Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Kol 2020

Korištenje digitalnih alata trebao bi biti tek posljednji korak

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: PD VL native tim  

Korištenje digitalnih alata trebao bi biti tek posljednji korak

Stalno se govori o potrebi digitalizacije i digitalne transformacije gospodarstva i javne uprave. Koliko to ostaje na riječima, a koliko se napravilo po topm planu, upitali smo Mirjanu Samardžić Novoselec, članicu Uprave Apsolona, koja u toj konzultantskoj tvrtki vodi i razvija segment poslovnog savjetovanja za klijente javnog sektora. “Posljednjih nekoliko godina digitalizacija i digitalna transformacija “vruća” su tema o kojoj se puno piše i raspravlja.

Nedostaje krovna strategija

Uspješno transformirati poslovanje, i u tvrtkama, i u institucijama javnog sektora, podrazumijeva promišljanje i donošenje odluka o novim poslovnim modelima, promjeni načina rada i organizacijske kulture te stavljanje korisnika u prvi plan.

Korištenje digitalnih alata trebao bi tek biti posljednji korak u tom procesu, kad su novi modeli poslovanja uspostavljeni”, kaže Mirjana Samardžić Novoselec i ističe da se često događa da tvrtke uvedu skupe digitalne alate koji im automatiziraju dio poslovanja, ali ne uvode nužne promjene koje omogućavaju rast i razvoj na tržištu. I to je česta zamka koja proces transformacije čini neuspješnim.

Navodi da se Hrvatska ipak pomiče na ljestvici u zadnjih nekoliko godina, kako kroz DESI index tako i na ostalima u okviru kojih se mjeri digitalna spremnost društva, gospodarstva i slično. To znači, kaže, da Hrvatska ima znanja i kapaciteta da postigne bolje rezultate, ali ono što nedostaje je jasna krovna strategija, povezanost različitih aktera i politička volja da se uvedu brze promjene.

To podrazumijeva izmjenu niza zakona i podzakonskih dokumenata koji su zastarjeli, a kako bi građani i poduzetnici brže i jasnije osjetili koristi digitalizacije. “Mnogi poduzetnici su shvatiti nužnost digitalizacije poslovanja, ali malo njih promišlja potpunu promjenu poslovnog modela i veći zaokret u organizacijskog kulturi.

Digitalna transformacija je nešto o čemu se promišlja i na čemu se radi godinama i naša istraživanja pokazuju kako je veliki dio hrvatskih poduzetnika daleko od shvaćanja što ona znači.

Kreiranje novih inovativnih modela, promišljanje disruptivnih praksi, zaokret u odnosima poslodavci-zaposlenici, jačanje kolaboracije, korištenje najsuvremenijih metoda rada kao što su UI, IOT itd. i dalje su nepoznanica većini naših poduzetnik”, kaže članica uprave Apsolona i nadodaje kako se ključ uspjeha nalazi u predanosti uprave da provede promjenu, razumijevanju i podršci zaposlenika da u njoj sudjeluju te u odabiru stručne pomoći koja će tvrtki pristupiti individualizirano, a ne s copy paste rješenjima procesa i digitalnih alata. Ističe da mali poduzetnici posebice razmišljaju kratkoročno i svoja kapitalna ulaganja vežu uz postojeće modele nadograđujući ih, umjesto da naprave ozbiljniji zaokret i investiraju u cjelovitu transformaciju, kako poslovnog modela, tako i načina rada i povećanja profitabilnosti. “Problem svakako predstavlja i financiranje jer poduzetnici u Hrvatskoj očekuju sufinanciranje takvih projekata iz EU fondova i ne vide ih kao primarno vlastito ulaganje koje je nužno. Često se sve svede na ulaganje u IT opremu bez da se prije toga, dio novaca uloži u cjelokupnu strategiju i operativni plan te ideaciju najboljih opcija u okviru transformacije”, kaže Mirjana Samardžić Novoselec koju smo upitali kakvo je stanje po tom pitanju u javnom sektoru.

“Institucije središnje vlasti i jedinice lokalne samouprave posljednje dvije godine prepoznaju važnost digitalizacije. Vidimo to i istražujući Indeks digitalne spremnosti 20 najvećih hrvatskih gradova, u kojem opažamo pomake na bolje.

Svakako je pohvalno što se među gradovima stvorilo svojevrsno natjecanje tko će građanima i poduzetnicima pružiti što više usluga online.

Smart City koncept

Na taj se način povećava transparentnost rada javne uprave, poboljšava komunikacija s građanima te korisnike javnih usluga čini zadovoljnijima.

Ipak, unatoč značajnim naporima na lokalnoj razini, postoji proces za “pametniji” i sustavniji pristup digitalizaciji, prije svega inzistiranju na cjelovitim rješenjima koja za korisnika nude potpuno, a ne samo djelomično automatizirane procese i transakcije”, kaže članica Uprave Apsolona i napominje kako su gradovi zainteresirani i za širi, “smart city” koncept, koji polazi od toga na tehnološki naprednim rješenjima može uvelike povećati kvalitetu života građana u području gradskog prometa, zbrinjavanja otpada, upravljanja javnim površinama i prostorima, energetske učinkovitosti itd.

“Najveći izazov kod ovakvih ulaganja je financiranje jer su pametna rješenja često skupa i stvaraju veliko opterećenje za gradske proračune.

Jedan od vrijednih pomaka u tom smislu je i Centar kompetencija za pametne gradove koji smo zajedno s nizom tehnoloških i istraživačkih tvrtki i Sveučilištem i Gradom Rijekom pokrenuli ne bismo li surađivali na razvoju tehnoloških rješenja upravo po mjeri hrvatskih gradova koji su relativno maleni i slabijih financijskih kapaciteta od svjetskih metropola, a suočavaju s nizom izazova urbanog života”, kaže Mirjana Samardžić Novoselec i poručuje da je dobra vijest i za ministarstva i za gradove to što Europska unija kroz proračun za razdoblje 2021. – 2027. predviđa značajna sredstva za projekte digitalizacije i digitalne transformacije.


Komentari članka

Vezani članci

Kakva vijest! Švedski Stillfront preuzeo Nanobit za gotovo milijardu kuna

18.09.2020.

Ukupni iznos preuzimanja bit će do 148 milijuna dolara

Rastu ‘u inat’ Covidu: Posluju na tržištima od SAD-a do Novog Zelanda, a planiraju i nova zapošljavanja

17.09.2020.

Mate Kostovski, direktor Lemaxa, kompanije specijalizirane za turistički softver najavljuje otvaranje ureda u Osijeku i govori o poslovanju u korona pandemiji.

Hrvatska tvrtka u prvih 6 kompanija u svijetu u jednoj branši

16.09.2020.

Kao certificirani provider tzv. FinOps metodologije svojim klijentima donosi pomak u razumijevanju troškova rada u ‘oblaku’.

Infinum i Porsche Digital u Zagrebu pokreću tvrtku za razvoj softvera namijenjenog auto industriji

09.09.2020.

Tvrtka Porsche Digital Croatia namjerava zaposliti 100 stručnjaka kroz naredne dvije do tri godine, a radit će na razvoju softvera, umjetnoj inteligenciji i strojnom učenju...

AD Plastik najbolji hrvatski izvoznik u 2019. godini, na drugom mjestu Infobip

09.09.2020.

Solinski AD Plastik dobitnik je nagrade Zlatni ključ za najboljega velikog izvoznika u 2019. godini, Infobip je najbolji srednje veliki izvoznik, a Jadran-una u kategoriji male i mikro tvrtke, objavljeno je u utorak na 15. konvenciji Hrvatskih izvoznika.

Tag cloud

  1. 2045 članka imaju tag hrvatska
  2. 2122 članka imaju tag turizam
  3. 1590 članka imaju tag financije
  4. 1319 članka imaju tag izvoz
  5. 1100 članka imaju tag svijet
  6. 879 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1034 članka imaju tag trgovina
  8. 760 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1059 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 872 članka imaju tag investicije
  11. 964 članka imaju tag ict
  12. 1011 članka imaju tag EU
  13. 710 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 905 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 936 članka imaju tag kriza
  17. 622 članka imaju tag maloprodaja
  18. 574 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 521 članka imaju tag tehnologija
  22. 298 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 286 članka imaju tag potpore
  25. 370 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 364 članka imaju tag eu fondovi
  27. 412 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 392 članka imaju tag porezi
  29. 367 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 325 članka imaju tag opg
  31. 433 članka imaju tag dzs
  32. 388 članka imaju tag hnb
  33. 315 članka imaju tag osijek
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 352 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici