Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Lip 2016

Kupuju hrvatsko, ali u Srbiji, zato što je jeftinije

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Ivica GETTO  

Kupuju hrvatsko, ali u Srbiji, zato što je jeftinije

Ono što je do prije nekoliko godina za hrvatske šopingholičare bila Mađarska, sada je, bar za stanovnike istočnijih dijelova Lijepe Naše - Srbija.

Svakodnevno u pogranična mjesta i gradove u susjednoj zemlji odlazi veliki broj hrvatskih građana s osnovnim ciljem - potrošiti manje novca za robu koja je u vlastitoj domovini, zbog raznih davanja i poreza, kudikamo skuplja, bez obzira na to što je čest slučaj da se u trgovačkim košarama i kolicima nađu artikli proizvedeni upravo u Hrvatskoj.
Duhan, lijekovi...

Najčešća meta hrvatskih kupaca su cigarete, paprika, Vegeta, sokovi, lijekovi, higijenski proizvodi, a u posljednje vrijeme i žarulje te slično. Po osobi se, naime, u Hrvatsku može prenijeti šteka cigareta, 100 cigarilosa, 50 cigara ili 250 grama duhana, litra žestokog pića, 16 litara piva..., dok je zabranjeno prenošenje, primjerice, svježeg mesa, suhomesnatih i mliječnih proizvoda.

- Kupujmo Hrvatsko, ali u Srbiji - kaže nam u polušali jedan stanovnik Batine, koji bar jednom tjedno svrati do susjednog vojvođanskog mjesta Bezdana, gdje kupuje čak i osnovne životne namirnice, poput kruha. U srijedu je, dodaje, kupio karton mineralne vode Jamnice. Dok je boca od litre i pol Jamnice u Hrvatskoj nešto manje od šest kuna, u Srbiji je ona, tvrdi, oko 3,5 kuna.

- Nije me sramota reći da u susjednoj zemlji kupujem gotovo sve pa tako i cigarete. Rovinjske, primjerice, gotovo su dvostruko jeftinije u Srbiji nego u državi u kojoj se proizvode. Evo, šteka cigareta je u Srbiji približno 120 kuna, a kod nas stotinjak kuna više - kaže.

A da problem odlaziti u kupnju u Srbiju nije ni za mnoge druge dokaz je i po nekoliko stotina automobila kojih dnevno na graničnom prijelazu Batina iziđe iz Hrvatske. I vrati se u nju punih prtljažnika. Većini od njih krajnje je odredište Bezdan, točnije neka tamošnja trgovina. Također, često se putuje u Bogojevo, nekoliko kilometara udaljeno od graničnog prijelaza u Erdutu.

- Srijedom je promet uobičajen, ali već u četvrtak će biti udvostručen - saznajemo na prijelazu u Batini. Četvrtak i nedjelja, naime, u Bezdanu su tržni dani, pa Baranjci i Slavonci odlaze po gotovo sve artikle koji se mogu naći na tržnici, dakako ako nisu na popisu onih koji se ne smiju uvoziti.
Velika ušteda

Jedan naš sugovornik je, primjerice, proteklog četvrtka na bezdanskoj tržnici kupio - žarulje. U Hrvatskoj se, kaže, mogu kupiti samo štedne, čije cijene mu nikako ne odgovaraju, dok su one sa žarnom niti, kakve mnogi još uvijek koriste, a u Europskoj uniji se više ne proizvode, na bezdanskoj tržnici između jedne i dvije kune. Budući mladenci u Srbiju odlaze i po prstenje.

- Neću ulaziti u kvalitetu zlata, ali slično prstenje u Osijeku košta 4500 kuna, dok sam ga u Bezdanu platio 300 eura, dakle približno 2200 kuna - priča Belomanastirac koji će izabranici svoga srca prsten na ruku staviti krajem srpnja.

Posebna je priča začinska paprika. Ne samo Baranjci i Slavonci nego i oni iz udaljenijih krajeva Lijepe Naše, po nju odlaze u Bezdan, Bački Monoštor, Kupusinu ili ostala vojvođanska mjesta. Cijena kilograma paprike tamo je u prosjeku 80 kuna, dok se ona u Baranji kreće između 120 i 140 kuna. Ni odjeća, odnosno obuća, nisu rijetkost u prtljažnicima automobila. Netko po nju poseže i do poznatog buvljaka u Subotici, ali se mnogi zadovolje “markiranom” robom iz spomenutog Bezdana, Sombora, Bogojeva i ostalih mjesta blizu granice.

Kupnja u Srbiji često završi i ručkom u nekom od tamošnjih restorana. Riblji paprikaš, pržena riba, roštilj, razni odresci i ostalo najčešće su na meniju. Neki, poput jednog našeg sugovornika, kući nose pečene ćevape.

- Za tridesetak kuna dobijemo kilogram pečenih ćevapa. Je li to moguće negdje u Hrvatskoj? - pita se.

I tako, dok dio populacije, sudeći prema komentarima na društvenim mrežama, tvrdi kako u Srbiju ne bi išao u kupnju ni u slučaju da u Hrvatskoj mora jesti travu, mnogo je više onih koji, povodeći se pukom željom za preživljavanjem i uštedom, prilično često svoje teško zarađene kune potroše s druge strane Dunava.

VEĆINA POŠTUJE CARINSKE PROPISE

Kako neslužbeno doznajemo, rijetki su oni koji ne poštuju carinske propise, pa djelatnici Carine u većini prtljažnika nalaze onoliko robe koliko je dopušteno unositi u Hrvatsku. No, dogodi se da pojedinci pokušaju prevariti granične službenike, ali brzo shvate da im se to ne isplati. Na svu sreću, takvi su rijetki.

ZAUSTAVILI KUPNJU VJENČANICA

Donedavno su Hrvatice u Srbiju odlazile kako bi iznajmile ili kupile vjenčanice, ali su relativno novi propisi tome stali na kraj, o čemu je Glas Slavonije svojevremeno pisao. Podsjetimo, vjenčanice nije zabranjeno uvoziti, ali se to smatra povremenim uvozom, što za sobom vuče nove troškove, kako špediterske, tako i carinske. Na inzistiranje domaćih proizvođača vjenčanica, naime, HGK se angažirao kako bi ih zaštitio. Upozorili su središnji Carinski ured o kršenju određenih zakonskih odredbi vezanih uz uvoz vjenčanica, što je urodilo plodom. Godinama, naime, za uvoz vjenčanica nije bilo nikakvih dodatnih troškova, premda se njihova cijena nikako ne uklapa u carinska pravila. Vrijednosni limit za unos robe nekomercijalne naravi u osobnoj prtljazi putnika je 3200 kuna za putnike u pomorskom i zračnom prometu, 2200 kuna po putniku za ostale vrste prijevoza te 1100 kuna za putnike mlađe od 15 godina, bez obzira na vrstu prijevoza. Budući da su vjenčanice skuplje od spomenutih iznosa, jasno je koliko je bilo kršenja zakona. Nakon reakcije HGK-a, Carinska uprava je odgovorila kako će obraćati veću pozornost na spomenutu robu.


Komentari članka

Vezani članci

Tvrtka osnovana s 10 kuna i bez zaposlenika koči ulazak talijanskog diskontera u Hrvatsku

11.09.2019.

Na kakve sve probleme strani investitori nailaze u Hrvatskoj u pokušaju pokretanja biznisa, svjedoči primjer i talijanskog diskontera Eurospina koji planira otvoriti trgovine u svim hrvatskim gradovima s više od deset tisuća stanovnika.

Izmjene Pravilnika o porezu na dohodak - mogućnost za povećanje primanja

02.09.2019.

Ministar financija Zdravko Marić poručio je da izmjene Pravilnika o porezu na dohodak, koje na snagu stupaju s današnjim danom, poslodavcima pružaju dodatnu mogućnost za povećanje primanja njihovih zaposlenika.

Nisu se bojali konkurencije i mislili su da im Lidl i Aldi ne mogu ništa... Pogriješili su

20.08.2019.

Kada se 1990. u predgrađu Birminghama otvorio supermarket Aldi na svojim je policama nudio jedva 600 proizvoda. Kečape, salame, praške i mlijeko nepoznatih brendova. Otprilike kao i lokalni kvartovski dućan, samo tri puta jeftinije

Pevec najavio otvaranje novog trgovačkog centra, te gradnju centara u još dva grada

20.08.2019.

Pevec, prvi hrvatski trgovački lanac, otkupio je objekt bivšeg Super Konzuma od nizozemskog fonda WPC Agro II, u Ulici Petra Svačića u Slavonskom Brodu te najavio otvaranje novog suvremenog Pevec centra na toj lokaciji. Objekt je trenutno u fazi preuziman

Stampedo rasta cijena: Kvadrat stana u dvije godine poskupio 800 eura

19.08.2019.

Tražene cijene stanova rasle su i u ostalim većim hrvatskim gradovima. Tako je i prosječna cijena kvadrata stana u Splitu u 12 mjeseci skočila za 8 posto i u srpnju iznosila 2890 eura. Prosječna cijena kvadrata stana u Rijeci je u srpnju iznosila 1579 eur

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1961 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 968 članka imaju tag trgovina
  8. 970 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 911 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 506 članka imaju tag tehnologija
  20. 486 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 393 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 340 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 346 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija