Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Lip 2016

Kupuju hrvatsko, ali u Srbiji, zato što je jeftinije

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Ivica GETTO  

Kupuju hrvatsko, ali u Srbiji, zato što je jeftinije

Ono što je do prije nekoliko godina za hrvatske šopingholičare bila Mađarska, sada je, bar za stanovnike istočnijih dijelova Lijepe Naše - Srbija.

Svakodnevno u pogranična mjesta i gradove u susjednoj zemlji odlazi veliki broj hrvatskih građana s osnovnim ciljem - potrošiti manje novca za robu koja je u vlastitoj domovini, zbog raznih davanja i poreza, kudikamo skuplja, bez obzira na to što je čest slučaj da se u trgovačkim košarama i kolicima nađu artikli proizvedeni upravo u Hrvatskoj.
Duhan, lijekovi...

Najčešća meta hrvatskih kupaca su cigarete, paprika, Vegeta, sokovi, lijekovi, higijenski proizvodi, a u posljednje vrijeme i žarulje te slično. Po osobi se, naime, u Hrvatsku može prenijeti šteka cigareta, 100 cigarilosa, 50 cigara ili 250 grama duhana, litra žestokog pića, 16 litara piva..., dok je zabranjeno prenošenje, primjerice, svježeg mesa, suhomesnatih i mliječnih proizvoda.

- Kupujmo Hrvatsko, ali u Srbiji - kaže nam u polušali jedan stanovnik Batine, koji bar jednom tjedno svrati do susjednog vojvođanskog mjesta Bezdana, gdje kupuje čak i osnovne životne namirnice, poput kruha. U srijedu je, dodaje, kupio karton mineralne vode Jamnice. Dok je boca od litre i pol Jamnice u Hrvatskoj nešto manje od šest kuna, u Srbiji je ona, tvrdi, oko 3,5 kuna.

- Nije me sramota reći da u susjednoj zemlji kupujem gotovo sve pa tako i cigarete. Rovinjske, primjerice, gotovo su dvostruko jeftinije u Srbiji nego u državi u kojoj se proizvode. Evo, šteka cigareta je u Srbiji približno 120 kuna, a kod nas stotinjak kuna više - kaže.

A da problem odlaziti u kupnju u Srbiju nije ni za mnoge druge dokaz je i po nekoliko stotina automobila kojih dnevno na graničnom prijelazu Batina iziđe iz Hrvatske. I vrati se u nju punih prtljažnika. Većini od njih krajnje je odredište Bezdan, točnije neka tamošnja trgovina. Također, često se putuje u Bogojevo, nekoliko kilometara udaljeno od graničnog prijelaza u Erdutu.

- Srijedom je promet uobičajen, ali već u četvrtak će biti udvostručen - saznajemo na prijelazu u Batini. Četvrtak i nedjelja, naime, u Bezdanu su tržni dani, pa Baranjci i Slavonci odlaze po gotovo sve artikle koji se mogu naći na tržnici, dakako ako nisu na popisu onih koji se ne smiju uvoziti.
Velika ušteda

Jedan naš sugovornik je, primjerice, proteklog četvrtka na bezdanskoj tržnici kupio - žarulje. U Hrvatskoj se, kaže, mogu kupiti samo štedne, čije cijene mu nikako ne odgovaraju, dok su one sa žarnom niti, kakve mnogi još uvijek koriste, a u Europskoj uniji se više ne proizvode, na bezdanskoj tržnici između jedne i dvije kune. Budući mladenci u Srbiju odlaze i po prstenje.

- Neću ulaziti u kvalitetu zlata, ali slično prstenje u Osijeku košta 4500 kuna, dok sam ga u Bezdanu platio 300 eura, dakle približno 2200 kuna - priča Belomanastirac koji će izabranici svoga srca prsten na ruku staviti krajem srpnja.

Posebna je priča začinska paprika. Ne samo Baranjci i Slavonci nego i oni iz udaljenijih krajeva Lijepe Naše, po nju odlaze u Bezdan, Bački Monoštor, Kupusinu ili ostala vojvođanska mjesta. Cijena kilograma paprike tamo je u prosjeku 80 kuna, dok se ona u Baranji kreće između 120 i 140 kuna. Ni odjeća, odnosno obuća, nisu rijetkost u prtljažnicima automobila. Netko po nju poseže i do poznatog buvljaka u Subotici, ali se mnogi zadovolje “markiranom” robom iz spomenutog Bezdana, Sombora, Bogojeva i ostalih mjesta blizu granice.

Kupnja u Srbiji često završi i ručkom u nekom od tamošnjih restorana. Riblji paprikaš, pržena riba, roštilj, razni odresci i ostalo najčešće su na meniju. Neki, poput jednog našeg sugovornika, kući nose pečene ćevape.

- Za tridesetak kuna dobijemo kilogram pečenih ćevapa. Je li to moguće negdje u Hrvatskoj? - pita se.

I tako, dok dio populacije, sudeći prema komentarima na društvenim mrežama, tvrdi kako u Srbiju ne bi išao u kupnju ni u slučaju da u Hrvatskoj mora jesti travu, mnogo je više onih koji, povodeći se pukom željom za preživljavanjem i uštedom, prilično često svoje teško zarađene kune potroše s druge strane Dunava.

VEĆINA POŠTUJE CARINSKE PROPISE

Kako neslužbeno doznajemo, rijetki su oni koji ne poštuju carinske propise, pa djelatnici Carine u većini prtljažnika nalaze onoliko robe koliko je dopušteno unositi u Hrvatsku. No, dogodi se da pojedinci pokušaju prevariti granične službenike, ali brzo shvate da im se to ne isplati. Na svu sreću, takvi su rijetki.

ZAUSTAVILI KUPNJU VJENČANICA

Donedavno su Hrvatice u Srbiju odlazile kako bi iznajmile ili kupile vjenčanice, ali su relativno novi propisi tome stali na kraj, o čemu je Glas Slavonije svojevremeno pisao. Podsjetimo, vjenčanice nije zabranjeno uvoziti, ali se to smatra povremenim uvozom, što za sobom vuče nove troškove, kako špediterske, tako i carinske. Na inzistiranje domaćih proizvođača vjenčanica, naime, HGK se angažirao kako bi ih zaštitio. Upozorili su središnji Carinski ured o kršenju određenih zakonskih odredbi vezanih uz uvoz vjenčanica, što je urodilo plodom. Godinama, naime, za uvoz vjenčanica nije bilo nikakvih dodatnih troškova, premda se njihova cijena nikako ne uklapa u carinska pravila. Vrijednosni limit za unos robe nekomercijalne naravi u osobnoj prtljazi putnika je 3200 kuna za putnike u pomorskom i zračnom prometu, 2200 kuna po putniku za ostale vrste prijevoza te 1100 kuna za putnike mlađe od 15 godina, bez obzira na vrstu prijevoza. Budući da su vjenčanice skuplje od spomenutih iznosa, jasno je koliko je bilo kršenja zakona. Nakon reakcije HGK-a, Carinska uprava je odgovorila kako će obraćati veću pozornost na spomenutu robu.


Komentari članka

Vezani članci

Optimizam bez pokrića (I): kako bi nas gospodarski rast mogao (ponovo) zavarati

16.06.2019.

Svaki pilić ili svinja treba biti dobro nahranjen prije likvidacije, ne bi li adekvatno poslužio krajnjoj svrsi. Ova analogija, premda gruba, može se primijeniti na probleme hrvatskoga gospodarskog rasta

821.593 kune!? Je li moguće da je netko isplaćivao ovakvu prosječnu neto plaću u 2018?

14.06.2019.

Na osnovu godišnjeg financijskog izvještaja, i prema iskazanim satima rada, prosječna neto plaća u tvrtki Luxottica Jugoistočna Europa prošle je godine iznosila više od 820.000 kuna. Je li to moguće? Naknadnom provjerom Fine i Lidera, ustanovili smo da s

Eksplozija u mikro segmentu poduzeća 2018., a pri vrhu sve po starom

13.06.2019.

Podaci iz godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika otkrivaju izvanredno zanimljivu dinamiku u strukturi hrvatskog korporativnog sektora. No, promjene su još uvijek locirane u dnu korporativne piramide. U vrhu je malo promjena.

Majstora nema ni za lijek: 'Dižemo cijene, ali ljudi su spremni platiti koliko god tražimo'

13.06.2019.

Prije tri godine u Zagrebu je bilo gotovo 190 registriranih plinoinstalaterskih obrta, sad ih je niti četrdeset.

Plaćena pauza poslodavce stoji pet milijardi kuna na godinu. Treba li je ukinuti?

13.06.2019.

Hrvatska je jedna od rijetkih članica Europske unije, ako ne i jedina, u kojoj je se polusatna stanka obračunava kao dio redovnog osmosatnog radnog vremena. Prema našem izračunu, ta povlastica za zaposlenike hrvatske poslodavce na godinu stoji 4,8 milijar

Tag cloud

  1. 1913 članka imaju tag hrvatska
  2. 1925 članka imaju tag turizam
  3. 1531 članka imaju tag financije
  4. 1222 članka imaju tag izvoz
  5. 832 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 996 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 956 članka imaju tag trgovina
  8. 827 članka imaju tag investicije
  9. 938 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 958 članka imaju tag EU
  12. 882 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 532 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 574 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 497 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 389 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 338 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 296 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 375 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 375 članka imaju tag BDP
  39. 334 članka imaju tag porezi
  40. 267 članka imaju tag investicija