Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Srp 2009

Krizni porez neće plaćati 1,4 milijuna građana

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Katarina Dimitrijević Hrnjkaš, Marijan Lipovac  

Krizni porez neće plaćati 1,4 milijuna građana

Sve mirovine, plaće i ostala primanja između 3000 i 6000 kuna od kolovoza će se oporezivati s dva posto, takozvanog, kriznog poreza, dok će se primanja iznad 6000 kuna oporezivati s četiri posto. Prijedlog je to Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druga primanja, koji će se primjenjivati do kraja 2010., i kojim bi se u državnu blagajnu do kraja godine trebalo sliti dodatnih 755 milijuna kuna a iduće godine 1,1 milijarda kuna.

Državni tajnik u Ministarstvu financija Ivica Mladineo u utorak je u Saboru kazao da se ovim porezom ne bi oporezivalo 1.420.000 plaća i mirovina od ukupno 2.670.000.
»Od 1,6 milijuna plaća, njih 570.000 se ne bi oporezivalo, dok bi se stopom od dva posto oporezivalo 720.000 plaća a onom od četiri posto 310.000«, kazao je Mladineo i nastavio da se i svega 34.000 mirovina oporezivalo sa četiri posto a s dva posto 190.000. U 70.845 mirovina ne bi se zadiralo. Pojasnio je da se zbog preljevanja svjetske financijske krize gospodarski rast u Hrvatskoj smanjio za 6,7 posto u prvom tromjesječu ove godine. Nastavio je da se smanjila potrošnja, industrijska proizvodnja, graditeljstvo te vanjskotrgovinska robna razmjena.

»Pokazala se potreba za ostvarivanjem ušteda gdje je to god moguće, uključujući plaće a i mirovinsko osiguranje«, kazao je Mladineo. Boris Kunst (HDZ) je ocijenio da se mirovine i plaće oporezuju po načelu pravednosti i razmjernosti jer će oni s višim primanjima plaćati više od ostalih ali je predložio da bi se tim porezom trebalo dohvatiti i iznajmljivače nekretnina, prihode sportaša, dividende te otpremine.

»Kad bi sve ove kategorije sudjelovale u plaćanju ovog posebnog poreza na prihode, tada bi sigurno još više ostvarili prihoda u državni proračun«, zaključio je Kunst. Ipak je podsjetio da su u šest godina porasla socijalna prava, da su prosječne mirovine porasle za 50 posto, odnosno sa 1500 na 2200 kuna, da su minimalna plaće porasle za 60 posto (sa 1800 kuna na 2812 kuna bruto). Porasle su i prosječne plaće i to za 40 posto. Silvano Hrelja (HSU) neistinitim je ocijenio Kunstove tvrdnje o porastu mirovina jer je porast bruto iznosa na mirovine bio, zapravo, odraz toga što je u šest godina broj umirovljenika porastao za 200.000. Ovakav prijedlog oporezivanja prihoda izazvao je salvu kritika oporbe a SDP ga je nazvao »haračem na sirotinju«.

Željka Antunović (SDP) ocijenila je njime najviše biti pogođene obitelji s više djece. »Zna li predsjednica Vlade, koja zagovara obitelj i brigu obitelji sa više djece, da će ovaj porez više plaćati obitelji s više djece jer načelo rasterećenja i poreznih olakšica za obitelji s puno djece u oporezivanju dohotka ruši ovim zakonom«, upitalaa je Antunović i ovu mjeru nazvala vatrogasnom kao i sam rebalans u kom nema sustavne strategije izlaska iz krize. Upozorila je i da će se porez dodatno smanjiti opću potrošnju, a samim time i porarčunske prihode.

I Damir Kajin (IDS) je protiv ovakvog oporezivanja podsječajući na preglomazan državni aparat u kojem se od 2003. do 2006. zaposlilo dodatnih 40.000 ljudi pa je danas sveukupni broj zaposlenih u državnoj upravi, kao i u lokalnim samoupravama te javnim poduzećima dosegao 300.000, što je, prema kajinu, prevelik teret za gospodarstvo. Predviđa da bi kriza mogla svoj vrhunac doseći u svibnju iduće godine.

»Bojim se da smo pred totalnim kaosom a taj kaos vladajući potiču i bijegom od prijevremenih izbora«, zaključio je. Zastupnici su u prvom čitanju raspravili i Prijedlog zakona o plaćama u lokalnoj i regionalnoj samoupravi po kojem plaće u tijelima županija, gradova i općina ne bi smjele biti više od onih u državnoj upravi. Vladajući smatraju da se time uvodi red, a oporba prijedlog smatra protuustavnim jer narušava autonomiju lokalne samouprave.

Ministar uprave Davorin Mlakar kazao je da sve lokalne jedinice zajedno troše više od 23 posto svojih ukupnih prihoda na plaće, a pridodaju li tome i materijalni rashodi i više od 60 posto. Spomenuo je da neki lokalni dužnosnici imaju plaće više od 30.000 kuna. Zvonimir Mršić (SDP) rekao je da bi zakon trebao uvažavati specifičnosti svake jedinice lokalne samouprave, a ne plaće određivati prema prosjeku.

»Ovime će plaće u prosjeku pasti za više od 30 posto i doći će do egzodusa sposobnih ljudi iz lokalne samouprave«, dodao je Mršić. »Uvijek će biti nezadovoljnih, osobito ako to znači smanjivanje plaća«, odgovorio je Mlakar.

SDP podnio amandmane kojima bi uštedjeli 1,7 milijardi kuna
Klub SDP-a je u utorak na novinskoj konferenciji predstavio svojih 11 amandmana na rebalans proračuna kojim se uštedjelo gotovo 1,7 milijardi kuna, a proračunski deficit smanjio bi se za 438 milijuna kuna. U okviru ušteda predlažu da se odustane od gradnje graničnih prijelaza, intelektualnih usluga teškim pola milijarde kuna, od menadžerskih plaća, upremanja ureda, reprezentacije i drugih troškova. Predsjednik kluba, Zoran Milanović, ocijenio je da Vladina politika srlja ka MMF-u a da untaoć tome nema ni naznaka kako bi trebao izgledati proračun za iduću godinu. »Vlada jučer u Saboru nije dala nimalo jasnih poruka i kontura kako bi državna blagajna trebala izgledati u 2010., a mi amandmanima dokazujemo da su uštede moguće«, izjavio je Milanović. Slavko Linić je istovremeno napao Vladu zbog uvođenja kriznog poreza na plaće, mirovine i ostale prihode. »Društveno su neodgovorni jer prebacuju teret na ljude od rada«, rekao je Linić. Upozorili su na nelikvidnost koja je porasla na 16 milijardi kuna a pola od toga otpada na državu. Iz SDP-a ocjenjuju da će iduće godine novi proračunski deficit biti između 10 i 12 milijardi kuna što će se morati namaknuti dodatnim zaduživanjem na vanjskom tržištu od tri milijarde eura.

HDSSB podnio četiri amandmana teška pola milijardi kuna
HDSSB je u ponedjeljak podnio četiri amandmana na rebalans proračuna teških gotovo pola milijardi kuna kojim se predviđa preraspodjela novca pa bi se 262 milijuna kuna uzelo sa stavke subvencija brodogradilištima te bi se od toga preusmjerilo 225 milijuna za besplatne udžbenike socijalno ugroženim uz već predviđenih 69 milijuna. »Izvjesno je da će doći do puno većeg pada standarda građana i povećanja, takozvane, socijalne. Smatram da će veliki broj građana, kojim imaju školsku djecu, tražiti da im udžbenici budu besplatni«, obrazložio je u utorak novinarima Boro Grubišić. Dodatnih četiri milijuna bi se preusmjerilo na gradnju magistralnog vodovoda u istočnoj Slavoniji, a 33 milijuna kuna za borbu protiv komaraca u Osječko-baranjskoj županiji. »Ako brodogradilišta ionako prodaju, onda su inovacije u tom sektoru nešto što se može uzeti i dati gdje je potrebno«, kazao je Grubišić. S pozicija ulaganja u infrastrukturu namaknulo bi se 205 milijuna kuna za poticaje poljoprivredi.


Komentari članka

Vezani članci

HUP: Plaće u javnom sektoru 600 eura veće nego kod privatnika

20.04.2026.

Hrvatsko gospodarstvo u sljedeće dvije godine zadržat će stabilan rast, ali uz izražene rizike povezane s inflacijom, rastom troškova rada, slabljenjem konkurentnosti te pritiscima na održivost javnih financija, procjenjuju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca

MojPosao objavio iznos prosječne plaće s dodacima u prvom kvartalu 2026.

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

Prosječna plaća s dodacima u prvom kvartalu 2026. premašila je 1.600 eura

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

Medijalna neto plaća za siječanj 1.304 eura - prosječna 1.511

23.03.2026.

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj za siječanj iznosila je 1.511 eura i porasla je na godišnjoj razini, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, uz rast i medijalne plaće te razlike među djelatnostima.

Debelo su potplaćeni, a dio naknade im daju na ruke: "Sve više nas odlazi u Austriju i Njemačku"

15.03.2026.

Objava cvjećarke koja je na Redditu odlučila provjeriti kakva su primanja u njezinoj struci brzo je postala žarište šire rasprave o stanju na hrvatskom tržištu rada. S više od tri godine iskustva, zaposlena je za minimalnu plaću, dok ostatak dobiva u goto

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk