Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Sij 2025

Koje sve potpore poslodavci mogu dobiti od države?

Izvor: www.savjeti.hr · Autor: Sanja Bubalo  

Koje sve potpore poslodavci mogu dobiti od države?

Kao poslodavac ste svjesni da imate puno davanja i obveza, no sigurno ste čuli da možete ostvariti pravo i na neke državne potpore te mjere za poticanje zapošljavanja kada vam, pod određenim uvjetima, država sufinancira neke troškove. Koje troškove i kakve uvjete trebate ispuniti, donosimo vam u nastavku.

Pravo na oslobođenje od plaćanja doprinosa na osnovicu za mladu osobu

Poslodavac koji s mladom osobom sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme za razdoblje do pet godina, dužan je obračunavati samo doprinos iz osnovice. Mladom osobom smatra se fizička osoba koja ima manje od 30 godina života i s kojom poslodavac sklapa ugovor o radu na neodređeno te je prijavljuje na obavezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Također, to ne može biti osoba koja je već zaposlena kod poslodavca, mora se raditi o novom radniku.

Ove odredbe Zakona o doprinosima primjenjuju se i na osiguranike po osnovi radnog odnosa i na osiguranike po osnovi radnog odnosa - izaslane radnike.

Loša vijest je da će se ova pogodnost najvjerojatnije ukinuti s novom, 2025. godinom.

Oslobođenje od plaćanja doprinosa na osnovicu

Poslodavac koji s mladom osobom sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme za razdoblje do pet godina dužan je, kao što smo već napisali, obračunavati samo doprinose iz osnovice i to:

doprinos za mirovinsko osiguranje - po stopi od 20 posto, odnosno po stopi od 15 posto za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje
doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) - po stopi od pet posto.
U navedenom razdoblju do pet godina neće postojati obveza obračunavanja i plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje po stopi od 16,5 posto.

Poticaji za zapošljavanje osoba s invaliditetom

Poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom, kao i osobe s invaliditetom koje se samozapošljavaju mogu ostvariti niz poticaja koje osigurava Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Poticaji se odnose na:

subvenciju plaće
sufinanciranje troškova obrazovanja
sufinanciranje troškova prilagodbe radnog mjesta
sufinanciranje troškova prilagodbe uvjeta rada
subvenciju u visini uplaćenog doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje
financiranje troškova stručne podrške
potporu za održivost samozapošljavanja osoba s invaliditetom
sufinanciranje troškova prijevoza osoba s invaliditetom
sufinanciranje troškova rada stručnih radnika i radnih instruktora u integrativnim i zaštitnim radionicama.
Jeste li znali za informaciju da poslodavac čak ima obvezu zapošljavanja određenog broja osoba s invaliditetom, kvotu koju mora ispuniti? Naime, poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika obveznici su kvote, odnosno zapošljavanja određenog broja osoba s invaliditetom. Broj osoba s invaliditetom koje je poslodavac dužan zaposliti izračunava se po stopi od tri posto od ukupnog broja zaposlenih. Poslodavci koji ne ispune kvotu niti zapošljavanjem osoba s invaliditetom niti na zamjenski način, u obvezi su plaćati novčanu naknadu. Novčana naknada iznosi 20 posto minimalne plaće, mjesečno, za svaku osobu s invaliditetom koju je poslodavac bio dužan zaposliti.

Poticaji za zapošljavanje liječenih ovisnika

Poslodavci mogu dobiti i potpore ako zaposle bivše, odnosno liječene ovisnike. Naime, u sklopu projekta resocijalizacije ovisnika o drogama koji su završili neki od programa rehabilitacije i odvikavanja od ovisnosti u terapijskoj zajednici ili zatvorskom sustavu te ovisnika koji su u izvanbolničkom tretmanu i duže vrijeme stabilno održavaju apstinenciju i pridržavaju se propisanog načina liječenja potiče se školovanje i zapošljavanje liječenih ovisnika te njihov povratak u društvo.

U sklopu Projekta provode se i mjere aktivne politike zapošljavanja namijenjene liječenim ovisnicima obuhvaćene Smjernicama za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj za koje je zadužen Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ).

Poticajne mjere

Neke od mjera koje možete kao poslodavac iskoristiti su:

1. sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba iz evidencije HZZ-a te onih koji se nalaze u otkaznom roku
2. financiranje obrazovanja posebnih skupina prema potrebama tržišta rada
3. sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina u programima javnih radova
4. informiranje nevladinih organizacija i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o mjeri javnih radova, načinu izrade programa i ostvarivanju partnerstva u provedbi mjere javnih radova
5. informiranje o mogućnostima sufinanciranja zapošljavanja rehabilitiranih ovisnika putem Mjera aktivne politike zapošljavanja.

Potpore za pripravništvo

Cilj mjere je osposobiti osobe bez radnog iskustva za samostalan rad poticanjem zapošljavanja i sufinanciranjem troška njihovog bruto I iznosa plaće i drugih troškova koji su propisani poslodavcima ovom mjerom.

Zavod dodjeljuje mjesečni paušalni iznos potpore, neovisno o stvarnom trošku poslodavca, u skladu s razinom obrazovanja pripravnika i mogućnosti korištenja porezne olakšice za sufinanciranu osobu. Iznosi potpora mogu se povećati ili smanjiti i tijekom trajanja razdoblja sufinanciranja, a da se pritom ne treba pribaviti suglasnost podnositelja zahtjeva izmjene li se ili dopune propisi na temelju kojih su predmetni iznosi određeni.

Iznos potpore kreće se od 460 do 580 eura s poreznom olakšicom, ovisno o obrazovanju pripravnika. Odnosno, ovisno o tome ima li osoba srednjoškolsko ili visokoškolsko obrazovanje.

Ovom mjerom se pripravnik ne može sufinancirati u trajanju dužem od 24 mjeseca.

Potpore za zapošljavanje osoba uključenih u program POSAO+

Radi se o poticanju zapošljavanja osoba u izrazito nepovoljnom položaju tako da se poslodavcu financiraju troškovi bruto I iznosa plaće. Trajanje mjere je od jedne do dvije godine za osobe koje su uz rad prethodno uključene u program stjecanja srednjoškolske kvalifikacije.

Skupine ciljane ovim programom su:

1. Osobe prijavljene u evidenciji nezaposlenih osoba koju vodi Zavod:

koje nisu bile zaposlene duže od 12 mjeseci i prijavljene su u evidenciju bez prekida unazad 12 mjeseci od podnošenja zahtjeva
koje nemaju srednjoškolsku kvalifikaciju
koje su korisnici zajamčene minimalne naknade prema propisu o socijalnoj skrbi.
Visina potpore ovisi o odrađenim radnim satima, kao i odrađenoj stručnoj spremi. Tako je mjesečna potpora za radnika s osnovnom školom prijavljenog na puno radno vrijeme 840 eura, a na pola radnog vremena 430 eura s uračunatom poreznom olakšicom. Potpora za visokoobrazovanu osobu za puno radno vrijeme iznosi pak 1170 eura s poreznom olakšicom ili 585 eura ako je ta osoba zaposlena na pola radnog vremena.

Potpore za očuvanje radnih mjesta - skraćivanje vremena

Cilj mjere je kao što i naziv kaže sačuvati radna mjesta i to kod poslodavaca koji imaju poteškoća u svom poslovanju. Mjera prestaje biti na snazi 31. prosinca 2024. te ostaje za vidjeti hoće li biti produljena.

Visina potpore za skraćivanje radnog vremena

Potpora se dodjeljuje za privremeno uvođenje punog radnog vremena radnika u trajanju kraćem od mjesečnog fonda sati, i to do najviše 50 posto radnih sati prema kalendaru radnog vremena

Vrijednost iznosa neto naknade sata skraćenog radnog vremena računa se po formuli: do 560 eura podijeljeno s mjesečnim fondom sati za puno radno vrijeme za mjesec za koji je tražena potpora, množen brojem sati za koje se daje potpora.

Za radnike čiji je iznos ugovorene ili propisane neto plaće niži od 560 eura u neto iznosu, uzima se u izračun naknade sata skraćenog radnog vremena iznos ugovorene ili propisane neto plaće.

Potpora se ne može koristiti za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i/ili u razdobljima u kojima radnik ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom i drugim propisima, a ta razdoblja nisu vezana uz predmetnu mjeru skraćenog radnog vremena. Ako poslodavac ima obvezu isplate naknade plaće koja nije vezana uz predmetnu mjeru, obveza ima pravo prvenstva, te se za isto razdoblje se ne može koristiti mjera skraćenog radnog vremena. Na isplatu mjere ne utječe činjenica ako je radnik dio mjeseca primao naknadu plaće po nekoj drugoj osnovi, a dio mjeseca po osnovi korištenja predmetne mjere.

Poslodavac je dužan obračunati i isplatiti doprinose iz i na iznos potpore koju isplaćuje radniku, kao dio plaće koji je dužan isplatiti radniku. Prema odobrenoj potpori Zavod će izvršiti i povrat obračunatih i uplaćenih doprinosa iz i na osnovicu na temelju podatka Porezne uprave iz Obrasca JOPPD. Na godišnjoj razini radnika i/ili poslodavca u prosjeku ne može biti više od 50 posto godišnjeg fonda radnih sati na mjeri skraćenog radnog vremena.

Potpore za usavršavanje

Potpore za usavršavanje namijenjene su isključivo za zaposlene osobe (kao osobe zaposlene u punom radnom vremenu ili nepunom radnom vremenu duže od 20 sati tjedno na neodređeno ili određeno vrijeme te prijavljene u evidenciju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje), u programu sufinanciranja u kojem poslodavac snosi određeni dio ukupnog troška usavršavanja zaposlenih osoba.

Usavršavanje zaposlenih osoba provodi se prema unaprijed definiranom trajanju i programu te je obveza poslodavca kao korisnika potpore na kraju usavršavanja svakoj toj osobi izdati potvrdu o stečenim kompetencijama.

Zahtjev za potporu za usavršavanje poslodavac obavezno podnosi prije početka samog programa. Iznos potpore koju sufinancira HZZ može iznositi najviše 70, a najmanje 50 posto ukupno prihvatljivih troškova, ovisno o veličini poslodavca:

veliki poslodavci - 50 posto (za pojedinog polaznika koji je osoba s invaliditetom do 60 posto)
srednji poslodavci - 60 posto
mikro i mali poslodavci - 70 posto.
Maksimalni iznos potpore koji Zavod isplaćuje poslodavcu može iznositi do najviše 2.000 eura po zaposlenoj osobi kao polazniku programa usavršavanja. Tako isplaćeni iznos potpore obuhvaća sve troškove koji nastanu ili bi mogli nastati u vezi s izvođenjem programa usavršavanja.

Potpore za samozapošljavanje

Potpora za samozapošljavanje je potpora male vrijednosti koja nema obilježja državne potpore za zapošljavanje i usklađena je s Uredbom o potporama male vrijednosti.

Može se dodijeliti nezaposlenoj osobi za pokrivanje troškova za osnivanje i započinjanje poslovanja poslovnog subjekta u sljedećim organizacijskim oblicima - obrt, trgovačko društvo, samostalna djelatnost i ustanova. Trajanje mjere je 24 mjeseca.

Visina subvencije i prihvatljive djelatnosti

Iznos potpore male vrijednosti za samozapošljavanje određuje se prema budućoj registriranoj djelatnosti poslovnog subjekta, a u skladu s Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti (NKD 2007, dalje u tekstu: NKD).

Potpora za samozapošljavanje može se s obzirom na spomenute registrirane djelatnosti dodijeliti za tri skupine korisnika te može iznositi od sedam do 15 tisuća eura. Više o skupinama možete pogledati na stranicama HZZ-a.

Potpore za zapošljavanje u Sisačko-moslavačkoj županiji

Potpora je namijenjena poslodavcima na prostoru Sisačko-moslavačke županije koje se želi potaknuti da zaposle nove radnike.

Ciljane skupine koje se želi zaposliti su:

osobe koje nisu bile zaposlene s redovnom plaćom u posljednjih šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva
osobe koje su u dobi od 15 do 24 godine
osobe starije od 50 godina
osobe bez završenog srednjoškolskog obrazovanja
osobe koje su pripadnici romske nacionalne manjine
osobe koje nemaju radnog staža, a zapošljavaju se na poslovima u zanimanju za koje se nisu školovale
osobe s invaliditetom prijavljene u evidenciji nezaposlenih osoba koju vodi Zavod.
Visina potpore poslodavcima kreće se od 630 do 1020 eura s poreznom olakšicom.

Potpore za zapošljavanje - zeleno/digitalno

Ovom mjerom sufinanciraju se troškovi plaće zaposlenika poslodavcima za zapošljavanje novih radnika u zelenim i digitalnim djelatnostima, a ciljane skupine su osobe u nepovoljnom položaju i one s invaliditetom.

Tko sve spada u ciljanu skupinu?

1. Osobe u nepovoljnom položaju prijavljene u evidenciji nezaposlenih osoba koju vodi Zavod:

a) osobe koje nisu bile zaposlene s redovnom plaćom u posljednjih 6 mjeseci[1] od dana podnošenja zahtjeva
b) osobe koje su u dobi od 15 do 24 godine
c) osobe starije od 50 godina
d) osobe bez završenog srednjoškolskog obrazovanja
e) osobe koje su pripadnici romske nacionalne manjine
f) osobe koje nemaju radnog staža, a zapošljavaju se na poslovima u zanimanju za koje se nisu školovale.

2. Osobe u izrazito nepovoljnom položaju prijavljene u evidenciji nezaposlenih osoba koju vodi Zavod:

a) osobe koje nisu bile zaposlene s redovnom plaćom u posljednjih 24 mjeseca od dana podnošenja zahtjeva
b) osobe koje nisu bile zaposlene s redovnom plaćom u posljednjih 12 mjeseci od dana podnošenja zahtjeva i to:

osobe koje su u dobi od 15 do 24
osobe starije od 50 godina
osobe bez završenog srednjoškolskog obrazovanja
osobe koje su pripadnici romske nacionalne manjine
osobe koje nemaju radnog staža, a zapošljavaju se na poslovima u zanimanju za koje se nisu školovale
3. Osobe s invaliditetom prijavljene u evidenciji nezaposlenih osoba koju vodi Zavod

Odnosi se na osobe koje su izvan sustava osnovnoškolskog, srednjoškolskog ili visokog obrazovanja više od 6 mjeseca od dana podnošenja zahtjeva.
Odnosi se na osobe uključene u program Posao+ koje su izvan sustava osnovnoškolskog, srednjoškolskog ili visokog obrazovanja više od 24 mjeseca od dana podnošenja zahtjeva.
Odnosi se na osobe uključene u program Posao+ koje su izvan sustava osnovnoškolskog, srednjoškolskog ili visokog obrazovanja više od 12 mjeseca od dana podnošenja zahtjeva.

Iznosi potpora kreću se od 370 pa do 950 eura s poreznom olakšicom, pri čemu će poslodavac najvišu potporu ostvariti za visokoobrazovanog radnika s invaliditetom.

Potpore za zapošljavanje novih radnika

Poslodavcu se sufinanciraju bruto troškovi plaće za zapošljavanje novih radnika, posebno iz već ranije navedenih ciljanih skupina. Odnosno zapošljavanje osoba u nepovoljnom/izrazito nepovoljnom položaju te osoba s invaliditetom. Visina potpore kreće se od 330 eura za osobe s najnižim stupnjem obrazovanja do 880 eura za visokoobrazovane radnike i to s uračunatom poreznom olakšicom.

Čitajte i druge tekstove autorice Sanje Bubalo koja piše prvenstveno o biznisu i financijama, ali ima i korisne životne savjete.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora i/ili autorovih sugovornika koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatskoj odobreno 1,24 milijarde eura: Novac ide u željeznice, savjetovanje i priuštivo stanovanje

18.03.2025.

Grupa Europske investicijske banke (EIB) lani je u Hrvatskoj odobrila nova sredstva u rekordnom iznosu od 1,24 milijarde eura, što je gotovo trostruko više no godinu ranije, pri čemu su lanjski zajmovi većinom bili okrenuti ozelenjivanju prometa, gradova

Zlato obara rekorde: Zbog carinskog rata cijena unce iznad 3000 dolara

18.03.2025.

Zlato je tako na putu da mu cijena poraste i drugi uzastopni tjedan, za oko tri posto. Kako ističu inozemni analitičari za CNBC, rast cijene zlata odražava očekivanja ulagača da će trgovinske tenzije vjerojatno postati još ‘užarenije‘ prije nego li dođe d

Na kraju veljače bilo blokirano gotovo 199 tisuća građana, javlja Fina

13.03.2025.

Na kraju veljače u očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje evidentirano je 198.987 potrošača, što je za 0,2 posto manje nego u prethodnom mjesecu te 5,8 posto manje nego prije godinu dana, izvijestila je Fina.

Na Wall Streetu kaos kakav se dugo ne pamti, u par dana skoro je izbrisan BDP Njemačke, oglasila se i Bijela kuća!

12.03.2025.

Strah od recesije i trgovinskih ratova s Kanadom, Meksikom i Kinom izazvao je naglu prodaju dionica, a volatilnost na tržištu skočila je na najvišu razinu u posljednjih godinu dana. Banke režu prognoze, hedge fondovi povlače kapital, no u Bijeloj kući nit

Što će njemačko oslobađanje bilijuna eura donijeti hrvatskom dugu?

10.03.2025.

Pad njemačkih obveznica povećava zabrinutost na europskom tržištu a ostavlja posledice i hrvatskom dugu zbog naglog rasta prinosa

Tag cloud

  1. 2704 članka imaju tag turizam
  2. 2579 članka imaju tag hrvatska
  3. 1691 članka imaju tag svijet
  4. 1381 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1926 članka imaju tag financije
  6. 1610 članka imaju tag izvoz
  7. 1485 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1291 članka imaju tag trgovina
  9. 1350 članka imaju tag ict
  10. 1185 članka imaju tag investicije
  11. 1256 članka imaju tag industrija
  12. 1054 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1026 članka imaju tag menadžment
  14. 855 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 1154 članka imaju tag EU
  16. 624 članka imaju tag opg
  17. 772 članka imaju tag maloprodaja
  18. 525 članka imaju tag poticaji
  19. 648 članka imaju tag tehnologija
  20. 688 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 382 članka imaju tag potpore
  23. 963 članka imaju tag kriza
  24. 508 članka imaju tag eu fondovi
  25. 483 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 513 članka imaju tag porezi
  27. 475 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 485 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 426 članka imaju tag osijek
  30. 514 članka imaju tag obrazovanje
  31. 536 članka imaju tag krediti
  32. 423 članka imaju tag start up
  33. 494 članka imaju tag dzs
  34. 436 članka imaju tag energetika
  35. 458 članka imaju tag BDP
  36. 410 članka imaju tag hnb
  37. 421 članka imaju tag vlada
  38. 336 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor