Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Sij 2018

Lani na –17 kilogram salate bio je i 30, a sada na +6 - 15 kuna

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Suzana ŽUPAN  

Lani na –17 kilogram salate bio je i 30, a sada na +6 - 15 kuna

Iako višetjednu južinu posljednja dva dana zamjenjuju sve niže temperature, vremenske prilike ni izdaleka nisu kao lani u siječnju. Posebno to dobro znaju prodavači na otvorenome, na tržnicama, a jučer je u Đakovu bio upravo tržni dan.
Niža temperatura - viša cijena

Jer, dok su lani cvokotali na hladnoći većoj i od –15, u dubokom snijegu, jučer su trgovali na sasvim solidnih 6 stupnjeva.

– Lani je na današnji dan, 10. siječnja (jučer, nap.a.), u Đakovu ujutro bilo –12, a tijekom dana -7, sunčano, ali sa snijegom - vadi spremno podatak iz svoje pedantne evidencije mjeritelj đakovačkih temperatura i drugih vremenskih uvjeta Bartol Bačić. Jučer, točno godinu dana poslije, u Đakovu je u 13.30 bilo +6,6, pa je razlika u temperaturi 20-ak odnosno 15-ak celzija. Podsjetimo, zbog velikih hladnoća zimus su cijene povrća letjele u nebo – u Dalmaciji su za kilu salate ili blitve tražili i 50 kuna, pa je to povrće bilo skuplje i od mesa.

- Prošle je godine u ovo doba u Đakovu bilo -17, bio je snijeg do koljena. Sjećam se, zbog toga nisam ni radila - kaže prodavačica odjeće i rublja na đakovačkoj Tržnici, vlasnica obrta Tiko, Neda Mustapić. Ako je lanjska zima enormno podigla cijene povrća, kako se sasvim ugodnih 5-6 celzija, na koliko je jučer prijepodne disalo Đakovo, odrazilo na cijene zelene ponude na Tržnici? Najjednostavnije rečeno – velike temperaturne razlike između siječnja 2017. i 2018., (p)a tako i velike razlike u cijenama.

- Lani je kilogram salate zbog jake zime bio 30, a sada je 15 kuna - kaže o odrazu hladne i tople zime povrtlarka Šele Imeri iz Đakova, s proizvodnjom i plastenicima u obližnjim Ivanovcima. Njezin štand pun je povrća i voća – od zelene salate, kelja, vezica “grincajga”, kelja pupčara, celera, kupusa, naranči, limuna... Ne nedostaje ni kupaca. Spretna Šele nije samo okretna povrtlarka nego i prodavačica plodova svoga rada. – Naranče su 12 kuna, pune su soka, iz Metkovića. Otamo je i limun, domaći, još su listovi na njemu - kaže Imeri. Kilogram je 20 kuna.
Slabašni plastenici

Dugogodišnja povrtlarska obitelj Kretonić iz Budrovaca s proizvodnjom sa svog OPG-a nije ni jučer izostala s đakovačke Tržnice. Uvijek nasmijana i uslužna Mara Kretonić za svojim štandom prodavala je krumpir, kelj, mrkvu, peršin, kupus, luk, grah...

- Da, zima je zasad topla, što nama, prodavačima na otvorenome, odgovara, no ona će kad-tad doći. Tek je siječanj... Topla zima trebala bi smanjiti troškove grijanja plastenika, no bit će aktualni tek u veljači, a tada zima već može pokazati zube - kaže povrtlarka Mara Kretonić. Kretonići plastenike griju na drva i struju.

Da je zima lani u ovo doba pokazala zube, osim po velikom skoku cijenu, bilo je vidljivo upravo po brojnim plastenicima - koje je uništila, pa se pokazala i sva slabašnost zaštitne infrastrukture naših povrtlara, financijski nemoćnih da više ulože u objekte, pa je slabašne plastenike zimus po Dalmaciji i tek nešto jači vjetar kidao i nosio. Lanjska zima je, kaže Imeri, uništila i njihov plastenik, pa su ga obnavljali. Upravo na to zimus je upozorio glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice Frane Ivković - da povrće u nas zimi ne poskupljuje samo zbog hladnoće nego i zbog loše zaštitne infrastrukture u (povrtlarskoj) proizvodnji, da osjetljiva proizvodnja kao što je ta zahtijeva kvalitetnu zaštitu proizvoda u svakoj vremenskoj situaciji, no da se ona zasad često svodi samo na lošu improvizaciju. Jer i druge zemlje po Europi izložene su hladnoćama, burama i drugim vremenskim ekstremima, pa ne reagiraju takvim skokovima cijena kao mi za svake jače zime, nego ulažu u kvalitetne plastenike, staklenike i grijanje.

- Kod nas se to svodi na improvizaciju, zato u Dalmaciji slabašne plastenike odnosi vjetar. Napravljeni su bez ikakvih statičkih procjena. Dobar plastenik mora izdržati i da puše vjetar od 150 kilometara na sat. Nije povrće zimus poskupjelo zbog hladnoće, nego zbog slabog ulaganja u kvalitetne plastenike, staklenike, grijanje – demistificira lanjsku skupu zimu na štandovima i policama povrća Ivković. Struka ističe da je donekle i zadovoljna koliko Slavonija ulaže u plastenike, no da je po njima najkritičnija Dalmacija, ali i da je to našim povrtlarima prevelika stavka, poglavito grijanje plastenika, koje, ovisno o temperturama, nema uvijek ekonomsku isplativost. Zima je zasad topla, no slijedi veljača, koju narod ne bez razloga naziva veljača prevrtača. Ostvari li se ta narodna, bit će zanimljivo pratiti cijene zelene ponude.


Komentari članka

Vezani članci

Proizvođači u Baranji mljevenoj paprici dižu cijenu

31.08.2018.

Nepovoljni meteorološki uvjeti većini baranjskih proizvođača prepolovili prinose paprike

Plastenike OPG Komar uništili vjetar i tuča - za obnovu dobili 371 tisuću kuna europskog novca

30.08.2018.

Zahvaljujući novcu Europske unije kroz mjeru 6.3.1. Programa ruralnog razvoja obitelj Komar proširila je preklani plasteničku proizvodnju povrća, a kroz mjeru 5.2. lani su dobili 371 tisuću kuna i obnovili plastenike koji su im stradali u velikoj elementa

Do zemlje došao dok se još nije dobivao poticaj, danas Agro Puškarić gradi još jaču priču i - zapošljava!

10.08.2018.

Od 1996. do 2000. došao sam do 220 hektara državne zemlje zato što se na natječaje nitko nije ni javljao osim mene jer u to vrijeme još nije bilo poticaja, kaže Marijo Puškarić koji će uspješnu proizvodnju povrća dodatno unaprijediti kroz sredstva iz mjer

Uzgajaju povrće, proizvode bučino ulje, sjemenke i brašno, mladi su i vide budućnost u poljoprivredi

08.08.2018.

Mi smo odlučili ostati u poljoprivredi jer vidimo budućnost u tome i volimo ono što radimo. Očekujemo promjene u našoj državi jer bi se svi trebali više posvetiti poljoprivrednicima i domaćim proizvodima, kaže nam Marina Buk.

U igri je bila aronija ili kupina, ali kada smo sve zbrojili odlučili smo se na uzgoj češnjaka

07.08.2018.

Trebalo bi uvesti reda u sve grane proizvodnje na način da naše podružnice Savjetodavne službe po općinama ili regijama vode evidenciju o proizvedenom kako se ne bi stvorio višak na tržištu što dovodi do smanjenja otkupne cijene a samim time i nerentabiln

Tag cloud

  1. 1811 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1501 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 918 članka imaju tag trgovina
  8. 654 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 847 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 831 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 556 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 431 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 475 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 401 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 311 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP