Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Sij 2018

Lagatori izvrcali 2t meda i proizveli 3t eko aronije OPG Zdravko Lagator Lagatori izvrcali 2t meda i proizveli 3t eko aronije

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Roberta Kljenak  

Lagatori izvrcali 2t meda i proizveli 3t eko aronije  OPG Zdravko Lagator Lagatori izvrcali 2t meda i proizveli 3t eko aronije

Ponukan ljubavlju sina prema životinjama, Zdravko Lagator (54) odlučuje napraviti poslovni iskorak te 2015. osniva istoimeno diverzificirano obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. U rad istog, na samom početku uključuju se sinovi, supruga i snaha čime dokazuju ozbiljnost prema poslu i profitu u poljoprivredi. Bez pčelarskog (pred)znanja izvrcali 2 tone meda Ubrzo su početnih pet košnica proširili na 50 (40 selećih i 10 stacioniranih), te bez pčelarskog (pred)znanja uspješno izvrcali dvije tone meda. "Radilice smo vozili na ispašu cvjetnog, bagremovog i livadnog meda u Đakovštini, te na kesten u okolici Dvora. Uz pomoć selećeg pčelinjaka koji je naporan i težak jer iziskuje puno truda, odgovornosti i ulaganja, danas konkuriramo raznolikom medonosnom ponudom koju čine gotovo sve kontinentalne vrste meda", objašnjava Zdravko koji u stacioniranom pčelinjaku ima manje troškove u samoj proizvodnji, manju mogućnost pogibelji pčelinjih društava, kao i manju mogućnost zaraze i uznemiravanja pčela zbog čega se brže razvijaju i jačaju društva, no i manje rezultate, zbog čega 90% njegovih košnica čine seleće - kontejner košnice. "Prinosi meda po košnici ovise o paši, vremenskim uvjetima i ponajviše o pčelaru koji treba znati pripremiti zujalice za glavnu pašu kako bi donijele što više meda u košnice. Prije stavljanja okvira u vrcaljku odstranjivali smo voštane poklopce sa čelija saća, nakon čega je med pomoću centrifugalne sile izlazio iz stanica saća", dodaje Zdravko koji zbog potrošnje pčelinjih proizvoda koja se iz godine u godinu višestruko povećava, nema problema s prodajom meda. Ručno ubrali 3 t aronije/ha Prinosi meda po košnici ovise o paši, vremenskim uvjetima i ponajviše o pčelaru koji treba znati pripremiti zujalice za glavnu pašu kako bi donijele što više meda u košnice. Ovi su gospodarstvenici vjerovali kako će "odnos države prema domaćim poljoprivrednicima" nadvalati radom, a "uvoznicima" pokazati svoju konkurentnost. Zbog toga su, uz skrb o pčelama, istovremeno brinuli o 100 sadnica lješnjaka i 1 ha eko aronije (odnosno, 3.150 sadnica uvezenih iz Poljske). Da su to radili sukladno dobroj poljoprivrednoj praksi, dokazuju i ovogodišnji prinosi bez navodnjavanja od 3t/ha. "Svjesni profitabilnosti bobičastog voća koje je donedavno bilo gotovo nepoznato u javnosti, odlučili smo se na proizvodnju ekološke aronije. Premda se nalazimo u prijelaznom razdoblju, uvjereni smo da će nam eko certifikat omogućiti lakši proboj na tržište. Ipak aroniju nazivaju najzdravijom biljkom na svijetu te moćnim prirodnim oružjem u prevenciji bolesti", priča Zdravko koji je uz pomoć obitelji 3 tone sirovine preradio u sok, prah, čaj i med. S gospodarstva ističu kako aroniju također prodaju i u svježem stanju zato što ima antikancerogeno djelovanje te u velikom postotku "ubija" maligne stanice tumora mozga, pluća, dojke, debelog crijeva i jetre. "Kao izuzetan antioksidans, aronija sprječava stvaranje slobodnih radikala te "napad" na zdrave stanice u tijelu i krvnoj plazmi, usporavajući time proces starenja organizma i sprječavajući razvoj kroničnih bolesti", objašnjava. Odredbe o ekološki prihvatljivoj zaštiti aronije od štetnika S gospodarstva ističu kako aroniju također prodaju i u svježem stanju zato što ima antikancerogeno djelovanje te u velikom postotku "ubija" maligne stanice tumora mozga, pluća, dojke, debelog crijeva i jetre. Uvažavajući važnost ekološki prihvatljive zaštite aronije od štetnika, Lagatori su kornjaša iz porodice listorožaca odlučili istrijebiti prirodnim zamkama. "Putem interneta smo se educirali o napadima dlakavog ružičara koji predstavlja iznimnu opasnost jer najveće štete nanosi mladim voćnjacima u prvim godinama rodnosti kada se hrani cvjetnim organima biljaka pa zbog uništenih prašnika i tučaka ne dolazi do zametanja plodova. Kako bi izbjegli njegov potencijalni napad, postavili smo prirodne zamke. U plastične smo plave boce natočili vodu pomiješanu sa sirupom od maline koji ih je posebno privlačio zbog čega bi, umjesto na plod, upali u zamku", dodaje. Problemi s vremenskim nepogodama i pronalaskom radnika Prinosima ovih gospodarstvenika ove je godine zaprijetila suša do koje je došlo 10 dana prije berbe. Srećom, nisu imali značajne štete. Berba je trajala 30 dana, a istu je vršilo 30 ljudi. Imali su problema s pronalaskom radne snage, a iste su riješili većom cijene berbe po satu.


Komentari članka

Vezani članci

Od ideje do unosne prodaje: Eugen Novaković proizveo čips i kobasice od smokava!

18.10.2018.

Dok je unučiću Željku otvarao vrećicu čipsa od krumpira Eugenu Novakoviću sinulo je da bi mogao proizvesti čips od smokava. Od 150 kilograma svježih smokava proizveo sam 15 kg čipsa, pakirao u vrećice od 100 grama i svaku vrećicu prodao po 20 kuna, kaže N

Kad se udruže baka i unuk: uzgoj buše nadogradio uzgojem bobičastog i egzotičnog voća

16.10.2018.

Mladi Dario Colnar, agronom iz Liča, općina Fužine, na OPG-u Biserke Starčević, svoje bake koja se bavi stočarstvom odnosno uzgaja buše te je korisnica IAKS mjere 13, ušao je i u voćarske vode. Uzgaja aroniju, sibirske borovnice, ali i egzotične vrste. Pl

Ne žele biti konfekcija pa ih ne možete naći na policama velikih lanaca. No, i dalje rastu

15.10.2018.

Supružnici Babac u posao su krenuli doslovno od nule. Svoje džemove pripremali su bez tehnologije, u maloj kuhinji, kod kuće. Prekretnica je stigla kada su se odlučili podići proizvodni pogon.

Prosječna cijena hektara oranice porasla na 22.428 kuna hektar

10.10.2018.

Cijena hektara poljoprivredne površine u jadranskoj Hrvatskoj iznosila je, naime, 36.955 kuna, a u kontinentalnom dijelu 21.771 kunu. U odnosu prema prethodnoj godini, lani je prosječna cijena hektara na razini Hrvatske porasla za 1072 kune

Prema prijedlogu vlade iznajmljivači mogu nuditi gostima samo doručak

05.10.2018.

Predlaže se i da se na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu iznimno mogu pružati usluge za više od 80 izletnika, i to tijekom organizacije tradicijskih proslava i sličnog, s tim da će se to moći najviše deset puta tijekom kalendarske godine, a ne kao

Tag cloud

  1. 1811 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1501 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 918 članka imaju tag trgovina
  8. 654 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 847 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 831 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 556 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 431 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 475 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 401 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 311 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP