Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Ruj 2013

Liječnici i sestre traže novi kolektivni ugovor

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Poslovni.hr/Hina  

Liječnici i sestre traže novi kolektivni ugovor

Sindikati liječnika i medicinskih sestara, koji organiziraju štrajk u bolnicama, traže od Vlade potpisivanje novog kolektivnog ugovora kojim bi se liječnicima i sestrama vratili dodaci na plaću za prekovremene sate, dežurstva i pripravnost, kakve su imali na temelju prethodnog, u lipnju poništenog kolektivnog ugovora.

Iz Hrvatskog liječničkog sindikata, koji ima oko 4500 članova, traže da se svaki redovan rad liječnika duži od 40 sati tjedno, u koji ulaze i dežurstva, plati 50 posto više kao prekovremeni rad. Tvrde da po privremenom kolektivnom ugovoru to nije slučaj, zbog čega su ovoga ljeta pozvali liječnike da povuku suglasnost za rad duži od 48 sati tjedno. Slična su stajališta i Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara - medicinskih tehničara, koji ima 12.500 članova od ukupno 36.000 sestara i tehničara u Hrvatskoj. Iz njega također upozoravaju da im je ukinuto plaćanje dežurstva kao oblika prekovremenog rada, te tvrde da sadašnji oblik plaćanja ne odražava ni približnu cijenu rada, a pritom je protivan standardima EU i hrvatskog zakonodavstva. Sindikati liječnika i sestara inzistiraju na tome da jedino oni mogu u ime svojega članstva potpisati novi kolektivni ugovor, a ne netko treći na njihovu štetu. Zbog situacije u zemlji i državnom proračunu spremni su, kažu, na odgodu primjene tog ugovora, ali uz naveden fiksni datum početka njegove primjene.

Pregovori o sklapanju novog Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja pokrenuti su ljetos, nakon što je Županijski sud u Zagrebu u lipnju, iz proceduralnih razloga, ništetnim proglasio Kolektivni ugovor iz 2011., koji su sindikati liječnika i sestara potpisali s bivšim ministrom Darkom Milinovićem. Po tom poništenom ugovoru liječnici i sestre dobili su dodatke na plaće koji su opteretili državni proračun s dodatnih 840 milijuna kuna godišnje. Na sud je dospio jer je treći reprezentativni sindikat u zdravstvu - Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske tužio državu zbog sumnje da pregovori s tadašnjim ministrom Milinovićem nisu vođeni u dobroj vjeri. Sporni ugovor potpisan je 27. listopada 2011., u cijelosti se počeo primjenjivati 1. siječnja ove godine, a poništio ga je Županijski sud u Zagrebu u lipnju ove godine. Trenutno je na snazi privremeni kolektivni ugovor koji je s Vladom potpisao Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi, a liječnički i sestrinski sindikati odbili su ga potpisati tvrdeći da su kvalifikacija dežurstava i plaćanje prekovremenih sati protuzakoniti. Tim ugovorom, koji vrijedi do 5. listopada, odnosno uz produženu primjenu do 5. siječnja iduće godine, ukinuto je plaćanje dežurstva kao oblika prekovremenog rada, te se dežurstva plaćaju paušalno 9, 13 ili 18 posto od osnovne plaće, ovisno o tome dežura li se radnim danom, vikendom ili nedjeljom. U Samostalnom sindikatu zdravstva i socijalne skrbi smatraju da je motiv štrajka zapravo smanjenje nevjerojatno visokih plaća jednog dijela liječnika.

Plaće pojedinih bolničkih liječnika, s dežurstvom i pripravnošću, u prvoj polovici ove godine iznosile su između 19 i 34 tisuće kuna i bile su veće od plaća predsjednika države i premijera, tvrdi predsjednica toga sindikata Spomenka Avberšek. Ona je jedina od šefova sindikata potpisala privremeni kolektivni ugovor za zdravstvo, na temelju kojega je od srpnja prekinuto s tom praksom. Tijekom prvih šest mjeseci dežurstva liječnika, u sklopu redovnog fonda radnih sati, plaćala su se kao prekovremeni rad. Zbog toga su, kaže Avberšek, prelaskom na paušalni obračun u srpnju plaće bolničkih liječnika pale između 30 i 50 posto. Ona smatra da se štrajkom žele vratiti sve pogodnosti koje je dio liječnika uživao po kolektivnom ugovoru sklopljenim s Milinovićem. Taj kolektivni ugovor je zdravstveni sustav, koji je ionako u deficitu od 5,5 milijardi kuna, u prvih šest mjeseci ove godine opteretio s dodatnih 420 milijuna kuna, upozorava Avberšek. Cijeli bolnički limiti, uključujući participacije pacijenata, trošili su se za plaće djelatnika, a mnogo je slučajeva da ni to nije bilo dosta.

Bolnička dežurstva plaćalo se s 50-postotnim uvećanjem, a taj dodatak nije se obračunavao na osnovnu, već na plaću sa svim dodacima koje bolnički liječnici dobivaju za uvjete rada, odgovornost i vjernost službi, a koji iznose i do 45 posto osnovne plaće. Slično je bilo i s plaćanjem pripravnosti od kuće, za koju su se dobivali dodaci za poslijepodnevni i noćni rad, iako nitko nije kontrolirao je li liječnik u tom razdoblju navraćao u bolnicu i je li uopće išta radio, kaže Avberšek.


Komentari članka

Vezani članci

Đikić: Mladi se trebaju zapitati je li stvarno vrijedno ostati u ovoj zemlji

13.11.2018.

Hrvatska ima odlične liječnike, izvrsne studente, fenomenalne medicinske sestre, ali prema podacima o preživljavanju pacijenata oboljelih od svih vrsta tumora, Hrvatska je na dnu Europske unije. Te dvije teme – obrazovanje i zdravstvo, nemaju nikakve veze

Podravka mijenja kolektivni ugovor: Radnicima s najnižim plaćama ‘povišica’ od 1000 kuna

12.10.2018.

Među dogovorenim mjerama, između ostalog, nalazi se i povećanje fiksnog dodatka za radnike s dosadašnjih 400 na 470 kuna neto, a isplaćivat će se i naknada troškova mjesnog prijevoza u iznosu od 170 kuna neto. Također, poslodavac će godišnje za svakog rad

Zašto zapravo liječnici napuštaju Hrvatsku?

13.09.2018.

Goruća tema masovnog napuštanja Hrvatske nakon ulaska u Europsku uniju najčešće se ilustrira primjerom liječnika. U pravilu se pritom smatra da oni odlaze isključivo ili makar prvenstveno zbog većih primanja na (sjevero)zapadu kontinenta, no značajna anke

Nema plaće za 4400 zaposlenih u Uljaniku, radnici od srijede u općem štrajku

22.08.2018.

Nema srpanjske plaće za 4400 radnika pulskog Uljanika, potvrdili su sindikati, pa u srijedu u 7 sati počinje opći štrajk kako su prethodno i najavili

U ovoj brojci krije se jedan od glavnih razloga za iseljavanje iz Hrvatske

25.02.2018.

Prema najnovijim podacima Eurostata, Hrvatska drži uvjerljivo vodeće mjesto u Europskoj uniji po zapošljavanju na određeno vrijeme

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1892 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 982 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 942 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 671 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 842 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 533 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 345 članka imaju tag poticaji
  22. 412 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 247 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 367 članka imaju tag BDP
  39. 328 članka imaju tag porezi
  40. 266 članka imaju tag investicija