Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Tra 2016

Kakvim se čudom cijena hektara državne oranice sa 26 tisuća poveća na 1,2 mil. kuna?

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Božica Babić  

Kakvim se čudom cijena hektara državne oranice sa 26 tisuća poveća na 1,2 mil. kuna?

Čemu služi ovoliko pumpanje cijene zemljišta u Vukovarsko-srijemskoj županiji i što ono skriva, ostaje, nažalost, i dalje enigma čije rješenje znaju samo činovnici u DUUDI-ju koji su udarili pečat na procjenu stalnog sudskog vještaka na koju se pozivaju.

Kakav je to "kvasac" s kojim cijena jednog hektara državnih oranica naraste sa 23-26 tisuća kuna na čak 1,193.939 kuna?! I prosječni laik, ali i oni upućeniji u aktualne cjenike poljoprivrednog zemljišta na tržištu RH na prvu bi loptu pomislili da je riječ o nenamjernoj pogrešci nekog državnog činovnika koji se zaštićen hladovinom jakog kolektivnog ugovora apsolutno ne zamara ni manjkom potrebne stručnosti, ni rezultatima svojeg učinka. Bi li, pomislih na trenutak, ovu cjenovnu enigmu s hrvatskim oranicama mogao možda odgonetnuti dosjetljivi profesor Baltazar iz popularnih crtića?

Pumpanje cijene
O čemu je zapravo riječ? Državni ured za upravljanje državnom imovinom, odnosno Povjerenstvo za raspolaganje nekretninama u vlasništvu RH u friško usvojenom dokumentu, koji se odnosi na darovanje državnih nekretnina Vukovarsko-srijemskoj županiji radi osnivanja poduzetničke zone Vuka, navode brojke koje opstati mogu jedino u nekom virtualnom svijetu. Ustvrdili su, naime, da 33 hektara oranica koje se nalaze u katastarskoj općini Bršadin, a pripadaju portfelju države, vrijede više od 39 milijuna kuna. U dokumentu stoji i podatak da je tu procjenu obavila osoba s diplomom arhitekture i certifikatom stalnog sudskog vještaka.

Podatke koje je podastrla potom je potvrdio i Odjel procjene Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI). Iščitavanje spomenutih brojki urodilo je naravno konkretnim pitanjem Državnom uredu. Zatražen je odgovor "temeljem kojih kriterija je procijenjeno da 332.185 četvornih metara državnih oranica u Vukovarsko srijemskoj županiji vrijedi 39,398.673 kuna?" Prvo je zazvonio telefon, osoba s druge strane "žice" čudila se "čemu pitanje kada je odgovor već sadržan u samom dokumentu?" Ostadoh ipak ustrajna, novinarski crv nije dopuštao povlačenje. Odgovor je stigao s pojašnjenjem:

"Obavještavamo vas da je vrijednost nekretnina utvrđena prema procjeni stalnog sudskog vještaka iz Vinkovaca (podaci poznati redakciji) te potvrđena od strane Odjela procjene Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom". U okviru Ministarstva poljoprivrede još od 2009. aktivna je Agencija za poljoprivredno zemljište koja upravlja hektarima u vlasništvu države. Na webu Agencije moguće je doznati cijene svih kategorija zemljišta u vlasništvu države, tamo stoji da početna cijena jednog hektara oranica u Vukovarsko srijemskoj županiji iznosi između 23-26 tisuća kuna.

Kod prodaje licitacijom maksimalno je dopušteno uvećanje za 100 posto na početnu cijenu. Kupuje li se pak u toj županiji zemljište od privatnih vlasnika top parcele moguće je dobiti po 70-80 tisuća kuna za hektar. Čemu ovoliko pumpanje cijene i što ono skriva iza "zavjese" ostaje nažalost i dalje enigma čije rješenje znaju samo činovnici u DUUDI-ju koji su udarili pečat na procjenu stalnog sudskog vještaka.

Šume neprivatizirati
Bildanje cijene hektara državnih oranica tek je jedna od ilustracija iz postupaka birokracije. Što tek reći o činjenici da su i Hrvatske šume stavljene na listu 54 državne tvrtke za koje će natječajem izabrani konzultanti uskoro ocijeniti jesu li za prodaju "bez" ili "uz" prethodno obavljeno restrukturiranje. Agenciju Alan, svojedobno etiketiranu velikim aferama, Agroduhan, Lipovicu gdje se proizvode radijatori ili požešku Orljavu koja u RH šiva najbolje muške košulje treba odmah unosno prodati.

Međutim, Hrvatske šume su nacionalno bogatstvo koje traži još bolju zaštitu, a ne privatnog vlasnika kojemu je profit jedini cilj. Slovenci su svoje šume dali u koncesiju na 20 godina koja izlazi ovog lipnja. Krajem 2015. osnovali su državnu tvrtku koja će preuzeti natrag gotovo devastirane površine, drvna sirovina je završila u izvozu, a njihova drvoprerađivačka industrija gotovo je nestala. Trebamo li i mi proći tu kalvariju ili možemo pravodobno izvući pouku?


Komentari članka

Vezani članci

Nikad manje nezaposlenih u Hrvatskoj: sezona puni tržište rada

12.06.2026.

Krajem svibnja ove godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 61.298 nezaposlenih što je 11.933 ili 16,3 posto manje nego u svibnju lani te najmanje otkako se vodi evidencija, pokazuju HZZ-ovi podaci objavljeni u sri

Žito grupa objavila najnovije kotacije: Pogledajte trenutačne otkupne cijene pšenice, ječma i uljarica

12.06.2026.

Donosimo detaljan pregled cijena pšenice, ječma i uljarica po klasama i prijemnim mjestima za ovogodišnji rod, uz ključne uvjete otkupa i obračuna kvalitete.

Neretvanske lubenice stižu na tržište, proizvođači strahuju od albanske konkurencije

11.06.2026.

Maloprodajna cijena lubenica na početku sezone ne bi trebala biti znatno viša od jednog eura po kilogramu ako je otkupna oko pola eura, kaže Željko Bjeliš

Na 37 ha eko pašnjaka Matija Kopić razvija sustav pašne proizvodnje s govedima, pilićima i kokama

08.06.2026.

Cilj nije samo regenerativna poljoprivreda, nego i obnova lokalnih zajednica te povratak ljudi u ruralna područja, kaže Kopić, koji na pašnjaku pokraj Creta Viljevskog uzgaja 40 krava, a u proljetnom ciklusu planira uzgoj oko 4.500 brojlera i oko 900 nesi

Mladi krumpir im je glavni fokus prihoda, cijena mu dostiže 2 eura po kilogramu

08.06.2026.

Obitelj Rogera Lindroosa u Finskoj mladi krumpir uzgaja na 12 hektara, s prosječnim prinosom većim od 10 tona po hektaru. Danas su izvađeni iz zemlje, sutra su već u Helsinkiju

Tag cloud

  1. 2867 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2715 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1577 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1254 članka imaju tag investicije
  13. 1082 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1084 članka imaju tag menadžment
  15. 697 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 363 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 521 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 454 članka imaju tag start up
  28. 539 članka imaju tag porezi
  29. 516 članka imaju tag eu fondovi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 366 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 531 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 418 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 346 članka imaju tag hgk