Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Lip 2010

Kvalitetnim projektima do ravnomjernog razvoja

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Marinko Petković  

Kvalitetnim projektima do ravnomjernog razvoja

Vlada je usvojila Strategiju regionalnog razvoja Hrvatske za razdoblje od 2011. do 2013. godine, koja ima za cilj cjeloviti razvoj zemlje kroz povećanu zaposlenost i osiguranu komunalnu infrastrukturu. Potpredsjednik Vlade Božidar Pankretić, ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, kaže da je Strategija regionalnog razvoja Hrvatske temeljni strateški dokument budućeg dugoročnog razvoja Hrvatske.

Vladin je cilja, kaže, omogućiti jednake uvjete života građanima u svim krajevima Hrvatske, a Strategija regionalnog razvoja uz pripadajuće, nazovimo »alate«, posebice indeks razvijenosti, stvara preduvjete za ravnomjeran razvoj svih naših krajeva. Statistički, Hrvatska je podijeljena u tri regije: Sjeverozapadna Hrvatska, Jadranska i Panonska Hrvatska. Najrazvijenija je Sjeverozapadna, koja je sad na 50 posto razvijenosti zemalja EU-a, dok je najnerazvijenija Panonska Hrvatska.

SWOT analiza pokazuje da najviše visokoobrazovnih stručnjaka živi i radi u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj, odnosno Zagrebu, što vrijedi i za ostale resurse. U regiji je prepoznata i kao snaga istaknuta industrija temeljena na poljoprivrednim proizvodima.
S druge strane, minus ove regije je nedovoljna stručnost kod izrade projekata koji apliciraju sredstva iz EU-ovih fondova. Uz to, nedovoljno je upravljanje rizicima, kao i nedovoljno izražena svijest građana pri gospodarenju obnovljivim izvorima energije te kontroli zbrinjavanja otpadom.

Panonska regija je na europskim prometnim koridorima, ali je u minusu u zračnom i riječnom prometu. Osim toga, razina poslovnog obrazovanja je niska, a ulaganja u istraživanja u nove tehnologije su neznatna. Gospodarska struktura u panonskoj regiji je izrazito uska, orijentirana uglavnom na poljoprivredu. Problemi su i neriješeni imovinsko-pravni odnosi, te pomanjkanje regionalnih robnih marki.

»Takvi strateški dokumenti otvaraju mogućnost da se sustavno i planski razvijaju gradovi i općine, razvijaju županije, odnosno cijela Hrvatska, kroz kvalitetne projekte, kroz sustavno potpomaganje područja koja zaostaju u razvoju, te kroz razvoj pograničnih područja. I te ciljeve Strategija regionalnog razvoja jasno izražava, jer ne namećemo mjere, nego sukladno EU-ovim mjerama regionalnog razvoja sugeriramo regionalni razvoj«, kaže Pankretić.

Strategija regionalnog razvoja, koja inače nije previše bogata brojkama, predviđa da se godišnje za potpomognuta područja osigura oko 1,5 milijardu kuna, ne uključujući prijelazno razdoblje za područja koja inače gube status potpomognutih područja. »U svjetlu hrvatske politike prema Europskoj uniji smatram važnim naglasiti da je nacionalna strategija u potpunosti usklađena s kohezijskom politikom Europske unije te predstavlja jedan od najvažnijih dokumenata za povlačenje sredstava iz fondova Europske unije«, kaže Karlo Gjurašić, državni tajnik i EU-koordinator Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

Definiranje prioriteta postaje zakonska obveza
Županijske razvojne strategije su prvi put zakonska obveza, a definiraju razvojne prioritete unutar županija od zajedničkog interesa za cijelo područje, a sve u skladu s nacionalnom Strategijom o regionalnom razvoju. Indeks razvijenosti uvodi se kao novi alat za mjerenje razvijenosti jedinica lokalne i regionalne samouprave. On će biti pokazatelj koliko je određeno područje iznad ili ispod prosjeka države. Prema izračunatom indeksu, kao objektivnom pokazatelju, ubuduće će se određivati koja županija, grad ili općina treba pomoć države, u kojem segmentu i u kolikom financijskom iznosu.

Na otocima najteže
U Jadranskoj regiji je zaštićeno najviše prirodnih fenomena u Europi. Nasuprot tome, slabost te regije, koja ima najveći prirodni potencijal, očituje se u nepovezanosti obrazovnog sustava s potrebama gospodarstva. Prehrambena i energetska održivost Jadranske regije je upitna, što dugoročno prijeti razvoju regije. Od tisuću otoka, naseljeno je njih oko 50. Bez hrane i energije s kopna, a posebno se to odnosi na alternativne izvore energije, naši otoci ne bi izdržali više od nekoliko dana.


Komentari članka

Vezani članci

Napokon sustav bez biljega

17.05.2019.

Vlada jučer usvojila podzakonski akt za uvođenje elektroničke naplate.

Budući umirovljenici imat će još manje mirovine i lošiju zdravstvenu skrb

25.04.2019.

Hrvatska danas za zdravstvo izdvaja 5,2 posto BDP-a dok je prosjek izdvajanja u EU-u 6,8 posto BDP-a

Vlada želi stopirati ulazak Revoluta i N26 u Hrvatsku

25.04.2019.

Bošnjakovićevo ministarstvo predlaže da se poslodavcima zabrani da plaće radnicima isplaćuju na račune banaka koje fizički nisu registrirane u Hrvatskoj. De facto, predlaže da se novim, nadolazećim konkurentima na bankarskom tržištu u Hrvatskoj onemogući

Nacionalni program reformi: 30 mjera koje Vlada planira provesti do parlamentarnih izbora

19.04.2019.

Liberalizacijom tržišta usluga i digitalizacijom pokretanja poslovanja omogućit će se lakši ulazak na tržište novih poduzetnika i tržišna konkurencija. Poboljšanje regulatornog okvira radi poticanja ulaganja putem gospodarskog aktiviranja neaktivne imovin

Hrana s lokalnih OPG-ova na tanjurima bolnica, škola, vrtića, studentskih domova i u vojarni

22.03.2019.

Vlada RH na jučerašnjoj je sjednici usvojila Akcijski plan promoviranja i jačanja kratkih lanaca u opskrbi hranom ustanova iz javnog sektora za razdoblje 2019. i 2020. godine. Što to znači za domaće proizvođače?

Tag cloud

  1. 1898 članka imaju tag hrvatska
  2. 1915 članka imaju tag turizam
  3. 1526 članka imaju tag financije
  4. 1219 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 992 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 954 članka imaju tag trgovina
  8. 823 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 927 članka imaju tag svijet
  11. 954 članka imaju tag EU
  12. 876 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 761 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 573 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 494 članka imaju tag tehnologija
  21. 353 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 255 članka imaju tag potpore
  25. 387 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 335 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 335 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija