadrži detaljne upute što činiti. Procedura je složena i zahtjevna. Aplikacija za oznaku izvornosti treba sadržavati ime, adresu skupine koja aplicira, veoma detaljne, znanstveno argumentirane specifikacije proizvoda , osnovne podatke o njemu i opis veze između proizvoda i prostora na kome nastaje. Aplikacije se rade u zemlji – članici sa zemljopisnim područjem na kome nastaje proizvod.
Postupak registracije ima četiri faze

Postupak registracije obično dijele na četiri faze – lokalnu, nacionalnu, europsku i, konačno, fazu kontinuiranog nadzora. Prva faza, lokalna, najduža je i traži mnogo napora zainteresiranih proizvođača koji se moraju dogovoriti o standardima prizvodnje (ili specifikaciji, najbitniji dokument u potrebnoj papirologiji), dugoročnom proizvodnom planu, planu plasmana, izboru nadzornog tijela (u Hrvatskoj su tri ovlaštena tijela, dva u Zagrebu te jedno u Rijeci), pripremiti službenu dokumentaciju (nerijetko na tisuće stranica). Organizirana grupa proizvođača nositelj je cijelog projekta. Važan je i tzv. Jedinstveni dokument s vjerodostojnim rezimeom specifikacije proizvoda.

14. travnja, Dan zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda - znate li što smo sve zaštitili?

Sažetak će biti objavljen u službenom listu EU. Specifikacijom valja ukazati da je ime proizvoda stvarno i dokazivo kroz dulje razdoblje; tehničkim i znanstvenim podacima precizno elaborirati čime je kandidat za zaštitu drugačiji od ostalih, pogotovo sličnih proizvoda; definirati područje nastanka; opisati u detalje proizvodnju; obrazložiti što proizvodu daje posebnost (poveznica sa zemljopisnim područjem nastanka, koji mu ljudski, kulturološki, povijesni, prirodni itd. elementi ulaze, definiraju posebitost ), logo, kontrolna tijela

Vodič za podnositelje je na poveznici. Kada se sve dovrši, predaje se Ministarstvu poljoprivrede RH, zaduženom za postupak registracije.

Ulazak u drugu, nacionalnu fazu koja traje otprilike godine dana ne bude li prigovora na specifikaciju. Ministarstvo ima rok od sedam mjeseci za procjenu prijave i njezinu objavu u Narodnim novinama. Prođe li ova faza bez prigovora proizvod dobiva odobrenje za prijelaznu nacionalnu zaštitu. U suprotnom slučaju, rok za razmatranje prigovora je 30 dana, ukoliko su neosnovani slijedi odluka o prijelaznoj nacionalnoj zaštiti. Osnovani prigovori temelj su rada na sporazumu podnositelja zahtjeva i podnositelja prigovora za što je rok dva mjeseca. Europska faza , u slučaju da nema prigovora na specifikaciju ili su prijepori izglađeni, traje oko godnu dana.

Europska komisija pola godine razmatra zahtjev za registraciju. Odbija ga ako ovaj ne udovoljava uvjetima ili ga prihvaća. Potom ga objavljuje u Službenom listu. Ukoliko procedura preživi bez prigovora slijedi uredba o upisu naziva u registar. Podnesene prigovora EK je dužna razmotriti u roku od dva mjeseca pod uvjetom da je prigovor osnovan i utemeljen na slovu EU propisa. Insistira se na sporazumu strana. Obično do njega dođe nakon većeg zahvata u sadržaj specifkacije, što podrazumijeva povratak na nacionalni teren i ponavljanje postupka registracije u novim okvirima. Prijelazna nacionalna zaštita van snage je u slučaju da EK odbije zahtjev za registraciju.

Zadnja faza, kontinuirani nadzor, služi očuvanju kvalitete. Proizvođači na svom putu mogu računati na potporu Programa ruralnog razvoja RH kroz dvije podmjere - za ulazak u sustav najkvalitetnijih proizvoda i potom, za promotivne aktivnosti. Procjena troška registracije po pojedinačnom proizvođaču je od dvije do deset tisuća kuna godišnje.
Vrijednost tržišta prelazi 70 milijardi eura

Inače, nekih 60 posto zaštićenih proizvoda proda se unutar država gdje su proizvedeni. Vrijednost tržišta zaštićenih proizvoda prelazi 70 milijardi eura. Ukupna vrijednost izvoza proizvoda s oznakom izvornosti na razini EU dostiže skoro 12 milijardi eura ili 15 posto sveukupnog izvoza hrane i pića. Zaštićeni proizvodi su po pravilu preko dva (točnije, 2.23) puta vrijedniji/skuplji na tržištu od usporedivih ali bez zaštite. Dobro je znati: Uloga Europske komisije: EK provjerava je li aplikacija osnovana i da li sadržava sve tražene preduvjete. Pravilo je da se provjera mora provesti u roku od godine dana. Svakog mjeseca EK objavljuje listu aplikacija. Ukoliko je sve u redu aplikacija se tiska u Službenom listu EU. U slučaju da preduvjeti nisu zadovoljeni, slijedi odbijenica s obrazloženjem.

Poseban je dio procedura koja omogućuje drugim zainteresiranim stranama davanje prigovora na aplikaciju. Šest mjeseci od objave aplikacije u Službenom listu EU svaka država - članica, treća zemlja, zainteresirane fizičke i/ili pravne osobe, organizacije ili skupine mogu iznijeti svoje primjedbe. Naravno, s argumentima, dokazima da kandidat za zaštitu izvornosti na neki način nije zadovoljio tražene uvjete, da je njegovo ime/naziv na neki način suprotan drugim proizvodima. Sporovi među državama – članicama neizbježan su dio procedure. Na kraju uvijek pobjeđuju čvrsti argumenti, makar je proces frustrirajuće dugotrajan. Naglasak se stavlja na snažnu argumentaciju!

Kada su registrirani, zaštićeni prozvodi su zaista zaštićeni od bilo kakve vrste zloupotrebe, uključujući imitaciju, pozivanja na stil, način, tip, te lažnih informacija, prijevara i komercijalne upotrebe proizvoda koji nisu pokriveni registracijom i, kao takvi, mogu ugroziti dobar glas, reputaciju zaštićenog produkta.

Troškovi: ovise o državama – članicama koje mogu, iako ne moraju, tražiti pokriće svojih troškova u proceduri. Projekti dizanja lokalnih proizvoda do zaštićene razine računaju na sredstva iz EU fondova, pogotovo doprinose li ruralnom razvoju. Dodatna beneficija: EU redovno promovira svoje proizvode van granica zajednice, širom svijeta. Zanimljivo: sustav oznaka izvornosti djeluje od 1992. godine, ali je na popularnosti dobio tek zadnjih godina. Jubilarni tisućiti proizvod koji se izborio za EU oznaku izvornosti bio je šafranom začinjen ovčji sir iz Italije, piacentina ennese.


Komentari članka

Vezani članci

Nitko neće u poljoprivredu? One hoće! Iza ove uspješne priče stoji simbol muke dalmatinskih žena

10.01.2019.

Spara je isključivo ženski uporabni predmet. Nalik je okruglom jastučiću promjera 15-20 cm. Izrađuje se povezivanjem višekutnih komada raznobojne tkanine kojom se i puni.

Početak prodaje je bio težak - uspio sam pomoću Facebooka

27.12.2018.

Danijel Tkalec, iz Gradečkog Pavlovca, kod Vrbovca, pravi je predstavnik nove generacije modernih poljoprivrednika, koji koriste blagodati suvremenih tehnologija. Sve što proizvede na svom OPG-u, prodaje na virtualnoj tržnici - preko društvenih mreža. Kak

U četvrtak istječe rok za podnošenje zahtjeva za tip operacije 6.3.1.

12.12.2018.

APPRRR podsjeća da je podnošenje Zahtjeva za potporu u okviru Natječaja za provedbu tipa operacije 6.3.1. "Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava“ moguće do 13. prosinca

Usvojen Zakon o poljoprivredi, Tolušić: 20 godina se politika u ovom sektoru nije vodila na pravi način

12.12.2018.

Poljoprivreda se definira kao strateška grana gospodarstva u Hrvatskoj te je kao takva sastavni dio razvojnih strategija kako bi se ostvario održivi razvoj poljoprivrede te njezina gospodarska, ekološka i društvena uloga kao i ciljevi i okvir za njezinu p

Nove su tehnologije ključ opstanka agrara

04.12.2018.

Moramo težiti okretanju k novim tehnologijama jer jedino tako možemo ukorak sa svjetskim trendovima

Tag cloud

  1. 1846 članka imaju tag hrvatska
  2. 1870 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 796 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 930 članka imaju tag trgovina
  8. 805 članka imaju tag investicije
  9. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 882 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 457 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  18. 527 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast