Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Lip 2016

Kupuju hrvatsko, ali u Srbiji, zato što je jeftinije

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Ivica GETTO  

Kupuju hrvatsko, ali u Srbiji, zato što je jeftinije

Ono što je do prije nekoliko godina za hrvatske šopingholičare bila Mađarska, sada je, bar za stanovnike istočnijih dijelova Lijepe Naše - Srbija.

Svakodnevno u pogranična mjesta i gradove u susjednoj zemlji odlazi veliki broj hrvatskih građana s osnovnim ciljem - potrošiti manje novca za robu koja je u vlastitoj domovini, zbog raznih davanja i poreza, kudikamo skuplja, bez obzira na to što je čest slučaj da se u trgovačkim košarama i kolicima nađu artikli proizvedeni upravo u Hrvatskoj.
Duhan, lijekovi...

Najčešća meta hrvatskih kupaca su cigarete, paprika, Vegeta, sokovi, lijekovi, higijenski proizvodi, a u posljednje vrijeme i žarulje te slično. Po osobi se, naime, u Hrvatsku može prenijeti šteka cigareta, 100 cigarilosa, 50 cigara ili 250 grama duhana, litra žestokog pića, 16 litara piva..., dok je zabranjeno prenošenje, primjerice, svježeg mesa, suhomesnatih i mliječnih proizvoda.

- Kupujmo Hrvatsko, ali u Srbiji - kaže nam u polušali jedan stanovnik Batine, koji bar jednom tjedno svrati do susjednog vojvođanskog mjesta Bezdana, gdje kupuje čak i osnovne životne namirnice, poput kruha. U srijedu je, dodaje, kupio karton mineralne vode Jamnice. Dok je boca od litre i pol Jamnice u Hrvatskoj nešto manje od šest kuna, u Srbiji je ona, tvrdi, oko 3,5 kuna.

- Nije me sramota reći da u susjednoj zemlji kupujem gotovo sve pa tako i cigarete. Rovinjske, primjerice, gotovo su dvostruko jeftinije u Srbiji nego u državi u kojoj se proizvode. Evo, šteka cigareta je u Srbiji približno 120 kuna, a kod nas stotinjak kuna više - kaže.

A da problem odlaziti u kupnju u Srbiju nije ni za mnoge druge dokaz je i po nekoliko stotina automobila kojih dnevno na graničnom prijelazu Batina iziđe iz Hrvatske. I vrati se u nju punih prtljažnika. Većini od njih krajnje je odredište Bezdan, točnije neka tamošnja trgovina. Također, često se putuje u Bogojevo, nekoliko kilometara udaljeno od graničnog prijelaza u Erdutu.

- Srijedom je promet uobičajen, ali već u četvrtak će biti udvostručen - saznajemo na prijelazu u Batini. Četvrtak i nedjelja, naime, u Bezdanu su tržni dani, pa Baranjci i Slavonci odlaze po gotovo sve artikle koji se mogu naći na tržnici, dakako ako nisu na popisu onih koji se ne smiju uvoziti.
Velika ušteda

Jedan naš sugovornik je, primjerice, proteklog četvrtka na bezdanskoj tržnici kupio - žarulje. U Hrvatskoj se, kaže, mogu kupiti samo štedne, čije cijene mu nikako ne odgovaraju, dok su one sa žarnom niti, kakve mnogi još uvijek koriste, a u Europskoj uniji se više ne proizvode, na bezdanskoj tržnici između jedne i dvije kune. Budući mladenci u Srbiju odlaze i po prstenje.

- Neću ulaziti u kvalitetu zlata, ali slično prstenje u Osijeku košta 4500 kuna, dok sam ga u Bezdanu platio 300 eura, dakle približno 2200 kuna - priča Belomanastirac koji će izabranici svoga srca prsten na ruku staviti krajem srpnja.

Posebna je priča začinska paprika. Ne samo Baranjci i Slavonci nego i oni iz udaljenijih krajeva Lijepe Naše, po nju odlaze u Bezdan, Bački Monoštor, Kupusinu ili ostala vojvođanska mjesta. Cijena kilograma paprike tamo je u prosjeku 80 kuna, dok se ona u Baranji kreće između 120 i 140 kuna. Ni odjeća, odnosno obuća, nisu rijetkost u prtljažnicima automobila. Netko po nju poseže i do poznatog buvljaka u Subotici, ali se mnogi zadovolje “markiranom” robom iz spomenutog Bezdana, Sombora, Bogojeva i ostalih mjesta blizu granice.

Kupnja u Srbiji često završi i ručkom u nekom od tamošnjih restorana. Riblji paprikaš, pržena riba, roštilj, razni odresci i ostalo najčešće su na meniju. Neki, poput jednog našeg sugovornika, kući nose pečene ćevape.

- Za tridesetak kuna dobijemo kilogram pečenih ćevapa. Je li to moguće negdje u Hrvatskoj? - pita se.

I tako, dok dio populacije, sudeći prema komentarima na društvenim mrežama, tvrdi kako u Srbiju ne bi išao u kupnju ni u slučaju da u Hrvatskoj mora jesti travu, mnogo je više onih koji, povodeći se pukom željom za preživljavanjem i uštedom, prilično često svoje teško zarađene kune potroše s druge strane Dunava.

VEĆINA POŠTUJE CARINSKE PROPISE

Kako neslužbeno doznajemo, rijetki su oni koji ne poštuju carinske propise, pa djelatnici Carine u većini prtljažnika nalaze onoliko robe koliko je dopušteno unositi u Hrvatsku. No, dogodi se da pojedinci pokušaju prevariti granične službenike, ali brzo shvate da im se to ne isplati. Na svu sreću, takvi su rijetki.

ZAUSTAVILI KUPNJU VJENČANICA

Donedavno su Hrvatice u Srbiju odlazile kako bi iznajmile ili kupile vjenčanice, ali su relativno novi propisi tome stali na kraj, o čemu je Glas Slavonije svojevremeno pisao. Podsjetimo, vjenčanice nije zabranjeno uvoziti, ali se to smatra povremenim uvozom, što za sobom vuče nove troškove, kako špediterske, tako i carinske. Na inzistiranje domaćih proizvođača vjenčanica, naime, HGK se angažirao kako bi ih zaštitio. Upozorili su središnji Carinski ured o kršenju određenih zakonskih odredbi vezanih uz uvoz vjenčanica, što je urodilo plodom. Godinama, naime, za uvoz vjenčanica nije bilo nikakvih dodatnih troškova, premda se njihova cijena nikako ne uklapa u carinska pravila. Vrijednosni limit za unos robe nekomercijalne naravi u osobnoj prtljazi putnika je 3200 kuna za putnike u pomorskom i zračnom prometu, 2200 kuna po putniku za ostale vrste prijevoza te 1100 kuna za putnike mlađe od 15 godina, bez obzira na vrstu prijevoza. Budući da su vjenčanice skuplje od spomenutih iznosa, jasno je koliko je bilo kršenja zakona. Nakon reakcije HGK-a, Carinska uprava je odgovorila kako će obraćati veću pozornost na spomenutu robu.


Komentari članka

Vezani članci

Obitelj Jerković ni ne pomišlja na odlazak, bave se sustavima za satelitsko navođenje strojeva po njivama i zapošljavaju 20 ljudi

23.10.2019.

Želimo svojim primjerom pokazati da se može, voljeli bismo da i drugi pokrenu posao i zablistaju prezentirajući slavonski trud, upornost i na kraju uspjeh, kaže Alojzije Jerković

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj za kolovoz iznosila je 6.438 kuna

22.10.2019.

Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za kolovoz iznosila je 6.438 kuna, što je na godišnjoj razini realno više za dva posto, objavio je u ponedjeljak Državni zavod za statistiku (DZS)

Hrvatske tvrtke lani isplatile 100 milijuna kuna više za otpremnine

22.10.2019.

Hrvatske su tvrtke lani za otpremnine isplatile gotovo 763,3 milijuna kuna. To je gotovo 100 milijuna kuna ili 14,7 posto više nego prethodne godine, pokazuju podaci Fine.

Za poslodavca je rizik velik jer su kazne do 100.000 kuna

21.10.2019.

Poslodavac koji zapošljava radnika dužan je s njim sklopiti pisani ugovor o radu čiji je minimalni sadržaj propisan Zakonom o radu

U svega par dana otkupna cijena mandarina pala je s 3,50 na 2,30 kuna

11.10.2019.

Problemi u prodaji obično nastaju zbog dozrijevanja većine sorata, ali sve prisutnije mandarine iz drugih proizvodnih područja EU i trećih zemalja, što uzrokuje pad cijene ispod cijene koštanja

Tag cloud

  1. 1947 članka imaju tag hrvatska
  2. 1973 članka imaju tag turizam
  3. 1551 članka imaju tag financije
  4. 1250 članka imaju tag izvoz
  5. 846 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 982 članka imaju tag svijet
  7. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 973 članka imaju tag trgovina
  9. 838 članka imaju tag investicije
  10. 684 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 919 članka imaju tag ict
  12. 967 članka imaju tag EU
  13. 864 članka imaju tag industrija
  14. 770 članka imaju tag menadžment
  15. 573 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 588 članka imaju tag maloprodaja
  18. 550 članka imaju tag marketing
  19. 508 članka imaju tag tehnologija
  20. 489 članka imaju tag krediti
  21. 367 članka imaju tag poticaji
  22. 429 članka imaju tag obrazovanje
  23. 348 članka imaju tag eu fondovi
  24. 396 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 347 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 423 članka imaju tag dzs
  31. 305 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 346 članka imaju tag energetika
  36. 351 članka imaju tag porezi
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 379 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija