Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Lis 2017

Majstori otišli za svojim mušterijama i za pet puta većim plaćama!

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Ivana SOLAR  

Majstori otišli za svojim mušterijama i za pet puta većim plaćama!

Ugraditi radijator za plinsko centralno grijanje, popraviti bravu na ulaznim vratima ili postaviti manju limenu nadstrešnicu na dograđeni objekt - u Osijeku je postalo gotovo nemoguća misija. Majstora svih struka sve je manje, a šačica onih koji su građanima dostupni “rasprodana” je mjesecima unaprijed te, u pravilu, prednost daje većim poslovima - jedinima od koje može živjeti i platiti radnike.

Na to do koje je mjere situacija ozbiljna, upozorava Osječanin kojega je, kaže, krajem rujna majstor za sitan popravak elektroinstalacija predbilježio tek za 19. prosinca!
Teško opstaju

- Oni koji nešto znaju raditi rukama otišli su u inozemstvo, za svojim mušterijama - upozorava predsjednica Udruženja obrtnika Osijek, Milena Cesar.

- Majstorima je već godinama teško opstati na ovome području. Rade od jutra do mraka, i to samo kako bi mogli poplaćati najosnovnije tražbine i ostvariti nekakav manji dohodak. Svojim zaposlenicima ne mogu ponuditi veće plaće, kojima bi ih zadržali, jer bi to značilo da moraju povisiti cijenu rada, a to je trenutačno nemoguće jer si građani sa svojim malim primanjima njihove usluge onda ne bi mogli priuštiti. I tako gube zaposlenike, pa i sami zatvaraju obrte i odlaze u inozemstvo, za poslom i boljom zaradom. Posebice ljudi srednjih godina, koji, kako se to kaže, znaju znanje. Ostaju tek oni stariji koji će uskoro u mirovinu. S druge strane, u škole koje obrazuju za deficitarna zanimanja, poput elektroinstalatera, plinoinstalatera, limara ili bravara, djeca se nerado upisuju ili joj to uopće ne pada na pamet. Za nekoliko će godina Osječani doista biti u situaciji da im neće imati tko obaviti jednostavne popravke - kaže Cesar.
Proglašeni viškom

Njezine riječi potvrđuje i jedan od malobrojnih majstora plinoinstalatera s osječkom adresom, Antun Rekić. Kaže, njegovi kolege masovno napuštaju Osijek u potrazi za boljim radnim uvjetima i zaradom. Jer već u susjednoj Austriji, a posebice u Njemačkoj, mogu mjesečno zaraditi pet slavonskih plaća u svome sektoru!

- U našoj struci, kako bi zadržao zaposlenika, odnosno da bi on bio zadovoljan i ne bi pomišljao na odlazak u inozemstvo, poslodavac ga mora platiti minimalno između pet i šest tisuća kuna. Što poslodavcu u stvarnosti znači izdatak od oko 12 tisuća kuna. Uza sve to, mimo tih 12 tisuća kuna mjesečno, poslodavca hladni pogon (alat, vozilo, atesti) godišnje stoji dodatnih 30 tisuća kuna. To si malo tko može priuštiti. Pa je stvarnost takva da dobri samostalni majstori mjesečno nemaju veću plaću od četiri tisuće kuna, što je njima malo, jer majstorski je posao prljav, težak, odgovoran i opasan. Posebice nakon što im se otvorilo tržište u zemljama EU te što su uvidjeli da u Austriji ili Njemačkoj za isti posao mogu zaraditi prosječno 2500 eura mjesečno, pa i više. Nije ni čudo što odlaze i što će, uvjeren sam, nastaviti odlaziti. A zamjene za dobre majstore nema. Kada je, prije osam godina, ekonomska kriza pogodila Hrvatsku, preko noći su u Osijeku majstori svih struka vezanih uz građevinarstvo, koje je doživjelo potpuni krah, masovno završili na burzi rada. Tada su njihova zanimanja proglašena viškom pa nitko ne potiče školovanje mladih u tim strukama, a “viškovi” su, paradokasalno, s vremenom postali deficitarna radna snaga - analizira Rekić.
Bit će i gore

Stoga ga, kaže, uoće nije čudo što Osječani i za manje popravke mjesecima čekaju majstora.

- Potražnja je velika, majstora malo, a cijena usluge niska zbog slabe platne moći građana. I tako se nikome ne isplati potrošiti pola radnog dana na, primjerice, ugradnju jednoga radijatora, pa će radije prioritet dati većem poslu, od jednog ili više uzastopnih dana, koji može i više naplatiti. Bojim se, uskoro nas više neće biti ni toliko da pokrijemo osnovne zahtjeve tržišta - zaključuje Rekić.


Komentari članka

Vezani članci

Priručnik za buduće obrtnike

15.01.2019.

Kakav obrt otvoriti i kako plaćati porez?

Nitko neće u poljoprivredu? One hoće! Iza ove uspješne priče stoji simbol muke dalmatinskih žena

10.01.2019.

Spara je isključivo ženski uporabni predmet. Nalik je okruglom jastučiću promjera 15-20 cm. Izrađuje se povezivanjem višekutnih komada raznobojne tkanine kojom se i puni.

Riječki poduzetnici zarađuju sve više novaca, ali plaće radnika baš i ne prate taj rezultat

10.01.2019.

Riječki poduzetnici, kojih je i najviše u okviru pet promatranih gradova (4.568), ostvarili su najbolji financijski rezultat i iskazali najvišu novostvorenu vrijednost, ali plaće su ispod hrvatskog prosjeka

U Osijeku će se graditi RDC kapaciteta 3.000 tona voća

03.01.2019.

Izgradnja Regionalnog distribucijskog centra, ukupnog kapaciteta 3.000 tona jabuka i drugih voćnih vrsta pogodnih za skladištenje uz mogućnost proširenja na dodatnih 1.500 tona, planirana je kroz tri faze

Volim biti u Hrvatskoj, tu je moj dom, i zadnja mi je opcija nekamo otići

18.12.2018.

Mladi poduzetnik uvjeren je da u Slavoniji ima posla, ali ljudi jednostavno žele više pa biraju druge opcije. Prema Alenovim riječima, otvoriti obrt nije teško, izuzev šetnje s papirima od šaltera do šaltera, ali važno je da je poticaj bio na vrijeme.

Tag cloud

  1. 1844 članka imaju tag hrvatska
  2. 1867 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 795 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 929 članka imaju tag trgovina
  8. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 803 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 880 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 527 članka imaju tag marketing
  18. 455 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 340 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast