Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Lip 2010

Kvalitetnim projektima do ravnomjernog razvoja

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Marinko Petković  

Kvalitetnim projektima do ravnomjernog razvoja

Vlada je usvojila Strategiju regionalnog razvoja Hrvatske za razdoblje od 2011. do 2013. godine, koja ima za cilj cjeloviti razvoj zemlje kroz povećanu zaposlenost i osiguranu komunalnu infrastrukturu. Potpredsjednik Vlade Božidar Pankretić, ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, kaže da je Strategija regionalnog razvoja Hrvatske temeljni strateški dokument budućeg dugoročnog razvoja Hrvatske.

Vladin je cilja, kaže, omogućiti jednake uvjete života građanima u svim krajevima Hrvatske, a Strategija regionalnog razvoja uz pripadajuće, nazovimo »alate«, posebice indeks razvijenosti, stvara preduvjete za ravnomjeran razvoj svih naših krajeva. Statistički, Hrvatska je podijeljena u tri regije: Sjeverozapadna Hrvatska, Jadranska i Panonska Hrvatska. Najrazvijenija je Sjeverozapadna, koja je sad na 50 posto razvijenosti zemalja EU-a, dok je najnerazvijenija Panonska Hrvatska.

SWOT analiza pokazuje da najviše visokoobrazovnih stručnjaka živi i radi u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj, odnosno Zagrebu, što vrijedi i za ostale resurse. U regiji je prepoznata i kao snaga istaknuta industrija temeljena na poljoprivrednim proizvodima.
S druge strane, minus ove regije je nedovoljna stručnost kod izrade projekata koji apliciraju sredstva iz EU-ovih fondova. Uz to, nedovoljno je upravljanje rizicima, kao i nedovoljno izražena svijest građana pri gospodarenju obnovljivim izvorima energije te kontroli zbrinjavanja otpadom.

Panonska regija je na europskim prometnim koridorima, ali je u minusu u zračnom i riječnom prometu. Osim toga, razina poslovnog obrazovanja je niska, a ulaganja u istraživanja u nove tehnologije su neznatna. Gospodarska struktura u panonskoj regiji je izrazito uska, orijentirana uglavnom na poljoprivredu. Problemi su i neriješeni imovinsko-pravni odnosi, te pomanjkanje regionalnih robnih marki.

»Takvi strateški dokumenti otvaraju mogućnost da se sustavno i planski razvijaju gradovi i općine, razvijaju županije, odnosno cijela Hrvatska, kroz kvalitetne projekte, kroz sustavno potpomaganje područja koja zaostaju u razvoju, te kroz razvoj pograničnih područja. I te ciljeve Strategija regionalnog razvoja jasno izražava, jer ne namećemo mjere, nego sukladno EU-ovim mjerama regionalnog razvoja sugeriramo regionalni razvoj«, kaže Pankretić.

Strategija regionalnog razvoja, koja inače nije previše bogata brojkama, predviđa da se godišnje za potpomognuta područja osigura oko 1,5 milijardu kuna, ne uključujući prijelazno razdoblje za područja koja inače gube status potpomognutih područja. »U svjetlu hrvatske politike prema Europskoj uniji smatram važnim naglasiti da je nacionalna strategija u potpunosti usklađena s kohezijskom politikom Europske unije te predstavlja jedan od najvažnijih dokumenata za povlačenje sredstava iz fondova Europske unije«, kaže Karlo Gjurašić, državni tajnik i EU-koordinator Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

Definiranje prioriteta postaje zakonska obveza
Županijske razvojne strategije su prvi put zakonska obveza, a definiraju razvojne prioritete unutar županija od zajedničkog interesa za cijelo područje, a sve u skladu s nacionalnom Strategijom o regionalnom razvoju. Indeks razvijenosti uvodi se kao novi alat za mjerenje razvijenosti jedinica lokalne i regionalne samouprave. On će biti pokazatelj koliko je određeno područje iznad ili ispod prosjeka države. Prema izračunatom indeksu, kao objektivnom pokazatelju, ubuduće će se određivati koja županija, grad ili općina treba pomoć države, u kojem segmentu i u kolikom financijskom iznosu.

Na otocima najteže
U Jadranskoj regiji je zaštićeno najviše prirodnih fenomena u Europi. Nasuprot tome, slabost te regije, koja ima najveći prirodni potencijal, očituje se u nepovezanosti obrazovnog sustava s potrebama gospodarstva. Prehrambena i energetska održivost Jadranske regije je upitna, što dugoročno prijeti razvoju regije. Od tisuću otoka, naseljeno je njih oko 50. Bez hrane i energije s kopna, a posebno se to odnosi na alternativne izvore energije, naši otoci ne bi izdržali više od nekoliko dana.


Komentari članka

Vezani članci

Pčelarima godišnje 14,8 milijuna kuna

13.09.2019.

Želimo očuvanje zdrave, vitalne izvorne populacije pčela te podizanje konkurentnosti pčelarskog sektora kako bi se osigurao dovoljan broj pčelinjih zajednica za uspješno oprašivanje poljoprivrednih usjeva i samoniklog bilja

Uredba o zakupu šumskog zemljišta - nema zemlje za nekog bez grla stoke ili programa

05.08.2019.

Novom Uredbom o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske postavljeni su jasni kriteriji tko može dobiti zemljište u zakup te je omogućena pravna jednakost i šansa svima kojima je zemljište zaista i potrebno. Mogućnost da netko bez jednog g

Prvi obrisi Marićeve reforme - Veće plaće i manji PDV za turizam?

24.07.2019.

Četvrti paket poreznih izmjena trebao bi biti poznat do kraja ovog mjeseca, ali u skladu s dosadašnjom praksom, ministar financija Zdravko Marić želi svakako izbjeći nagađanja o tome što će u njemu biti pa je od članova radne skupina zatražio da potpišu i

Mate Rimac razgovarao s Plenkovićem: Najavljen sastanak s Hyundaijem i Porscheom

25.06.2019.

"Mi želimo pokazati što je autoindustriji važno, a onda je na vladi da odluči želi li ići u tom smjeru i raditi mjere koje su potrebne da bi investitori došli u Hrvatsku", objasnio je Rimac.

Je li impresivni rast BDP-a zasluga Plenkovićeve vlade? Ni blizu, evo zašto

31.05.2019.

Poslovati i investirati u Hrvatskoj i dalje je teško. Vuče nas ono malo privatnog sektora koji još uvijek uspijeva preživjeti u neprijateljskom okruženju i tako ćemo se vući do sljedeće globalne recesije, koja će nas opet utopiti u višegodišnju lokalnu re

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1962 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 970 članka imaju tag svijet
  8. 968 članka imaju tag trgovina
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 682 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 913 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 506 članka imaju tag tehnologija
  20. 488 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 427 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 394 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 341 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 348 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija