Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Svi 2015

Lutrija će rasti digitalizacijom, ni porez na klađenje neće nam smanjiti dobit

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Bernard Ivezić  

Lutrija će rasti digitalizacijom, ni porez na klađenje neće nam smanjiti dobit

Predsjednik Uprave Hrvatske lutrije, o planovima s online kasinom, konkurenciji, stanju na tržištu igara na sreću, poslovnim rezultatima, restrukturiranju i planovima

Prvi hrvatski online kasino imao je u prvih deset dana više od 2000 igrača, otkriva Danijel Ferić, predsjednik Uprave Hrvatske lutrije, koja s iCasinom cilja na više od 300 tisuća igrača do 2017.

U intervjuu za Poslovni dnevnik govori o planovima u novom, online segmentu poslovanja, stanju u biznisu s igrama na sreću, konkurenciji, rezultatima restrukturiranja.

Zašto ste otvorili online kasino kad u njemu mogu igrati samo igrači iz Hrvatske? Zar nije internet dobra prilika za izvoz?
Točno, ali određeni segmenti, poput ovog, vjerojatno neće biti dio jedinstvenog digitalnog tržišta. Zakon o igrama na sreću nije bio dio pravne stečevine EU. Svaka članica na svom području regulira to područje te, bez obzira na to bile lutrije privatne ili državne, dobit od njih ide u državni proračun zemlje članice. Posebno velike članice EU nemaju ni interes za usklađivanjem. Zato ni Hrvatska lutrija ne može izvoziti svoje usluge. No, to ne znači da, kao i druge lutrije u EU, nemamo problema s nelegalnom konkurencijom.

Gdje onda vidite financijski interes?
Najveći dio tržišta klađenja su sportske kladionice. No, tu su još loto klađenje, virtualne igre klađenja, odnosno klađenje na konje, pse itd. To tržište u Hrvatskoj je vrijedno, odnosno igrači godišnje uplate šest milijardi kuna, a isplata je oko pet milijardi kuna dobitaka. Više od 40 posto uplata obavi se putem interneta i mobitela. Kad govorimo o kasinu, govorimo o tržištu kasina i automata, koje godišnje na godišnjoj razini napravi podjednak prihod. Sav taj prihod generira se isključivo kroz zemaljske objekte, što znači da ima mnogo prostora za rast s online kasinom. Rast Hrvatske lutrije ovisi o mjeri u kojoj ćemo digitalizirati svoje poslovanje, proizvode i usluge te time popratiti prirodnu migraciju igrača na interaktivne kanale s naglaskom na mobilne platforme. U tom smo pogledu već jedna od najjačih tvrtki u e-poslovanju u Hrvatskoj, s ukupnim udjelom e-usluga u ukupnom poslovanju od gotovo 25 posto.

No, već postoji niz online kasina.
Da, najveće kockarske oaze na internetu su Gibraltar, Manovi otoci i Malta. To su destinacije gdje svi smještaju svoje servere kako bi izbjegli plaćanje poreza. Na hrvatskom tržištu oni su ilegalni priređivači. Vjerujem da Hrvatskoj nije u interesu da se porezi ne plaćaju.

Koliko su ilegalni priređivači problem vašem iCasinu?
Zapravo i nisu jer smo u očima igrača potpuno konkurentni. K tome, ilegalna kasina se ne mogu oglašavati, a regulator tržišta je Porezna uprava. Ljudi, usto, prepoznaju da se u icasinu legalano igra. Veći je to problem kladionicama, jer je od 1. siječnja uvođenjem plaćanja poreza na sve dobitke došlo do velikog odljeva igrača. Na internetskom tržištu prepunom nelegalnih priređivača igara klađenja i kasino igara želimo napraviti uočljivu razliku. Zato u kampanji ističemo slogan "prvi u Hrvatskoj legalno".

Kakvi su prvi rezultati iCasina? Jete li zadovoljni?
U prvih deset dana imali smo više od 2000 igrača. O prihodima ne bih jer je to poslovna tajna. Očekujemo konkurenciju u tom segmentu poslovanja pa neka i oni ulože napore.

Plaši li vas konkurencija?
Ne. Dapače, pozdravljamo je jer nas ona tjera da budemo što bolji. Pogledajte tržište i vidjet ćete da imamo konkurenciju u klađenju, kasinima i automatima. Izuzetak su jedino lutrijske igre, u kojima Hrvatska lutrija ima isključivo pravo priređivanja, što je uređeno Zakonom o igrama na sreću. Hrvatsko tržište jako je liberalizirano i ne bojimo se konkurencije. Danas je u Hrvatskoj 65 koncesionara, priređivača igara klađenja, igara na sreću u automat klubovima i kasinima. Zbog liberalizacije je Hrvatska lutrija u samom svjetskom vrhu kompetitivnosti. A Njemačka, primjerice, najsnažnije gospodarstvo Unije, ne dopušta organizaciju igara na sreću putem interneta.

Hrvatska je turistička zemlja. No, sinonim za kasino na moru je Monte Carlo. Zašto to nije Dubrovnik?
U Monaku su samo tri kasina. Velika, ali samo tri. Njihov imidž toliko je dobar da se čini da ih je više, a nije. Najveća svjetska meka za kasina je Macao u Aziji. Čak i Las Vegas prema njemu izgleda skromno. Velika je razlika između europskih i drugih kasina.

Gdje se u Hrvatskoj nalazi najviše kasina?
U Istri i Zagrebu. No, Istra nije poznata po kocki. U Istri se takvi sadržaji traže zbog Talijana. Kod njih je to restriktivno regulirano pa dolaze k nama. Vjerujem da će i u buduće kod nas primaran biti turizam, a kasina tek nadopuna te ponude. Ne obrnuto. To više što su kod nas kasina desetkovana zbog krize.

Je li gotovo restrukturiranje poslovanja Hrvatske lutrije?
Prva faza jest. Kad sam došao u studenome 2012. godine, pokrenuli sam analizu stanja. Lutrija je tada poslovala s gubitkom od 18,5 milijuna kuna. Zatekli smo i brojne štetne ugovore. Trebalo je okrenuti te trendove. Reducirali smo troškove i radili na podizanju prihoda. Lani smo poslovali s dobiti od 22 milijuna kuna. Četvrtina prihoda Lutrije sada dolazi preko interneta. Zadržali smo broj radnika. Imali smo ih 1400, a sad nakon restrukturiranja ih imamo 1350, s tim da dalje zapošljavamo. Imamo gotovo dvostruko veće plaće od konkurencije. Kod nas je prosjek 5600 kuna, a kod konkurencije 3300 kuna. Konačno, izdvojili smo neke poslove poput čišćenja. Nas su u tome podržali i socijalni partneri i projekt je uspio.

Što očekujete u ovoj godini?
Bit će na razini prošle godine. Imali smo veća očekivanja, ali od 1. siječnja uveden je porez na sve dobitke za igre klađenja. Dio igrača u kladionicama je zbog toga otišao kod internetske konkurencije. Nije problem u njihovu broju. No, problem je što su to igrači koji igraju s najvećim ulozima i zbog toga nam je promet u tom području pao 25 posto. Dobit će nakon racionalizacije ostati ista kao lani.

Prva ste državna tvrtka koja je ušla u suradnju s nekim domaćim startupom ScoreAlarmom. Hoće li te suradnje biti još?
Internet nam je najbržerastući dio poslovanja i zainteresirani smo za nove suradnje. Sa ScoreAlarmom imamo partnerstvo u području klađenja i u tijeku je nadogradnja funkcionalnosti te aplikacije. Svaka niša ima svoje potrebe i tu ima prostora za suradnju. Napravili smo i vlastitu aplikaciju HL Mobile za lutrijske igre.

Pri otvaranju iCasina zaposlili ste dvije velike strane kompanije za proizvodnju računalnih igara i drugog sličnog softvera. Zašto ne hrvatske?
Iz jednostavnog razloga: nije nam se javio niti jedan domaći proizvođač koji bi jamčio ovu razinu kvalitete igara i sigurnosti transakcija. Rado bism o surađivali s nekim iz Hrvatske. No, nije dovoljno samo napraviti igru, ona mora biti prilagođena zakonodavnom okviru i integrirana u naš IT sustav. Moram napomenuti da u svijetu postoji samo nekoliko velikih kompanija koje jamče visoke standarde koje zahtijevamo.
Platili danak jakoj konkurenciji i krizi

Kakva je situacija u kasino biznisu?

Kasina su bila primarno usmjerena na strane goste. No, svjetska kriza smanjila je njihovu kupovnu moć. Kod nas je pak konkurencija u tom području nevjerojatna. Primjerice, imate Italiju s 60 milijuna stanovnika i ukupno četiri kasina, Mađarsku s jednim kasinom na 10 milijuna stanovnika te konačno Hrvatsku s 4,5 milijuna stanovnika i 15 kasina. Prije dvije godine zato je zatvoren u hotelu Kristal najveći kasino u Hrvatskoj. Lani je zatvoren jedan od najstarijih kasina u Hrvatskoj, onaj u Grand Hotelu Opatija. Isto tako veliki i stari kasino Parentium izgubio je licenciju. Dogodio se i pad kasino gostiju zbog pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Talijani i Rusi bili su najjači igrači, a Rusi sad trebaju vize.


Komentari članka

Vezani članci

Znakovit početak lipnja: Brojni Nijemci, Talijani i Poljaci za kraći odmor biraju Hrvatsku

03.06.2026.

Ova turistička godina definitivno nije bez izazova, a osim geopolitičke situacije i inflacije, na ruku ne ide ni raspored blagdana koji su nešto ranije u odnosu na lani, kažu turistički djelatnici

Vrijednost nekretnina: Premium adresa nije najvažnija stvar na svijetu

27.05.2026.

Zagreb ostaje investicijsko središte, obala lifestyle odredište, a vrijednost se seli s prestižnih adresa na mikrolokacije

HUP upozorava da uvoz hrane snažno raste, a proizvodnja pada

22.05.2026.

Hrvatska proizvodi manje hrane nego prije ulaska u Europsku uniju (EU), produktivnost poljoprivrede je smanjena, a uvoz hrane snažno raste, upozorili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te poručili kako su produktivnost, investicije i upravljanje zeml

Panika u Vladi. Hoće li turistička sezona uspjeti spasiti proračun?

15.05.2026.

Vladajućima je bitno da ukupni promet u turizmu ne padne. Za dobit poduzeća manje ih je briga. Razlog je prilično jasan...

Izvoz u prva tri mjeseca veći za tri posto, a uvoz manji za 0,5 posto

11.05.2026.

Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prva tri mjeseca ove godine iznosila je 6,4 milijarde eura, što je tri posto više nego u istom mjesecu lani, a uvoz je pao za 0,5 posto, na 11 milijardi eura, prvi su podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavlje

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 965 članka imaju tag kriza
  30. 539 članka imaju tag porezi
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk