Kinezi zbog imidža kupuju masline i ulje

Svuda vlada borba do istrebljenja. Moraš biti konkurentan s prihvatljivom kvalitetom, rokovima isporuke, posebnim popustima, ali i osobnim poznanstvima – veli Ivan Mikšić, vlasnik Tvornice turbina Karlovac (TTK), čija se tvrtka, koja se, među ostalim, bavi proizvodnjom brodske opreme, prema podacima HGK, lani našla među prvih 25 hrvatskih tvrtki izvoznika na kinesko tržište.

Nužno se fokusirati
Iako su na istočnom tržištu lani izvezli oko 250.000 eura, sada, u vrijeme krize, osjećaju pad proizvodnje, smanjeni broj narudžbi u brodskoj industriji za 30 posto, pa čak i na kineskom jeftinijem tržištu gdje se brodovi pretežito proizvode serijski. Lada Karninčić iz tvrtke Trenton, koja se bavi proizvodnjom maslinova ulja, u Kini je prisutna od 2005. Ideju za širenje na to tržište dobila je jednostavno.

- Tržište EU-a za nas je za sada nedostupno pa smo morali tražiti alternativna rješenja. U Kini je lakše prodrijeti, barem što se maslina i maslinova ulja tiče, jer nema zaštitnih carina – tvrdi.

Proizvode nude trgovačkim lancima, a Kinezi ih, barem za sada, kupuju zbog imidža i prestiža, a naviku tek stvaraju, kaže Karninčić i savjetuje da se za uspjeh na tom tržištu mora fokusirati na ciljanu skupinu jer se teško može konkurirati cijenom i količinom, ali može kvalitetom.

Nema uspjeha preko noći
Poanta je, ističe, da država treba raditi na stvaranju imidža države jer Kinezi, objašnjava, nemaju nikakvu predodžbu o Hrvatskoj, pogotovo ne kao mediteranskoj zemlji. Robert Ryslavy iz tvrtke Telegra, koja proizvodi prometne sustave za autoceste i tunele, a ujedno izvozi u Kinu, kaže kako je njihova uprava već prije nekoliko godina donijela odluku o globalnom poslovanju.

Navodi da je Kina perspektivna i zahtijeva dugoročna ulaganja, što znači da ništa ne dolazi preko noći. U Kini, osim toga, imaju i podružnicu u kojoj je zaposleno troje ljudi, što je krucijalno, kaže Ryslavy, za razvoj odnosa s potencijalnim partnerima i klijentima koje moraju uvjeriti u vrijednosti koje dobivaju suradnjom s Telegrom.

Kompletan lanjski izvoz u Kinu iznosio je 35,3 milijuna dolara, dok je iz nje u Hrvatsku uvezeno robe za 1,88 milijardi dolara. Deficit u razmjeni s tom zemljom teži 1,85 milijardi dolara.