Liječnici i sestre traže novi kolektivni ugovor

Sindikati liječnika i medicinskih sestara, koji organiziraju štrajk u bolnicama, traže od Vlade potpisivanje novog kolektivnog ugovora kojim bi se liječnicima i sestrama vratili dodaci na plaću za prekovremene sate, dežurstva i pripravnost, kakve su imali na temelju prethodnog, u lipnju poništenog kolektivnog ugovora.

Iz Hrvatskog liječničkog sindikata, koji ima oko 4500 članova, traže da se svaki redovan rad liječnika duži od 40 sati tjedno, u koji ulaze i dežurstva, plati 50 posto više kao prekovremeni rad. Tvrde da po privremenom kolektivnom ugovoru to nije slučaj, zbog čega su ovoga ljeta pozvali liječnike da povuku suglasnost za rad duži od 48 sati tjedno. Slična su stajališta i Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara - medicinskih tehničara, koji ima 12.500 članova od ukupno 36.000 sestara i tehničara u Hrvatskoj. Iz njega također upozoravaju da im je ukinuto plaćanje dežurstva kao oblika prekovremenog rada, te tvrde da sadašnji oblik plaćanja ne odražava ni približnu cijenu rada, a pritom je protivan standardima EU i hrvatskog zakonodavstva. Sindikati liječnika i sestara inzistiraju na tome da jedino oni mogu u ime svojega članstva potpisati novi kolektivni ugovor, a ne netko treći na njihovu štetu. Zbog situacije u zemlji i državnom proračunu spremni su, kažu, na odgodu primjene tog ugovora, ali uz naveden fiksni datum početka njegove primjene.

Pregovori o sklapanju novog Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja pokrenuti su ljetos, nakon što je Županijski sud u Zagrebu u lipnju, iz proceduralnih razloga, ništetnim proglasio Kolektivni ugovor iz 2011., koji su sindikati liječnika i sestara potpisali s bivšim ministrom Darkom Milinovićem. Po tom poništenom ugovoru liječnici i sestre dobili su dodatke na plaće koji su opteretili državni proračun s dodatnih 840 milijuna kuna godišnje. Na sud je dospio jer je treći reprezentativni sindikat u zdravstvu - Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske tužio državu zbog sumnje da pregovori s tadašnjim ministrom Milinovićem nisu vođeni u dobroj vjeri. Sporni ugovor potpisan je 27. listopada 2011., u cijelosti se počeo primjenjivati 1. siječnja ove godine, a poništio ga je Županijski sud u Zagrebu u lipnju ove godine. Trenutno je na snazi privremeni kolektivni ugovor koji je s Vladom potpisao Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi, a liječnički i sestrinski sindikati odbili su ga potpisati tvrdeći da su kvalifikacija dežurstava i plaćanje prekovremenih sati protuzakoniti. Tim ugovorom, koji vrijedi do 5. listopada, odnosno uz produženu primjenu do 5. siječnja iduće godine, ukinuto je plaćanje dežurstva kao oblika prekovremenog rada, te se dežurstva plaćaju paušalno 9, 13 ili 18 posto od osnovne plaće, ovisno o tome dežura li se radnim danom, vikendom ili nedjeljom. U Samostalnom sindikatu zdravstva i socijalne skrbi smatraju da je motiv štrajka zapravo smanjenje nevjerojatno visokih plaća jednog dijela liječnika.

Plaće pojedinih bolničkih liječnika, s dežurstvom i pripravnošću, u prvoj polovici ove godine iznosile su između 19 i 34 tisuće kuna i bile su veće od plaća predsjednika države i premijera, tvrdi predsjednica toga sindikata Spomenka Avberšek. Ona je jedina od šefova sindikata potpisala privremeni kolektivni ugovor za zdravstvo, na temelju kojega je od srpnja prekinuto s tom praksom. Tijekom prvih šest mjeseci dežurstva liječnika, u sklopu redovnog fonda radnih sati, plaćala su se kao prekovremeni rad. Zbog toga su, kaže Avberšek, prelaskom na paušalni obračun u srpnju plaće bolničkih liječnika pale između 30 i 50 posto. Ona smatra da se štrajkom žele vratiti sve pogodnosti koje je dio liječnika uživao po kolektivnom ugovoru sklopljenim s Milinovićem. Taj kolektivni ugovor je zdravstveni sustav, koji je ionako u deficitu od 5,5 milijardi kuna, u prvih šest mjeseci ove godine opteretio s dodatnih 420 milijuna kuna, upozorava Avberšek. Cijeli bolnički limiti, uključujući participacije pacijenata, trošili su se za plaće djelatnika, a mnogo je slučajeva da ni to nije bilo dosta.

Bolnička dežurstva plaćalo se s 50-postotnim uvećanjem, a taj dodatak nije se obračunavao na osnovnu, već na plaću sa svim dodacima koje bolnički liječnici dobivaju za uvjete rada, odgovornost i vjernost službi, a koji iznose i do 45 posto osnovne plaće. Slično je bilo i s plaćanjem pripravnosti od kuće, za koju su se dobivali dodaci za poslijepodnevni i noćni rad, iako nitko nije kontrolirao je li liječnik u tom razdoblju navraćao u bolnicu i je li uopće išta radio, kaže Avberšek.