Poduzetnički portal · Članak
14 Lip 2010
Kvalitetnim projektima do ravnomjernog razvoja
Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Marinko Petković
Vlada je usvojila Strategiju regionalnog razvoja Hrvatske za razdoblje od 2011. do 2013. godine, koja ima za cilj cjeloviti razvoj zemlje kroz povećanu zaposlenost i osiguranu komunalnu infrastrukturu. Potpredsjednik Vlade Božidar Pankretić, ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, kaže da je Strategija regionalnog razvoja Hrvatske temeljni strateški dokument budućeg dugoročnog razvoja Hrvatske.
Vladin je cilja, kaže, omogućiti jednake uvjete života građanima u svim krajevima Hrvatske, a Strategija regionalnog razvoja uz pripadajuće, nazovimo »alate«, posebice indeks razvijenosti, stvara preduvjete za ravnomjeran razvoj svih naših krajeva. Statistički, Hrvatska je podijeljena u tri regije: Sjeverozapadna Hrvatska, Jadranska i Panonska Hrvatska. Najrazvijenija je Sjeverozapadna, koja je sad na 50 posto razvijenosti zemalja EU-a, dok je najnerazvijenija Panonska Hrvatska.
SWOT analiza pokazuje da najviše visokoobrazovnih stručnjaka živi i radi u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj, odnosno Zagrebu, što vrijedi i za ostale resurse. U regiji je prepoznata i kao snaga istaknuta industrija temeljena na poljoprivrednim proizvodima.
S druge strane, minus ove regije je nedovoljna stručnost kod izrade projekata koji apliciraju sredstva iz EU-ovih fondova. Uz to, nedovoljno je upravljanje rizicima, kao i nedovoljno izražena svijest građana pri gospodarenju obnovljivim izvorima energije te kontroli zbrinjavanja otpadom.
Panonska regija je na europskim prometnim koridorima, ali je u minusu u zračnom i riječnom prometu. Osim toga, razina poslovnog obrazovanja je niska, a ulaganja u istraživanja u nove tehnologije su neznatna. Gospodarska struktura u panonskoj regiji je izrazito uska, orijentirana uglavnom na poljoprivredu. Problemi su i neriješeni imovinsko-pravni odnosi, te pomanjkanje regionalnih robnih marki.
»Takvi strateški dokumenti otvaraju mogućnost da se sustavno i planski razvijaju gradovi i općine, razvijaju županije, odnosno cijela Hrvatska, kroz kvalitetne projekte, kroz sustavno potpomaganje područja koja zaostaju u razvoju, te kroz razvoj pograničnih područja. I te ciljeve Strategija regionalnog razvoja jasno izražava, jer ne namećemo mjere, nego sukladno EU-ovim mjerama regionalnog razvoja sugeriramo regionalni razvoj«, kaže Pankretić.
Strategija regionalnog razvoja, koja inače nije previše bogata brojkama, predviđa da se godišnje za potpomognuta područja osigura oko 1,5 milijardu kuna, ne uključujući prijelazno razdoblje za područja koja inače gube status potpomognutih područja. »U svjetlu hrvatske politike prema Europskoj uniji smatram važnim naglasiti da je nacionalna strategija u potpunosti usklađena s kohezijskom politikom Europske unije te predstavlja jedan od najvažnijih dokumenata za povlačenje sredstava iz fondova Europske unije«, kaže Karlo Gjurašić, državni tajnik i EU-koordinator Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva.
Definiranje prioriteta postaje zakonska obveza
Županijske razvojne strategije su prvi put zakonska obveza, a definiraju razvojne prioritete unutar županija od zajedničkog interesa za cijelo područje, a sve u skladu s nacionalnom Strategijom o regionalnom razvoju. Indeks razvijenosti uvodi se kao novi alat za mjerenje razvijenosti jedinica lokalne i regionalne samouprave. On će biti pokazatelj koliko je određeno područje iznad ili ispod prosjeka države. Prema izračunatom indeksu, kao objektivnom pokazatelju, ubuduće će se određivati koja županija, grad ili općina treba pomoć države, u kojem segmentu i u kolikom financijskom iznosu.
Na otocima najteže
U Jadranskoj regiji je zaštićeno najviše prirodnih fenomena u Europi. Nasuprot tome, slabost te regije, koja ima najveći prirodni potencijal, očituje se u nepovezanosti obrazovnog sustava s potrebama gospodarstva. Prehrambena i energetska održivost Jadranske regije je upitna, što dugoročno prijeti razvoju regije. Od tisuću otoka, naseljeno je njih oko 50. Bez hrane i energije s kopna, a posebno se to odnosi na alternativne izvore energije, naši otoci ne bi izdržali više od nekoliko dana.
Komentari članka
Vezani članci
Nove mjere vlade: Veći paušal iznajmljivačima, zamrzavanje plaća u javnom sektoru
28.05.2026.NOVI vladin paket mjera protiv inflacije trebao bi stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine. Mjere će obuhvatiti paušalce, male iznajmljivače, velike tvrtke s ekstraprofitom te zaposlenike u javnom i državnom sektoru, piše Jutarnji list. Ministar financi
Za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi gotovo 15 milijuna eura
22.05.2026.Vlada je na sjednici u četvrtak donijela Program državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2026. godinu, vrijedan 14,96 milijuna eura.
Panika u Vladi. Hoće li turistička sezona uspjeti spasiti proračun?
15.05.2026.Vladajućima je bitno da ukupni promet u turizmu ne padne. Za dobit poduzeća manje ih je briga. Razlog je prilično jasan...
Što Hrvatskoj donosi članstvo u OECD-u: viši standard, ali i zahtjevne reforme
05.02.2026.Što nam donosi članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj? Hoće li ulazak u zajednicu 38 najrazvijenijih država svijeta poboljšati životni standard hrvatskih građana? Može li proces hrvatskog ulaska u OECD biti gotov ove godine? Koje se reform
Hrvatska na korak do ulaska u OECD - što još treba napraviti?
30.01.2026.OECD ima trenutačno 38 članica i svojevrsni je klub razvijenih zemalja, uključuje većinu naprednih ekonomija, a članstvo je znak stabilnog gospodarskog okružja. Od 25 zadanih područja, od pravosuđa i borbe protiv korupcije do smanjenja birokracije i bolje
Tag cloud
- 2864 članka imaju tag turizam
- 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 2713 članka imaju tag hrvatska
- 1813 članka imaju tag svijet
- 1399 članka imaju tag ict
- 2006 članka imaju tag financije
- 1572 članka imaju tag poljoprivreda
- 541 članka imaju tag krediti
- 1658 članka imaju tag izvoz
- 1320 članka imaju tag trgovina
- 1345 članka imaju tag industrija
- 1251 članka imaju tag investicije
- 1081 članka imaju tag zapošljavanje
- 1081 članka imaju tag menadžment
- 696 članka imaju tag tehnologija
- 1184 članka imaju tag EU
- 871 članka imaju tag poduzetništvo
- 691 članka imaju tag opg
- 462 članka imaju tag BDP
- 362 članka imaju tag kompanije
- 793 članka imaju tag maloprodaja
- 556 članka imaju tag poticaji
- 710 članka imaju tag marketing
- 408 članka imaju tag potpore
- 520 članka imaju tag hotelijerstvo
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 453 članka imaju tag start up
- 516 članka imaju tag eu fondovi
- 965 članka imaju tag kriza
- 538 članka imaju tag porezi
- 492 članka imaju tag gospodarstvo
- 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
- 437 članka imaju tag osijek
- 498 članka imaju tag prehrambena industrija
- 529 članka imaju tag obrazovanje
- 513 članka imaju tag dzs
- 453 članka imaju tag energetika
- 429 članka imaju tag vlada
- 418 članka imaju tag hnb
- 346 članka imaju tag hgk
Tečajna lista
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
| USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
| GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
| CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
| CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad Promet| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
| HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
| JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
| DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
| LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
| ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
| ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
| BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
| LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
| Ticker | Zadnja | Promet |
|---|---|---|
| INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
| ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
| HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
| ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
| IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |
