Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Svi 2020

Koliko brzo će se Hrvatska oporaviti od krize?

Izvor: www.dw.com · Autor: Igor Lasić  

Koliko brzo će se Hrvatska oporaviti od krize?

Hrvatska se ubraja među pet članica EU-a čije bi se ekonomske aktivnosti trebale već do kraja iduće, 2021. godine, vratiti na razinu iz zadnjeg tromjesečja 2019. godine, one predkoronske. Ili možda ipak ne? Teško je reći, odnosno - malo tko se danas usuđuje biti iole optimitičan u vezi s izgledima hrvatske ekonomije, kamoli baš toliko. No gornju tezu autorizirao je prošlog tjedna osobno Paolo Gentiloni, povjerenik Europske komisije za gospodarstvo.

Gentiloni uz tu svoju izjavu nije ponudio nikakvo dodatno tumačenje, nego je samo svrstao RH uz Njemačku, Austriju, Poljsku i Slovačku. Ne zna se koliko je i kako riječ o utemeljenoj projekciji, dakle, a koliko o proizvoljnom i neobaveznom stavu. Njegova funkcija u izvršnoj vlasti Europske unije pritom svakako nije neobavezna, baš naprotiv. I bilo bi lijepo ako je u pravu, osim što se ni u samoj Hrvatskoj dosad nitko nije usudio iznijeti ni približno tako optimističan sud.

Politički opasna manipulacija

Primjerice, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković najavio je za narednu godinu pad gospodarstva od 9,4 posto. Hrvatska gospodarska komora javno procjenjuje da će trgovcima – izuzetno važnom segmentu nacionalne ekonomije – za oporavak od pada prouzročenog epidemiološkim mjerama, trebati pet godina. Neovisni komentatori najčešće su i više pesimistični. „Perspektiva je bitno nepovoljnija, nažalost“, rekao nam je o tome ekonomist i analitičar Guste Santini.

„I odmah da kažem da je Gentilonijeva izjava krajnje nedgovorna“, dodao je, „s obzirom na to da u ovom času, a još je rano za preciznije prognoze, prema mjerilima struke možemo predviđati samo loše i gore rezultate. Ništa optimistično. Ta nije to màna s neba, pa da nam padne samo tako. Trebao je izjavu potkrijepiti nekim konkretnim argumentima, izračunima, pokazateljima. U protivnom je riječ o manipulaciji, a to je u ovakvim situacijama čak i politički opasno.“

Santini vjeruje da bi prije mogla biti posrijedi Gentilonijeva pohvala iz usluge hrvatskoj vlasti, pri čemu valja imati u vidu i to da RH ove godine predsjeda EU-om: „On je možda htio napraviti malu uslugu našem premijeru, jer ga to, kao, ništa ne košta. Ali radije vjerujmo brojevima. Turistički stručnjaci u ovoj sezoni očekuju pad između 65 i 90 posto, ovisno o izvoru. Uzmimo optimističniju varijantu, s tim da nam turizam u BDP-u inače daje oko 17 posto.“

RH je 2008. godine bila bolje pripremljena za ekonomski pad

„Izračunajmo sad i taj udio s padom. To znači da ćemo samo od turizma imati pad od 11 posto. Ostatak ukupnog gospodarstva RH također će drastično pasti, bez ikakve sumnje. Zato ja osobno predviđam dvostruko teži pad od onih premijerovih 9,4 posto, ili pak 9,1, koliko nam je prije toga nedavno prorekla Europska komisija. I može se to moje nekom učiniti isuviše pojednostavljenim, ali je i dalje kudikamo sadržajnije od procjene Paola Gentilonija", drži Guste Santini.

Skeptična je i ekonomska konzultantica Mihaela Grubišić Šeba. Ona napominje da u RH djeluje jako malo velikih subjekata koji bi se imali snage koliko-toliko brzo vratiti na stare rezultate, a u ostatku ekonomije teško je naći neko drugo uporište: „Jer, onog trena kad nam padne turizam, nastat će i povelika rupa u javnoj blagajni. Žao mi je što to moram reći, ali brzi oporavak nikako neće biti moguć. Prolongirat će se već i zbog toga što nemamo više nikakvu zalihu radne snage."

„Nemamo je i zbog toga što smo izgubili značajne sektore poput brodogradnje, recimo, pa ne bi ni imao tko apsorbirati tu zalihu radne snage. Tako da ne možemo pokrenuti ni krizne velike javne investicije, ako ih nema tko povući. U tom smislu smo 2008. godine bili pripremljeniji na pad“, rekla nam je Grubišić Šeba, dodajući kako je RH danas ipak obilježena pretežno uslužnom ekonomijom, kao i velikim fiksnim obavezama, npr. javnim dugom i povlaštenim mirovinama.


Komentari članka

Vezani članci

EK planira digitalnim porezom financirati oporavak EU od korona krize

31.05.2020.

Fond za oporavak koji je Europska komisija predložila uključuje 500 milijardi eura ponuđenih državama članicama putem bespovratnih sredstava i 250 milijardi eura povoljnih zajmova, uz sedmogodišnji proračun EU-a ili višegodišnji financijski okvir od 1,1 b

Postali su jedan od najtraženijih artikala na tržištu, a zagrebačka tvrtka to je prepoznala i sjajno im ide

29.05.2020.

Kemoplastika u svom pogonu u Zagrebu sad ‘sklapa’ i traženi artikl. Zahvaljujući mikrobicidnom djelovanju sredstvo posjeduje visoki dezinfekcijski učinak te uspješno reducira broj mikroorganizama s površina. Sredstvo je proizvedeno u njihovu zagrebačkom p

Dan D za europski turizam: Granice se otvaraju 15. lipnja

28.05.2020.

Slovenija je 15. svibnja postala prva europska zemlja koja proglasila kraj epidemije koronavirusa.

Nova pravila: ČETIRI sektora mogu dobiti pomoć, pad prihoda od 50 posto, nema isplate dividende do 2021.

28.05.2020.

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović izjavio je u utorak nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) da postoji konsenzus svih strana o potporama gospodarstvu za mjesece svibanj i lipanj.

Europska komisija predlaže 1850 milijardi eura ‘težak‘ paket pomoći gospodarstvu

28.05.2020.

Paket mjera za oporavak sastoji se od dva dijela - višegodišnjeg proračuna za razdoblje od 2021. do 2027. i instrumenta za oporavak koji će se financirati zaduživanjem na tržištima kapitala uz jamstvo država članica. Ključni dio prijedloga je podizanje g

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2048 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 704 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 992 članka imaju tag EU
  14. 889 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 354 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 301 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija