Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Sij 2018

Lani na –17 kilogram salate bio je i 30, a sada na +6 - 15 kuna

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Suzana ŽUPAN  

Lani na –17 kilogram salate bio je i 30, a sada na +6 - 15 kuna

Iako višetjednu južinu posljednja dva dana zamjenjuju sve niže temperature, vremenske prilike ni izdaleka nisu kao lani u siječnju. Posebno to dobro znaju prodavači na otvorenome, na tržnicama, a jučer je u Đakovu bio upravo tržni dan.
Niža temperatura - viša cijena

Jer, dok su lani cvokotali na hladnoći većoj i od –15, u dubokom snijegu, jučer su trgovali na sasvim solidnih 6 stupnjeva.

– Lani je na današnji dan, 10. siječnja (jučer, nap.a.), u Đakovu ujutro bilo –12, a tijekom dana -7, sunčano, ali sa snijegom - vadi spremno podatak iz svoje pedantne evidencije mjeritelj đakovačkih temperatura i drugih vremenskih uvjeta Bartol Bačić. Jučer, točno godinu dana poslije, u Đakovu je u 13.30 bilo +6,6, pa je razlika u temperaturi 20-ak odnosno 15-ak celzija. Podsjetimo, zbog velikih hladnoća zimus su cijene povrća letjele u nebo – u Dalmaciji su za kilu salate ili blitve tražili i 50 kuna, pa je to povrće bilo skuplje i od mesa.

- Prošle je godine u ovo doba u Đakovu bilo -17, bio je snijeg do koljena. Sjećam se, zbog toga nisam ni radila - kaže prodavačica odjeće i rublja na đakovačkoj Tržnici, vlasnica obrta Tiko, Neda Mustapić. Ako je lanjska zima enormno podigla cijene povrća, kako se sasvim ugodnih 5-6 celzija, na koliko je jučer prijepodne disalo Đakovo, odrazilo na cijene zelene ponude na Tržnici? Najjednostavnije rečeno – velike temperaturne razlike između siječnja 2017. i 2018., (p)a tako i velike razlike u cijenama.

- Lani je kilogram salate zbog jake zime bio 30, a sada je 15 kuna - kaže o odrazu hladne i tople zime povrtlarka Šele Imeri iz Đakova, s proizvodnjom i plastenicima u obližnjim Ivanovcima. Njezin štand pun je povrća i voća – od zelene salate, kelja, vezica “grincajga”, kelja pupčara, celera, kupusa, naranči, limuna... Ne nedostaje ni kupaca. Spretna Šele nije samo okretna povrtlarka nego i prodavačica plodova svoga rada. – Naranče su 12 kuna, pune su soka, iz Metkovića. Otamo je i limun, domaći, još su listovi na njemu - kaže Imeri. Kilogram je 20 kuna.
Slabašni plastenici

Dugogodišnja povrtlarska obitelj Kretonić iz Budrovaca s proizvodnjom sa svog OPG-a nije ni jučer izostala s đakovačke Tržnice. Uvijek nasmijana i uslužna Mara Kretonić za svojim štandom prodavala je krumpir, kelj, mrkvu, peršin, kupus, luk, grah...

- Da, zima je zasad topla, što nama, prodavačima na otvorenome, odgovara, no ona će kad-tad doći. Tek je siječanj... Topla zima trebala bi smanjiti troškove grijanja plastenika, no bit će aktualni tek u veljači, a tada zima već može pokazati zube - kaže povrtlarka Mara Kretonić. Kretonići plastenike griju na drva i struju.

Da je zima lani u ovo doba pokazala zube, osim po velikom skoku cijenu, bilo je vidljivo upravo po brojnim plastenicima - koje je uništila, pa se pokazala i sva slabašnost zaštitne infrastrukture naših povrtlara, financijski nemoćnih da više ulože u objekte, pa je slabašne plastenike zimus po Dalmaciji i tek nešto jači vjetar kidao i nosio. Lanjska zima je, kaže Imeri, uništila i njihov plastenik, pa su ga obnavljali. Upravo na to zimus je upozorio glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice Frane Ivković - da povrće u nas zimi ne poskupljuje samo zbog hladnoće nego i zbog loše zaštitne infrastrukture u (povrtlarskoj) proizvodnji, da osjetljiva proizvodnja kao što je ta zahtijeva kvalitetnu zaštitu proizvoda u svakoj vremenskoj situaciji, no da se ona zasad često svodi samo na lošu improvizaciju. Jer i druge zemlje po Europi izložene su hladnoćama, burama i drugim vremenskim ekstremima, pa ne reagiraju takvim skokovima cijena kao mi za svake jače zime, nego ulažu u kvalitetne plastenike, staklenike i grijanje.

- Kod nas se to svodi na improvizaciju, zato u Dalmaciji slabašne plastenike odnosi vjetar. Napravljeni su bez ikakvih statičkih procjena. Dobar plastenik mora izdržati i da puše vjetar od 150 kilometara na sat. Nije povrće zimus poskupjelo zbog hladnoće, nego zbog slabog ulaganja u kvalitetne plastenike, staklenike, grijanje – demistificira lanjsku skupu zimu na štandovima i policama povrća Ivković. Struka ističe da je donekle i zadovoljna koliko Slavonija ulaže u plastenike, no da je po njima najkritičnija Dalmacija, ali i da je to našim povrtlarima prevelika stavka, poglavito grijanje plastenika, koje, ovisno o temperturama, nema uvijek ekonomsku isplativost. Zima je zasad topla, no slijedi veljača, koju narod ne bez razloga naziva veljača prevrtača. Ostvari li se ta narodna, bit će zanimljivo pratiti cijene zelene ponude.


Komentari članka

Vezani članci

Rana proizvodnja rajčice u plastenicima bez grijanja

14.01.2019.

Proizvodnja rane rajčice u plastenicima počinje sjetvom rasada (početak siječnja), pripremom i dezinfekcijom zemljišta u plasteniku, sadnjom, kao i formiranjem jednog ili dva stabla ovisno o odabranoj sorti

Od korijena do cvijeta - sve se može jesti

14.01.2019.

Na zapadu se pojavio novi trend. Kuhari u pripremi hrane koriste sve dijelove biljaka - ništa se ne baca, a hit su strugotine pastrnjaka uvaljane u rižino brašno i pržene u dubokom ulju te posute cimetom i šećerom.

Oporavak nakon blagdana: Kelj, špinat i kupus sve traženiji na tržištu

03.01.2019.

Da je vrijeme za detoksikaciju, pokazuje i stanje na tržištu

Lički krumpir, kupus i luk s 900 metara nadmorske visine

29.11.2018.

Mlada tvrtka Vrankić j.d.o.o. nastala je prije četiri godine, no već sada je uspješna u proizvodnji ličkog krumpira, kupusa i luka. Poslovanje su si olakšali i prijavom na mjeru 3 Programa ruralnog razvoja.

Od poljoprivrede se može živjeti, a kroz zadrugu smanjujemo troškove

29.11.2018.

Poljoprivredna zadruga Dubrava okupila je desetak zadrugara proizvođača povrća i dva kooperanta jer im takav rad kažu umanjuje troškove, a i "zajedno su jači". Predvodi ih mladi agronom, predsjednik i volonter Matija Lacković koji im namjerava proširiti p

Tag cloud

  1. 1844 članka imaju tag hrvatska
  2. 1867 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 795 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 929 članka imaju tag trgovina
  8. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 803 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 880 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 527 članka imaju tag marketing
  18. 455 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 340 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast