Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Stu 2017

Koprivnički Vemo trade ove godine očekuje izvoz 97,5% ukupne proizvodnje u EU

Izvor: lider.media · Autor: Ana Gavranić  

Koprivnički Vemo trade ove godine očekuje izvoz 97,5% ukupne proizvodnje u EU

Koprivnička tvrtka Vemo trade koja se već 25 godina bavi proizvodnjom papirnatih vrećica, čak 99 posto svoje proizvodnje izvozi na tržišta Europske unije. Prošle godine proizveli su 80 milijuna papirnatih vrećica i poslovali s prihodom od 45 milijuna kuna. U rujnu ove godine, Vemo trade nagrađen je Zlatnom kunom koju dodjeljuje Hrvatska gospodarska komora u kategoriji najboljih malih poduzetnika. Tvrtka minuciozno razvija svoj poslovni model i nastoji maksimalno iskoristiti svoje strateške prednosti i znanje, pokušavajući unaprijediti tehnološke procese. Specijalizirala se za točno ciljane segmente tržišta koji su prepoznali njihovu kvalitetu, kako samoga proizvoda, tako i kvalitetu usluge, što je, kako kaže izvršni direktor Davor Jurić, vrlo važno u izvozu.

Kako je počeo biznis tvrtke Vemo trade i kako se razvijao?

Još uvijek jedan od velikih problema je sporost i količina birokracije s kojom se svaki privatni poduzetnik bori svakodnevno. No mora se priznati da se u zadnjih godinu, dvije ipak situacija poboljšava i dosta se radi na olakšavanju poslovnog puta poduzetnicima.
– Tvrtka je počela s radom prije 25 godina i u samom početku radilo se o uvozu papirnatih vreća i prodaji na domaćem tržištu. Nakon vrlo kratkog vremena pokrenuta je prva proizvodnja trgovačkih vrećica klinastog dna, tzv. “škarnicli”. 1995. godine proizvodnja se seli iz unajmljenog prostora u novo sagrađeni poslovni objekt, te se proizvodni program nadopunjuje industrijskim vrećicama zapremnina do 10 kg rasute mase, godinu dana kasnije nabavkom stroja za aplikaciju papirnatih ručki ulazi se u segment nosivih vrećica s ručkom koje su danas jedini tip proizvoda koji radimo. 2008. godine su krenule prve ozbiljnije investicije nabavkom potpune nove linije za automatiziranu proizvodnju papirnatih vrećica s plosnatom papirnatom ručkom i time je započet ciklus investicija koji još uvijek traje i unutar kojeg je do sada uloženo više od 50 milijuna kuna. Najveći pomak je ostvaren 2016. godine kada smo preselili u novosagrađeni objekt u poslovnoj zoni u gradu Koprivnici, gdje smo uz pomoć sredstava dobivenih iz EU fonda u razdoblju od 18 mjeseci povećali proizvodne kapacitete za više od 100% i zaposlili 40 novih radnika.

Koliko ljudi zapošljavate danas?

– Trenutno tvrtka ima 80-ak zaposlenika, s tendencijom rasta ovisno o potrebama daljnjeg širenja proizvodnih i logističkih kapaciteta.

Koje su prednosti i nedostaci kada imate vlastitu tvrtku?

– Najveća prednost je da sami donosite svoje odluke, bile one loše ili dobre, imate tu slobodu razvoja vlastitih ideja. Glavni nedostatak je zasigurno nedostatak slobodnog vremena, jer uspješna firma iziskuje ogromni osobni angažman i jako puno rada.

Što biste istaknuli kao probleme s kojima se susrećete u vašem biznisu?

– Još uvijek jedan od velikih problema je sporost i količina birokracije s kojom se svaki privatni poduzetnik bori svakodnevno. No mora se priznati da se u zadnjih godinu, dvije ipak situacija poboljšava i dosta se radi na olakšavanju poslovnog puta poduzetnicima. Naravno to je vrlo složen i dugotrajan proces i instant boljitak nije ostvariv preko noći. Trenutno je vrlo izražen problem odljev radne snage u razvijeniji dio EU, te nedostatak adekvatnog profila radnika.

Imate li konkurenciju i kako se nosite s njom?

– Kao i svi i mi imamo konkurenciju, svaka konkurencija je zdrava pa čak i ona nelojalna jer uvijek tjera poduzetnika da unapređuje svoje poslovanje i nastoji biti bolji. Naravno teško se je nositi s konkurencijom iz istočnog i jugoistočnog dijela Europe jer je proizvodnja tamo ipak jeftinija nego u Hrvatskoj, isto kao i s dumping cijenama direktne konkurencije u okruženju, ali klijenti su ipak ti koji prepoznaju našu kvalitetu i pružaju nam stalnu podršku u našem daljnjem razvoju. Ipak smo mi već 20 godina u izvozu i znanje koje smo usvojili tijekom tih godina je neprocjenjivi kapital koji nam daje malu prednost ispred konkurencije.

Izvozite čak 99% u Europsku uniju. O kojim zemljama je riječ?

– Očekivani izvoz ove godine će biti cca. 97,5% ukupne proizvodnje, najveće tržište nam je Njemačka, s oko 65%, a ostatak se plasira u Francusku, Austriju, Italiju, Nizozemsku, Irsku, Finsku, Mađarsku…

Kakvi su vaši daljnji planovi?

– Prije svega i dalje opravdavati povjerenje koje nam naši klijenti već godinama ukazuju i dalje intenzivno ulagati u povećanje proizvodnih kapaciteta i pratiti tehnološki razvoj, te pokušati biti još bolji, i naravno pronaći malo slobodnog vremena za obitelj.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatski proizvođači putem Spara izvezli proizvode u vrijednosti 68 milijuna eura

17.01.2019.

Veliki, srednji i mali hrvatski proizvođači putem Spara prošle su godine izvezli proizvode u vrijednosti od čak 68 milijuna eura, odnosno više od pola milijarde kuna, što je rast od 12 posto u odnosu na godinu ranije, i to u Austriju, Mađarsku, Sloveniju

Priručnik za buduće obrtnike

15.01.2019.

Kakav obrt otvoriti i kako plaćati porez?

Nitko neće u poljoprivredu? One hoće! Iza ove uspješne priče stoji simbol muke dalmatinskih žena

10.01.2019.

Spara je isključivo ženski uporabni predmet. Nalik je okruglom jastučiću promjera 15-20 cm. Izrađuje se povezivanjem višekutnih komada raznobojne tkanine kojom se i puni.

Riječki poduzetnici zarađuju sve više novaca, ali plaće radnika baš i ne prate taj rezultat

10.01.2019.

Riječki poduzetnici, kojih je i najviše u okviru pet promatranih gradova (4.568), ostvarili su najbolji financijski rezultat i iskazali najvišu novostvorenu vrijednost, ali plaće su ispod hrvatskog prosjeka

Goleme razlike robnog izvoza među županijama

08.01.2019.

Vrijednost izvoza Grada Zagreba od 33,2 milijarde kuna dva je puta veći od ukupnog izvoza županija Jadranske Hrvatske (15.9 milijardi kuna) i čini trećinu od 104,6 milijardi kuna ukupnog izvoza zemlje

Tag cloud

  1. 1844 članka imaju tag hrvatska
  2. 1867 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 795 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 929 članka imaju tag trgovina
  8. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 803 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 880 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 527 članka imaju tag marketing
  18. 455 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 340 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast