Koje poljoprivredne kulture su rasle, a koje podbacile?

U Hrvatskoj je prošle godine proizvedeno 17 posto više pšenice nego 2014. godine, a porasla je i proizvodnja i ječma, soje, maslina, ali je ljetna suša smanjila proizvodnju niza kultura, primjerice, kukuruza za 17 posto, pokazuju statistički podaci o biljnoj proizvodnji u 2015. godini

Po podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), proizvodnja pšenice lani je povećana za 17 posto, na 758.638 tona. Pšenicom je bilo zasijano 10 posto manje površina ili 140.986 hektara, dok je prirod po hektaru porastao sa 4,2 tone 2014. godine na 5,4 tone.

Proizvodnja ječma porasla je za 10 posto, na 193,5 tisuća tona, dok je još više, za 27 posto, na 71,7 tisuća tona, porasla proizvodnja zobi. Pod ječmom je lani bilo nešto više od 43,7 tisuća hektara, što je 5 posto manje nego godinu prije, dok je zob bila posijana na oko 23,5 tisuća hektara ili 11 posto više.

Statistički podaci o proizvodnji u prošloj godini pokazuju znatan rast površina i proizvodnje soje - pod sojom je bilo gotovo 89 tisuća hektara, što je čak 89 posto više nego 2014. godine, a proizvodnja je porasla za 49 posto, na 196,4 tisuće tona. Prirod soje po hektaru lani je iznosio 2,2 tone po hektaru, dok je 2014. godine iznosio 2,8 tona po hektaru.

Proizvodnja aromatskog, začinskog i ljekovitog bilja lani je porasla za 42 posto, na 2.800 tona, a porasle su i površine na kojima se to bilje sijalo, za 28 posto, na 5,3 tisuće hektara.

Ljetna se suša, pak, odrazila na proizvodnju najvažnije proljetne kulture, kukuruza - na 263.970 hektara proizvedeno je 1,7 milijuna tona kukuruza, što je 17 posto manje nego 2014. Površine pod kukuruzom lani su porasle za 5 posto, no ostvarena prosječna proizvodnja kukuruza po hektaru je pala sa 8,1 tonu 2014. godine na 6,5 tona po hektaru lani.

Prošle je godine smanjena proizvodnja i nekih drugih važnijih usjeva. Tako je proizvodnja uljane repice smanjena za 20 posto, na 56,8 tisuća tona. Pod uljanom repicom je bilo gotovo 22 tisuće hektara ili 5 posto manje nego godinu prije.

Znatno je pala, za 46 posto, na 756,5 tisuća tona, proizvodnja šećerne repe. Lani su znatno smanjene i površine pod šećernom repom, za 37 posto, na 13,9 tisuća hektara, a prirod po hektaru smanjen je sa 63,6 tona 2014. na 54,5 tona po hektaru prošle godine.

Za 5 posto, na 94 tisuće tona, pala je proizvodnja suncokreta, kojim je lani bilo zasijano 34,5 tisuća hektara, što je otprilike ista površina kao i godinu prije. Prirod po hektaru prošle je godine iznosio 2,7 tona, dok je godinu prije bio 2,9 tona.

Statistika bilježi visok rast proizvodnje nekih važnijih vrsta povrća, primjerice rajčice za 74 posto, na 36,3 tisuće tona, salate za 61 posto, na 5,3 tisuće tona, bijelog kupusa za 56 posto, na 36,4 tisuće tona, mrkve za 40 posto, na 11,6 tisuće tona, paprike za 20 posto, na 15,8 tisuća tona, luka i češnjaka za dva posto, na 32,9 tisuće tona.

Istodobno je osjetnije pala proizvodnja lubenica, za 38 posto (na 15,9 tisuća tona), graha za 33 posto (1,8 tisuća tona), cvjetače i brokule za 19 posto (1,9 tisuća tona), a pala je i proizvodnja graška za 9 posto (oko 3,9 tisuća tona), krastavaca i kornišona za 8 posto (7,6 tisuća tona), itd.

Podaci DZS-a pokazuju i da je proizvodnja mandarina lani bila gotovo prepolovljena, proizvedeno je 35,9 tisuća tona tog voća, što je čak 45 posto manje nego 2014. godine.

U 2015. je u Hrvatskoj proizvedeno i 101,8 tisuća tona jabuka, što je 1 posto manje nego godinu prije, dok je proizvodnja breskve i nektarina porasla za 14 posto, na gotovo 6 tisuća tona, krušaka za 23 posto, na 5,3 tisuće tona, a šljiva za 59 posto, na 12,9 tisuća tona.

Nakon što je 2014. godine zabilježen pad proizvodnje maslina za čak 74 posto, lani je zabilježen snažan rast proizvodnje, za čak 220 posto, na 28,3 tisuće tona. No, to je još uvijek manje nego 2013. kada je, prema prošle godine objavljenim statističkim podacima, bilo proizvedeno nešto više od 34 tisuće tona maslina.

U Hrvatskoj je prošle godine proizvedeno i nešto više od 154,2 tisuće tona grožđa, što je 14 posto više nego u godini ranije. Površine pod grožđem su ostale na istoj razini - 26 tisuća hektara, a prirod po hektaru je iznosio 5,9 tona (5,2 tone 2014.).

Podaci o biljnoj proizvodnji obuhvaćaju i površine korištenog poljoprivrednog zemljišta - lani su te površine bile 1.537.629 hektara korištenih poljoprivrednih površina ili dva posto više nego u godini ranije. Od ukupnih površina korištenog poljoprivrednog zemljišta na voćnjake se odnosi 2 posto površina, vinograde 1,7 posto, maslinike 1,2 posto, povrtnjaci u ukupnim površinama imaju udio od 0,1 posto, a isti je udio i rasadnika, košaračke vrbe i božićnih drvaca.

U ukupno zasijanim površinama najveći udio imaju žitarice, 58,3 posto, potom industrijsko bilje (19,9 posto), zelena krma s oranica i vrtova (13,5 posto), itd.