Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Sij 2018

Lani na –17 kilogram salate bio je i 30, a sada na +6 - 15 kuna

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Suzana ŽUPAN  

Lani na –17 kilogram salate bio je i 30, a sada na +6 - 15 kuna

Iako višetjednu južinu posljednja dva dana zamjenjuju sve niže temperature, vremenske prilike ni izdaleka nisu kao lani u siječnju. Posebno to dobro znaju prodavači na otvorenome, na tržnicama, a jučer je u Đakovu bio upravo tržni dan.
Niža temperatura - viša cijena

Jer, dok su lani cvokotali na hladnoći većoj i od –15, u dubokom snijegu, jučer su trgovali na sasvim solidnih 6 stupnjeva.

– Lani je na današnji dan, 10. siječnja (jučer, nap.a.), u Đakovu ujutro bilo –12, a tijekom dana -7, sunčano, ali sa snijegom - vadi spremno podatak iz svoje pedantne evidencije mjeritelj đakovačkih temperatura i drugih vremenskih uvjeta Bartol Bačić. Jučer, točno godinu dana poslije, u Đakovu je u 13.30 bilo +6,6, pa je razlika u temperaturi 20-ak odnosno 15-ak celzija. Podsjetimo, zbog velikih hladnoća zimus su cijene povrća letjele u nebo – u Dalmaciji su za kilu salate ili blitve tražili i 50 kuna, pa je to povrće bilo skuplje i od mesa.

- Prošle je godine u ovo doba u Đakovu bilo -17, bio je snijeg do koljena. Sjećam se, zbog toga nisam ni radila - kaže prodavačica odjeće i rublja na đakovačkoj Tržnici, vlasnica obrta Tiko, Neda Mustapić. Ako je lanjska zima enormno podigla cijene povrća, kako se sasvim ugodnih 5-6 celzija, na koliko je jučer prijepodne disalo Đakovo, odrazilo na cijene zelene ponude na Tržnici? Najjednostavnije rečeno – velike temperaturne razlike između siječnja 2017. i 2018., (p)a tako i velike razlike u cijenama.

- Lani je kilogram salate zbog jake zime bio 30, a sada je 15 kuna - kaže o odrazu hladne i tople zime povrtlarka Šele Imeri iz Đakova, s proizvodnjom i plastenicima u obližnjim Ivanovcima. Njezin štand pun je povrća i voća – od zelene salate, kelja, vezica “grincajga”, kelja pupčara, celera, kupusa, naranči, limuna... Ne nedostaje ni kupaca. Spretna Šele nije samo okretna povrtlarka nego i prodavačica plodova svoga rada. – Naranče su 12 kuna, pune su soka, iz Metkovića. Otamo je i limun, domaći, još su listovi na njemu - kaže Imeri. Kilogram je 20 kuna.
Slabašni plastenici

Dugogodišnja povrtlarska obitelj Kretonić iz Budrovaca s proizvodnjom sa svog OPG-a nije ni jučer izostala s đakovačke Tržnice. Uvijek nasmijana i uslužna Mara Kretonić za svojim štandom prodavala je krumpir, kelj, mrkvu, peršin, kupus, luk, grah...

- Da, zima je zasad topla, što nama, prodavačima na otvorenome, odgovara, no ona će kad-tad doći. Tek je siječanj... Topla zima trebala bi smanjiti troškove grijanja plastenika, no bit će aktualni tek u veljači, a tada zima već može pokazati zube - kaže povrtlarka Mara Kretonić. Kretonići plastenike griju na drva i struju.

Da je zima lani u ovo doba pokazala zube, osim po velikom skoku cijenu, bilo je vidljivo upravo po brojnim plastenicima - koje je uništila, pa se pokazala i sva slabašnost zaštitne infrastrukture naših povrtlara, financijski nemoćnih da više ulože u objekte, pa je slabašne plastenike zimus po Dalmaciji i tek nešto jači vjetar kidao i nosio. Lanjska zima je, kaže Imeri, uništila i njihov plastenik, pa su ga obnavljali. Upravo na to zimus je upozorio glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice Frane Ivković - da povrće u nas zimi ne poskupljuje samo zbog hladnoće nego i zbog loše zaštitne infrastrukture u (povrtlarskoj) proizvodnji, da osjetljiva proizvodnja kao što je ta zahtijeva kvalitetnu zaštitu proizvoda u svakoj vremenskoj situaciji, no da se ona zasad često svodi samo na lošu improvizaciju. Jer i druge zemlje po Europi izložene su hladnoćama, burama i drugim vremenskim ekstremima, pa ne reagiraju takvim skokovima cijena kao mi za svake jače zime, nego ulažu u kvalitetne plastenike, staklenike i grijanje.

- Kod nas se to svodi na improvizaciju, zato u Dalmaciji slabašne plastenike odnosi vjetar. Napravljeni su bez ikakvih statičkih procjena. Dobar plastenik mora izdržati i da puše vjetar od 150 kilometara na sat. Nije povrće zimus poskupjelo zbog hladnoće, nego zbog slabog ulaganja u kvalitetne plastenike, staklenike, grijanje – demistificira lanjsku skupu zimu na štandovima i policama povrća Ivković. Struka ističe da je donekle i zadovoljna koliko Slavonija ulaže u plastenike, no da je po njima najkritičnija Dalmacija, ali i da je to našim povrtlarima prevelika stavka, poglavito grijanje plastenika, koje, ovisno o temperturama, nema uvijek ekonomsku isplativost. Zima je zasad topla, no slijedi veljača, koju narod ne bez razloga naziva veljača prevrtača. Ostvari li se ta narodna, bit će zanimljivo pratiti cijene zelene ponude.


Komentari članka

Vezani članci

Proizvodnja presadnica paprike ima svoje zahtjeve

25.01.2018.

Paprika ima svoje zahtjeve kada je u pitanju proizvodnja presadnica. U toku tog perioda sjeme i mlade biljčice, vrlo su osjetljivi.

Kalemljenje rajčice za veći prinos

09.01.2018.

Prosječan prinos kalemljenjem može se povećati i do 45%, a često se kod nekalemljenog rasada javlja propadanje biljaka i preko 30%.

Savjeti za podizanje plastenika i staklenika

05.01.2018.

Staklenici su skuplji od plastenika, mada i plastenici se u posljednje vrijeme usavršavaju, imaju jaču konstrukciju, bolje grijanje, pa na tržištu i njihova cijena raste

U Turskoj koriste geotermalne izvore u staklenicima

21.12.2017.

Među suvremenim tehnikama koje se koriste na farmi Agrobay kompanije je i zatvoreni sustav navodnjavanja koji omogućuje manje korištenja gnojiva, energije i vode. Korištena voda se skuplja i vraća u podzemne geotermalne rezerve, smanjuje troškove i pomaže

Čepinski kupus uskoro sa zaštitom izvornosti

27.11.2017.

Sufinancirat će se izrada specifikacije za komiški rogač, istarsku kobasicu, dalmatinsku janjetinu, čepinski kupus, krčke šurlice i meso turopoljske svinje.

Tag cloud

  1. 1726 članka imaju tag hrvatska
  2. 1752 članka imaju tag turizam
  3. 1481 članka imaju tag financije
  4. 1141 članka imaju tag izvoz
  5. 734 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 927 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 884 članka imaju tag trgovina
  8. 623 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 736 članka imaju tag investicije
  10. 898 članka imaju tag EU
  11. 823 članka imaju tag industrija
  12. 809 članka imaju tag ict
  13. 741 članka imaju tag menadžment
  14. 757 članka imaju tag svijet
  15. 910 članka imaju tag kriza
  16. 537 članka imaju tag maloprodaja
  17. 505 članka imaju tag marketing
  18. 467 članka imaju tag krediti
  19. 454 članka imaju tag tehnologija
  20. 297 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 419 članka imaju tag dzs
  24. 341 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  25. 384 članka imaju tag obrazovanje
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 221 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 298 članka imaju tag agrokor
  32. 274 članka imaju tag osijek
  33. 335 članka imaju tag energetika
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 357 članka imaju tag vlada
  36. 283 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 281 članka imaju tag hotelijerstvo
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 175 članka imaju tag edukacija