Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Srp 2013

Linić popušta bankarima i oko kamata

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Jadranka Dozan  

Linić popušta bankarima i oko kamata

Od prvih najava planova dodatne zaštite potrošača kroz Zakon o potrošačkom kreditiranju prošlo je gotovo pet mjeseci.

Za Vladu još nije spreman, a nakon što je u javnosti digao mnogo prašine i isprovocirao dosta teških riječi i izljeva žući ministra Slavka Linića, u međuvremenu se poprilično razvodnio. Nakon uzmaka oko ograničavanja minusa, Linićeva oštrica otupjela je i u slučaju ograničavanja najviših kamatnih stopa. Uza sve, još je otvoreno pitanje hoće li se to dogoditi i u slučaju formule koja je u prijedlog zakona ugrađena s prvenstvenim ciljem pomoći dužnicima u francima, a koja bi im de facto omogućila vraćanje marži na početak, odnosno na uvjete prilikom ugovaranja kredita. Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, nakon minusa odustalo se i od jednadžbe prema kojoj se prosječne kamate na kredite građanima mogu uvećati za najviše jedan postotni bod, iako to stoji u posljednjoj javno dostupnoj verziji zakonskog prijedloga puštena u javnu raspravu neposredno uoči lokalnih izbora. Neslužbeno doznajemo da će najviše dopuštene kamate na stambene kredite moći biti za 1/3 više od prosječne godišnje kamatne stope, što primjerice, na prosjek od oko 5,3 posto znači mogućnost da bude 7 posto. Kod ostalih potrošačkih kredita, pak, najviša kamata ubuduće će smjeti biti upola, tj. 50 posto viša od prosječne. To, međutim, neće vrijediti za one vrste kredita kod kojih bi ta računica rezultirala s više od 11 posto kamate. Odredba prema kojoj efektivna kamatna stopa mora biti barem jedan postotni bod niža od zakonske zatezne kamate (a ona je trenutno 12 posto) ipak nije dovedena u pitanje mada bankari ni s njom nisu presretni. Dovoljno je reći da za glavninu (dopuštenih) prekoračenja po tekućim računima banke danas zaračunavaju maksimalno dopuštene kamate (11,99 posto), a to znači da će ih novi zakonski propisi u svakom slučaju zakinuti za ne baš zanemariv iznos kamatnih prihoda.

Iako će minusi i dalje moći dosezati tri plaće, prilikom smanjivanja ili ukidanja prekoračenja na tekućim računima banke će klijentima morati osigurati financijski aranžman za prilagodbu kroz dvije godine.Iako se, dakle, još ne zna koliko će u konačnici Zakon o potrošačkom kreditiranju (ZPK) financijski udariti banke, jasno je da to neće biti ni približno Linićevim radikalnim prijetnjama s početka priče. Nakon što je, kao i u slučaju poreza na nekretnine, polako uzmicao, ostaje nagađati je li posrijedi samo istrčavanje ili 'trgovačka logika' startanja s nerealnim ciljevima koji ostavljaju prostora za licitiranje. Kako god bilo, taj je zakon jedan od onih koji zasad asociraju na 'brda koja su se tresla'... A hoće li rezultat biti miš ili neka veća životinja, uvelike ovisi o ishodu 'slučaja Franak', za koji se ovaj tjedan očekuje prvostupanjska presuda. Ministar Linić zacijelo nije htio doći u situaciju da se Vladi prigovori kako kroz ZPK nije ništa pokušala napraviti da olakša dužnicima pogođenim neočekivano snažno povećanim teretom otplate kredita.

On, doduše, i dalje inzistira na tome da se onima najpogođenijima treba nekako pomoći. No, bankari nisu baš usamljeni u ocjeni da rješenja koja u tu svrhu predviđa prijedlog zakona otvaraju prostor za nove tužbe. S predstavnicima potrošača, odnosno njihove udruge, ministar Linić i bankari i ovaj su tjedan, u ponedjeljak, bistrili tu temu, ali bez iluzije da se posljednji u nizu sastanaka unatrag nekoliko mjeseci završi konačnim usuglašavanjem i kompromisom. Ako je suditi prema dogovorenom terminu idućeg sastanka, konačno rješenje ne treba očekivati ni do 15. srpnja. Ipak, u Vladi navodno planiraju da ZPK prođe barem prvo čitanje prije nego što se sabornici raziđu na godišnje odmore.

33 posto ili trećinu povrh prosječne kamatne stope trebala bi biti najviša dopuštena kamatna stopa na stambene kredite, umjesto donedavnog prijedloga (1 postotni bod iznad prosječne)

20 posto minimalna promjena tečaja koju posljednja verzija prijedloga zakona predviđa za vraćanje marži na početno ugovorene (pri odobravanju kredita), no to je jedno od glavnih još uvijek otvorenih pitanjaa

50 posto povrh prosječne kamatne stope novi je prijedlog za maksimalnu kamatnu stopu za ostale kredite građanima (donedavno se također predviđao 1 postotni bod na prosječnu kamatu na tržištu)

11 posto ili 1 postoni bod ispod zakonske zatezne kamate (12%) ubuduće će iznositi najviša efektivna kamatna stopa u kreditiranju građana, što će banke zakinuti za nešto prihoda


Komentari članka

Vezani članci

HNB traži od banaka da ove godine ne isplaćuju dividendu

05.01.2021.

Središnja je banka nacrt odluke o privremenom ograničenju raspodjele u javnom savjetovanju objavila 30. prosinca 2020. godine, a zainteresirani svoje primjedbe i prijedloge mogu dostaviti do 10. siječnja 2021. godine.

Banke u Hrvatskoj u prvih devet mjeseci ove godine ostvarile ogromnu dobit, gotovo dvostruko više nego lani

06.12.2018.

Dobit i profitabilnost banaka prošle su godine bile pod pritiskom povećanih troškova rezervacija zbog Agrokora, pa im je u devet mjeseci 2017. godine ukupnu bruto dobit iznosila 2.63 milijarde kuna, što je bilo oko 47 posto manje nego u razdoblju siječanj

Kako su hrvatski građani deponirali novce u HSBC?

12.02.2015.

Najveća britanska banka HSBC priznala je u nedjelju da je njezina švicarska podružnica pomagala bogatim klijentima pri utaji ...

Banke spremne do 3 mjeseca snositi trošak mjera za lakšu otplatu kredita u CHF

20.01.2015.

Banke su spremne kratkoročno, do tri mjeseca, samostalno snositi trošak mjera za olakšavanje otplate kredita u švicarskim ...

Od iduće godine malim poduzetnicima dostupni krediti uz kamatu do 3 posto

09.12.2014.

Ministarstvo poduzetništva i obrta potpisalo je danas s poslovnim bankama ugovore o poslovnoj suradnji u programu Kreditom do ...

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk