Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Svi 2020

Koliko brzo će se Hrvatska oporaviti od krize?

Izvor: www.dw.com · Autor: Igor Lasić  

Koliko brzo će se Hrvatska oporaviti od krize?

Hrvatska se ubraja među pet članica EU-a čije bi se ekonomske aktivnosti trebale već do kraja iduće, 2021. godine, vratiti na razinu iz zadnjeg tromjesečja 2019. godine, one predkoronske. Ili možda ipak ne? Teško je reći, odnosno - malo tko se danas usuđuje biti iole optimitičan u vezi s izgledima hrvatske ekonomije, kamoli baš toliko. No gornju tezu autorizirao je prošlog tjedna osobno Paolo Gentiloni, povjerenik Europske komisije za gospodarstvo.

Gentiloni uz tu svoju izjavu nije ponudio nikakvo dodatno tumačenje, nego je samo svrstao RH uz Njemačku, Austriju, Poljsku i Slovačku. Ne zna se koliko je i kako riječ o utemeljenoj projekciji, dakle, a koliko o proizvoljnom i neobaveznom stavu. Njegova funkcija u izvršnoj vlasti Europske unije pritom svakako nije neobavezna, baš naprotiv. I bilo bi lijepo ako je u pravu, osim što se ni u samoj Hrvatskoj dosad nitko nije usudio iznijeti ni približno tako optimističan sud.

Politički opasna manipulacija

Primjerice, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković najavio je za narednu godinu pad gospodarstva od 9,4 posto. Hrvatska gospodarska komora javno procjenjuje da će trgovcima – izuzetno važnom segmentu nacionalne ekonomije – za oporavak od pada prouzročenog epidemiološkim mjerama, trebati pet godina. Neovisni komentatori najčešće su i više pesimistični. „Perspektiva je bitno nepovoljnija, nažalost“, rekao nam je o tome ekonomist i analitičar Guste Santini.

„I odmah da kažem da je Gentilonijeva izjava krajnje nedgovorna“, dodao je, „s obzirom na to da u ovom času, a još je rano za preciznije prognoze, prema mjerilima struke možemo predviđati samo loše i gore rezultate. Ništa optimistično. Ta nije to màna s neba, pa da nam padne samo tako. Trebao je izjavu potkrijepiti nekim konkretnim argumentima, izračunima, pokazateljima. U protivnom je riječ o manipulaciji, a to je u ovakvim situacijama čak i politički opasno.“

Santini vjeruje da bi prije mogla biti posrijedi Gentilonijeva pohvala iz usluge hrvatskoj vlasti, pri čemu valja imati u vidu i to da RH ove godine predsjeda EU-om: „On je možda htio napraviti malu uslugu našem premijeru, jer ga to, kao, ništa ne košta. Ali radije vjerujmo brojevima. Turistički stručnjaci u ovoj sezoni očekuju pad između 65 i 90 posto, ovisno o izvoru. Uzmimo optimističniju varijantu, s tim da nam turizam u BDP-u inače daje oko 17 posto.“

RH je 2008. godine bila bolje pripremljena za ekonomski pad

„Izračunajmo sad i taj udio s padom. To znači da ćemo samo od turizma imati pad od 11 posto. Ostatak ukupnog gospodarstva RH također će drastično pasti, bez ikakve sumnje. Zato ja osobno predviđam dvostruko teži pad od onih premijerovih 9,4 posto, ili pak 9,1, koliko nam je prije toga nedavno prorekla Europska komisija. I može se to moje nekom učiniti isuviše pojednostavljenim, ali je i dalje kudikamo sadržajnije od procjene Paola Gentilonija", drži Guste Santini.

Skeptična je i ekonomska konzultantica Mihaela Grubišić Šeba. Ona napominje da u RH djeluje jako malo velikih subjekata koji bi se imali snage koliko-toliko brzo vratiti na stare rezultate, a u ostatku ekonomije teško je naći neko drugo uporište: „Jer, onog trena kad nam padne turizam, nastat će i povelika rupa u javnoj blagajni. Žao mi je što to moram reći, ali brzi oporavak nikako neće biti moguć. Prolongirat će se već i zbog toga što nemamo više nikakvu zalihu radne snage."

„Nemamo je i zbog toga što smo izgubili značajne sektore poput brodogradnje, recimo, pa ne bi ni imao tko apsorbirati tu zalihu radne snage. Tako da ne možemo pokrenuti ni krizne velike javne investicije, ako ih nema tko povući. U tom smislu smo 2008. godine bili pripremljeniji na pad“, rekla nam je Grubišić Šeba, dodajući kako je RH danas ipak obilježena pretežno uslužnom ekonomijom, kao i velikim fiksnim obavezama, npr. javnim dugom i povlaštenim mirovinama.


Komentari članka

Vezani članci

Poslovni su im rezultati ove godine bolji nego lani, najviše izvoze u Sloveniju, Njemačku i Švicarsku

16.09.2020.

“Do ove godine ta su sredstva bila vrlo malo zastupljena u ukupnom volumenu prodaje. Glavni dio našega proizvodnog programa su sredstva za osobnu njegu i ona za pranje i čišćenje”, ističe Dujmović. Asortiman Swisscolora je u šest kategorija – higijenski p

Banke ukidaju mjere nastale zbog koronavirusa, nema više zamrzavanja dugova

16.09.2020.

Rok za otplatu dugovanja i visina dopuštenih prekoračenja ovisi o politici svake banke.

Omiljeni brend brojnih Hrvata ponovno posluje s dobiti: Uspjeli su zbog dva ključna poteza

16.09.2020.

Kompanija smanjuje broj zaposlenih, otvara manje novih trgovina no što je planirala i trajno zatvara postojeće kako bi smanjila troškove.

Vukovar među 10 najboljih po dobiti

15.09.2020.

Poduzetnici iz Zagreba, Poreča i Rijeke ostvarili su najveću konsolidiranu netodobit prošle godine i vodeći su na ljestvici deset gradova s najvećom zaradom, pokazuje analiza Financijske agencije (Fina). Među top 10 gradova prema kriteriju netodobiti još

‘Hrvatska d.d.‘ - Prihod pao 7,2 posto, rashod viši za 15,2 posto, ukupni gubitak gotovo 18 milijardi kuna

11.09.2020.

Manjak konsolidirane opće države prema nacionalnoj metodologiji u prvom polugodištu je iznosio 17,9 milijardi kuna ili 4,9 posto BDP-a, izvijestio je u četvrtak ministar financija Zdravko Marić predstavljajući na Vladi polugodišnji izvještaj o izvršenju

Tag cloud

  1. 2045 članka imaju tag hrvatska
  2. 2123 članka imaju tag turizam
  3. 1590 članka imaju tag financije
  4. 1319 članka imaju tag izvoz
  5. 1100 članka imaju tag svijet
  6. 879 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1034 članka imaju tag trgovina
  8. 760 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1059 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 873 članka imaju tag investicije
  11. 965 članka imaju tag ict
  12. 1011 članka imaju tag EU
  13. 710 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 905 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 936 članka imaju tag kriza
  17. 622 članka imaju tag maloprodaja
  18. 574 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 521 članka imaju tag tehnologija
  22. 298 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 286 članka imaju tag potpore
  25. 370 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 364 članka imaju tag eu fondovi
  27. 412 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 392 članka imaju tag porezi
  29. 367 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 325 članka imaju tag opg
  31. 433 članka imaju tag dzs
  32. 388 članka imaju tag hnb
  33. 316 članka imaju tag osijek
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 352 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici