Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Lip 2016

Kupuju hrvatsko, ali u Srbiji, zato što je jeftinije

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Ivica GETTO  

Kupuju hrvatsko, ali u Srbiji, zato što je jeftinije

Ono što je do prije nekoliko godina za hrvatske šopingholičare bila Mađarska, sada je, bar za stanovnike istočnijih dijelova Lijepe Naše - Srbija.

Svakodnevno u pogranična mjesta i gradove u susjednoj zemlji odlazi veliki broj hrvatskih građana s osnovnim ciljem - potrošiti manje novca za robu koja je u vlastitoj domovini, zbog raznih davanja i poreza, kudikamo skuplja, bez obzira na to što je čest slučaj da se u trgovačkim košarama i kolicima nađu artikli proizvedeni upravo u Hrvatskoj.
Duhan, lijekovi...

Najčešća meta hrvatskih kupaca su cigarete, paprika, Vegeta, sokovi, lijekovi, higijenski proizvodi, a u posljednje vrijeme i žarulje te slično. Po osobi se, naime, u Hrvatsku može prenijeti šteka cigareta, 100 cigarilosa, 50 cigara ili 250 grama duhana, litra žestokog pića, 16 litara piva..., dok je zabranjeno prenošenje, primjerice, svježeg mesa, suhomesnatih i mliječnih proizvoda.

- Kupujmo Hrvatsko, ali u Srbiji - kaže nam u polušali jedan stanovnik Batine, koji bar jednom tjedno svrati do susjednog vojvođanskog mjesta Bezdana, gdje kupuje čak i osnovne životne namirnice, poput kruha. U srijedu je, dodaje, kupio karton mineralne vode Jamnice. Dok je boca od litre i pol Jamnice u Hrvatskoj nešto manje od šest kuna, u Srbiji je ona, tvrdi, oko 3,5 kuna.

- Nije me sramota reći da u susjednoj zemlji kupujem gotovo sve pa tako i cigarete. Rovinjske, primjerice, gotovo su dvostruko jeftinije u Srbiji nego u državi u kojoj se proizvode. Evo, šteka cigareta je u Srbiji približno 120 kuna, a kod nas stotinjak kuna više - kaže.

A da problem odlaziti u kupnju u Srbiju nije ni za mnoge druge dokaz je i po nekoliko stotina automobila kojih dnevno na graničnom prijelazu Batina iziđe iz Hrvatske. I vrati se u nju punih prtljažnika. Većini od njih krajnje je odredište Bezdan, točnije neka tamošnja trgovina. Također, često se putuje u Bogojevo, nekoliko kilometara udaljeno od graničnog prijelaza u Erdutu.

- Srijedom je promet uobičajen, ali već u četvrtak će biti udvostručen - saznajemo na prijelazu u Batini. Četvrtak i nedjelja, naime, u Bezdanu su tržni dani, pa Baranjci i Slavonci odlaze po gotovo sve artikle koji se mogu naći na tržnici, dakako ako nisu na popisu onih koji se ne smiju uvoziti.
Velika ušteda

Jedan naš sugovornik je, primjerice, proteklog četvrtka na bezdanskoj tržnici kupio - žarulje. U Hrvatskoj se, kaže, mogu kupiti samo štedne, čije cijene mu nikako ne odgovaraju, dok su one sa žarnom niti, kakve mnogi još uvijek koriste, a u Europskoj uniji se više ne proizvode, na bezdanskoj tržnici između jedne i dvije kune. Budući mladenci u Srbiju odlaze i po prstenje.

- Neću ulaziti u kvalitetu zlata, ali slično prstenje u Osijeku košta 4500 kuna, dok sam ga u Bezdanu platio 300 eura, dakle približno 2200 kuna - priča Belomanastirac koji će izabranici svoga srca prsten na ruku staviti krajem srpnja.

Posebna je priča začinska paprika. Ne samo Baranjci i Slavonci nego i oni iz udaljenijih krajeva Lijepe Naše, po nju odlaze u Bezdan, Bački Monoštor, Kupusinu ili ostala vojvođanska mjesta. Cijena kilograma paprike tamo je u prosjeku 80 kuna, dok se ona u Baranji kreće između 120 i 140 kuna. Ni odjeća, odnosno obuća, nisu rijetkost u prtljažnicima automobila. Netko po nju poseže i do poznatog buvljaka u Subotici, ali se mnogi zadovolje “markiranom” robom iz spomenutog Bezdana, Sombora, Bogojeva i ostalih mjesta blizu granice.

Kupnja u Srbiji često završi i ručkom u nekom od tamošnjih restorana. Riblji paprikaš, pržena riba, roštilj, razni odresci i ostalo najčešće su na meniju. Neki, poput jednog našeg sugovornika, kući nose pečene ćevape.

- Za tridesetak kuna dobijemo kilogram pečenih ćevapa. Je li to moguće negdje u Hrvatskoj? - pita se.

I tako, dok dio populacije, sudeći prema komentarima na društvenim mrežama, tvrdi kako u Srbiju ne bi išao u kupnju ni u slučaju da u Hrvatskoj mora jesti travu, mnogo je više onih koji, povodeći se pukom željom za preživljavanjem i uštedom, prilično često svoje teško zarađene kune potroše s druge strane Dunava.

VEĆINA POŠTUJE CARINSKE PROPISE

Kako neslužbeno doznajemo, rijetki su oni koji ne poštuju carinske propise, pa djelatnici Carine u većini prtljažnika nalaze onoliko robe koliko je dopušteno unositi u Hrvatsku. No, dogodi se da pojedinci pokušaju prevariti granične službenike, ali brzo shvate da im se to ne isplati. Na svu sreću, takvi su rijetki.

ZAUSTAVILI KUPNJU VJENČANICA

Donedavno su Hrvatice u Srbiju odlazile kako bi iznajmile ili kupile vjenčanice, ali su relativno novi propisi tome stali na kraj, o čemu je Glas Slavonije svojevremeno pisao. Podsjetimo, vjenčanice nije zabranjeno uvoziti, ali se to smatra povremenim uvozom, što za sobom vuče nove troškove, kako špediterske, tako i carinske. Na inzistiranje domaćih proizvođača vjenčanica, naime, HGK se angažirao kako bi ih zaštitio. Upozorili su središnji Carinski ured o kršenju određenih zakonskih odredbi vezanih uz uvoz vjenčanica, što je urodilo plodom. Godinama, naime, za uvoz vjenčanica nije bilo nikakvih dodatnih troškova, premda se njihova cijena nikako ne uklapa u carinska pravila. Vrijednosni limit za unos robe nekomercijalne naravi u osobnoj prtljazi putnika je 3200 kuna za putnike u pomorskom i zračnom prometu, 2200 kuna po putniku za ostale vrste prijevoza te 1100 kuna za putnike mlađe od 15 godina, bez obzira na vrstu prijevoza. Budući da su vjenčanice skuplje od spomenutih iznosa, jasno je koliko je bilo kršenja zakona. Nakon reakcije HGK-a, Carinska uprava je odgovorila kako će obraćati veću pozornost na spomenutu robu.


Komentari članka

Vezani članci

Izazovna jesen - Ekonomska bijeda gotovo je zajamčena

21.05.2020.

Mnogima se vjerojatno u nekom trenutku tijekom koronakrize drastično promijenila percepcija onih ‘nedovoljnih‘ 2,5 posto gospodarskog rasta prije nego je najveći show na svijetu počeo, a kako odmiču proljetni mjeseci ta se misao sve više vraća.

Cijene padaju, ljudi zbog krize i neizvjesnosti kupuju samo najnužnije

20.05.2020.

"Deflacija u 2020. godini je izgledna. Kriza izazvana koronavirusom predstavlja snažan udar na potrošnju, što se vidjelo i u vrijeme karantene, kada je malo toga radilo, a tu je i pad cijena nafte na svjetskom tržištu", kaže makroekonomist Goran Šaravanja

Besplatno ih dijele građanima: Pokušavaju spasiti turizam podjelom vaučera

19.05.2020.

U Sloveniji je najavljeno da bi svaki punoljetni državljanin trebao dobiti 200 eura vaučera za korištenje usluga slovenskih turističkih ponuđača, što je ukupno oko 300 mil. eura .

U fokus globalne ekonomije vratila se proizvodnja hrane

18.05.2020.

"Poljoprivredni sektor Hrvatskoj je daleko važniji nego ostalim članicama Europske unije, ali to ne govori toliko o razvijenosti domaće poljoprivrede, koliko o neiskorištenosti potencijala ostalih ekonomskih sektora. Bruto dodana vrijednost primarne proiz

Velika analiza: Koliko je hrvatski javni sektor zapravo (ne)efikasan?

18.05.2020.

Hrvatska nažalost spada u države EU u kojima javne službe ne tretiraju sve građane jednako. Moglo bi se reći da su na papiru svi jednaki, ali postoje oni "nejednakiji". Tako su javne službe u Hrvatskoj jako pristrane i neprofesionalne. Po razini nepristra

Tag cloud

  1. 2003 članka imaju tag hrvatska
  2. 2042 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1060 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 699 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 989 članka imaju tag EU
  14. 887 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 566 članka imaju tag marketing
  19. 391 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 518 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 280 članka imaju tag potpore
  24. 362 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 351 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 376 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 300 članka imaju tag opg
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija