Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Lip 2016

Kupuju hrvatsko, ali u Srbiji, zato što je jeftinije

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Ivica GETTO  

Kupuju hrvatsko, ali u Srbiji, zato što je jeftinije

Ono što je do prije nekoliko godina za hrvatske šopingholičare bila Mađarska, sada je, bar za stanovnike istočnijih dijelova Lijepe Naše - Srbija.

Svakodnevno u pogranična mjesta i gradove u susjednoj zemlji odlazi veliki broj hrvatskih građana s osnovnim ciljem - potrošiti manje novca za robu koja je u vlastitoj domovini, zbog raznih davanja i poreza, kudikamo skuplja, bez obzira na to što je čest slučaj da se u trgovačkim košarama i kolicima nađu artikli proizvedeni upravo u Hrvatskoj.
Duhan, lijekovi...

Najčešća meta hrvatskih kupaca su cigarete, paprika, Vegeta, sokovi, lijekovi, higijenski proizvodi, a u posljednje vrijeme i žarulje te slično. Po osobi se, naime, u Hrvatsku može prenijeti šteka cigareta, 100 cigarilosa, 50 cigara ili 250 grama duhana, litra žestokog pića, 16 litara piva..., dok je zabranjeno prenošenje, primjerice, svježeg mesa, suhomesnatih i mliječnih proizvoda.

- Kupujmo Hrvatsko, ali u Srbiji - kaže nam u polušali jedan stanovnik Batine, koji bar jednom tjedno svrati do susjednog vojvođanskog mjesta Bezdana, gdje kupuje čak i osnovne životne namirnice, poput kruha. U srijedu je, dodaje, kupio karton mineralne vode Jamnice. Dok je boca od litre i pol Jamnice u Hrvatskoj nešto manje od šest kuna, u Srbiji je ona, tvrdi, oko 3,5 kuna.

- Nije me sramota reći da u susjednoj zemlji kupujem gotovo sve pa tako i cigarete. Rovinjske, primjerice, gotovo su dvostruko jeftinije u Srbiji nego u državi u kojoj se proizvode. Evo, šteka cigareta je u Srbiji približno 120 kuna, a kod nas stotinjak kuna više - kaže.

A da problem odlaziti u kupnju u Srbiju nije ni za mnoge druge dokaz je i po nekoliko stotina automobila kojih dnevno na graničnom prijelazu Batina iziđe iz Hrvatske. I vrati se u nju punih prtljažnika. Većini od njih krajnje je odredište Bezdan, točnije neka tamošnja trgovina. Također, često se putuje u Bogojevo, nekoliko kilometara udaljeno od graničnog prijelaza u Erdutu.

- Srijedom je promet uobičajen, ali već u četvrtak će biti udvostručen - saznajemo na prijelazu u Batini. Četvrtak i nedjelja, naime, u Bezdanu su tržni dani, pa Baranjci i Slavonci odlaze po gotovo sve artikle koji se mogu naći na tržnici, dakako ako nisu na popisu onih koji se ne smiju uvoziti.
Velika ušteda

Jedan naš sugovornik je, primjerice, proteklog četvrtka na bezdanskoj tržnici kupio - žarulje. U Hrvatskoj se, kaže, mogu kupiti samo štedne, čije cijene mu nikako ne odgovaraju, dok su one sa žarnom niti, kakve mnogi još uvijek koriste, a u Europskoj uniji se više ne proizvode, na bezdanskoj tržnici između jedne i dvije kune. Budući mladenci u Srbiju odlaze i po prstenje.

- Neću ulaziti u kvalitetu zlata, ali slično prstenje u Osijeku košta 4500 kuna, dok sam ga u Bezdanu platio 300 eura, dakle približno 2200 kuna - priča Belomanastirac koji će izabranici svoga srca prsten na ruku staviti krajem srpnja.

Posebna je priča začinska paprika. Ne samo Baranjci i Slavonci nego i oni iz udaljenijih krajeva Lijepe Naše, po nju odlaze u Bezdan, Bački Monoštor, Kupusinu ili ostala vojvođanska mjesta. Cijena kilograma paprike tamo je u prosjeku 80 kuna, dok se ona u Baranji kreće između 120 i 140 kuna. Ni odjeća, odnosno obuća, nisu rijetkost u prtljažnicima automobila. Netko po nju poseže i do poznatog buvljaka u Subotici, ali se mnogi zadovolje “markiranom” robom iz spomenutog Bezdana, Sombora, Bogojeva i ostalih mjesta blizu granice.

Kupnja u Srbiji često završi i ručkom u nekom od tamošnjih restorana. Riblji paprikaš, pržena riba, roštilj, razni odresci i ostalo najčešće su na meniju. Neki, poput jednog našeg sugovornika, kući nose pečene ćevape.

- Za tridesetak kuna dobijemo kilogram pečenih ćevapa. Je li to moguće negdje u Hrvatskoj? - pita se.

I tako, dok dio populacije, sudeći prema komentarima na društvenim mrežama, tvrdi kako u Srbiju ne bi išao u kupnju ni u slučaju da u Hrvatskoj mora jesti travu, mnogo je više onih koji, povodeći se pukom željom za preživljavanjem i uštedom, prilično često svoje teško zarađene kune potroše s druge strane Dunava.

VEĆINA POŠTUJE CARINSKE PROPISE

Kako neslužbeno doznajemo, rijetki su oni koji ne poštuju carinske propise, pa djelatnici Carine u većini prtljažnika nalaze onoliko robe koliko je dopušteno unositi u Hrvatsku. No, dogodi se da pojedinci pokušaju prevariti granične službenike, ali brzo shvate da im se to ne isplati. Na svu sreću, takvi su rijetki.

ZAUSTAVILI KUPNJU VJENČANICA

Donedavno su Hrvatice u Srbiju odlazile kako bi iznajmile ili kupile vjenčanice, ali su relativno novi propisi tome stali na kraj, o čemu je Glas Slavonije svojevremeno pisao. Podsjetimo, vjenčanice nije zabranjeno uvoziti, ali se to smatra povremenim uvozom, što za sobom vuče nove troškove, kako špediterske, tako i carinske. Na inzistiranje domaćih proizvođača vjenčanica, naime, HGK se angažirao kako bi ih zaštitio. Upozorili su središnji Carinski ured o kršenju određenih zakonskih odredbi vezanih uz uvoz vjenčanica, što je urodilo plodom. Godinama, naime, za uvoz vjenčanica nije bilo nikakvih dodatnih troškova, premda se njihova cijena nikako ne uklapa u carinska pravila. Vrijednosni limit za unos robe nekomercijalne naravi u osobnoj prtljazi putnika je 3200 kuna za putnike u pomorskom i zračnom prometu, 2200 kuna po putniku za ostale vrste prijevoza te 1100 kuna za putnike mlađe od 15 godina, bez obzira na vrstu prijevoza. Budući da su vjenčanice skuplje od spomenutih iznosa, jasno je koliko je bilo kršenja zakona. Nakon reakcije HGK-a, Carinska uprava je odgovorila kako će obraćati veću pozornost na spomenutu robu.


Komentari članka

Vezani članci

Izvoz u prva tri mjeseca veći za tri posto, a uvoz manji za 0,5 posto

11.05.2026.

Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prva tri mjeseca ove godine iznosila je 6,4 milijarde eura, što je tri posto više nego u istom mjesecu lani, a uvoz je pao za 0,5 posto, na 11 milijardi eura, prvi su podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavlje

Hrvatska ubrzava izvoz visoke tehnologije i smanjuje jaz s EU

08.05.2026.

Hrvatska se nalazi pred točkom pune zaposlenosti. Godine 2025. stopa zaposlenosti dosegnula je povijesno rekordnu razinu. Pritom je u našoj zemlji radilo 1,7 milijuna ljudi, a stopa zaposlenosti iznosila je 74,4 posto. Hrvatska ubire plodove tržišne ekono

Hrvatska 2035.: IT će eksplodirati, u industriji kritičan nedostatak ljudi

07.05.2026.

Dokument Europskog centra za razvoj strukovnog obrazovanja predviđa da će za 10 godina najveći izazov biti zapošljavanje u industriji

Kako je Hrvatska izgubila razvojnu utrku započetu prije 22 godine

04.05.2026.

Nakon 1. svibnja 2004. i najvećeg proširenja EU većina država tranzicijske Europe ubrzano je rasla. Hrvatska to do danas nije nadoknadila Subota, 1. svibnja 2004. bio je prijelomni dan za Europu. Ulaskom deset država u Europsku uniju stvorena je nova kon

BBC: Ove turističke destinacije su kao Hrvatska, ali jeftinije

21.04.2026.

BBC je izdvojio nekoliko lokacija koje sve više dobivaju na popularnosti, a namijenjenih Britancima koji traže povoljniju i pomalo drugačiju destinaciju za ljeto.

Tag cloud

  1. 2857 članka imaju tag turizam
  2. 2710 članka imaju tag hrvatska
  3. 1810 članka imaju tag svijet
  4. 1491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2004 članka imaju tag financije
  6. 1566 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1656 članka imaju tag izvoz
  8. 1394 članka imaju tag ict
  9. 1320 članka imaju tag trgovina
  10. 1341 članka imaju tag industrija
  11. 1250 članka imaju tag investicije
  12. 1080 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 541 članka imaju tag krediti
  14. 1078 članka imaju tag menadžment
  15. 1184 članka imaju tag EU
  16. 870 članka imaju tag poduzetništvo
  17. 462 članka imaju tag BDP
  18. 687 članka imaju tag opg
  19. 793 članka imaju tag maloprodaja
  20. 556 članka imaju tag poticaji
  21. 693 članka imaju tag tehnologija
  22. 710 članka imaju tag marketing
  23. 406 članka imaju tag potpore
  24. 519 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 458 članka imaju tag koronavirus
  26. 965 članka imaju tag kriza
  27. 516 članka imaju tag eu fondovi
  28. 536 članka imaju tag porezi
  29. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  31. 529 članka imaju tag obrazovanje
  32. 438 članka imaju tag osijek
  33. 450 članka imaju tag start up
  34. 512 članka imaju tag dzs
  35. 453 članka imaju tag energetika
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 362 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke