Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Velj 2016

Kada država zapošljava, prednost nema struka, već stranačke i rodbinske veze

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Božica Babić  

Kada država zapošljava, prednost nema struka, već stranačke i rodbinske veze

U Agenciji za plaćanja u poljoprivredi posao su dobili pojedinci s prometnom, ugostiteljskom i sličnim diplomama, ali i bez diplome, a onima koji su stali na pola puta do završetka faksa navodno se mjesečno odobrava dodatak na plaću od osam posto za troškove studiranja.

Ovih je dana na adresu jedne zagrebačke kompanije s tradicijom poslovanja mjerljivom desetljećima stigao sudski dopis koji ih je, na prvu loptu, ostavio u šoku. Naime, u primljenoj obavijesti je stajalo kako gotovo već trideset godina posluju pod pogrešnim nazivom te čim prije moraju iz svoga imena izbaciti ni manje ni više već - dva suvišna zareza?!

Nakon prvog šoka i nevjerice gdje su i što su zgriješili jer, nikada nisu imali nikakvih skrivenih namjera varati ni državu ni pravosuđe, isčitali su pojašnjenje koje više podsjeća na neki ne baš duhoviti vic nego na očekivano odgovorno postupanje institucije čija je ipak primarna zadaća posredovati i odlučivati u spornim međusobnim odnosima poduzetnika ili potaknuti brže i kvalitetnije rješavanje mnogih stečajnih postupaka. Onaj u zagrebačkoj Nami primjerice, otvoren je još u ljeto 2000. godine.

Nenamjerna pogreška
No, vratimo se još na trenutak doista zanimljivu obrazloženju u spomenutom sudskom dopisu. U njemu stoji kako je sudac N.N. "postupajući po službenoj dužnosti" ustanovio da je netko od državnih činovnika zaduženih za provedbu upisa tvrtki u sudski registar prije više od dva desetljeća "u rješenju očiglednom pogreškom upisao interpukcijski znak zareza." Nenamjerno? Ili, iz neznanja? Bit će da je bliže istini ipak ova druga konstatacija, jer i u tadašnjem praskozorju nastanka hrvatske demokracije, baš kao i sve godine poslije, prednost u zapošljavanju tamo gdje se država javlja u ulozi poslodavca svuda i uvijek uglavnom su imali podobni stranački miljenici, ne struka.

Suvišni "zarezi" zapravo su samo jedna od brojnih ilustracija nagomilanih kroz minule godine unutar svih državnih, javnih i pravosudnih adresa. O takvim trendovima, koje je svaka dosadašnja politička garnitura, neovisno o bojama stranačkog kolorita, vrlo obilato koristila tijekom svoga mandata slikovito svjedoči i Agencija za plaćanja u poljoprivredi koja drži "šapu" nad svim financijama vezanim uz nacionalni agrar.

Magična granica
Riječ je naime, o godišnjem iznosu koji se do sada vrtio u rasponu od tri do četiri milijarde kuna, a za koju godinu kada se ispune uvjeti da sve potpore za poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo dolaze iz blagajne Europske komisije taj će iznos nabujati na više od pet milijardi kuna. U Agenciji, koja bi doista morala biti uzoran školski primjer za cjelokupan birokratski aparat, da su stručnost i iskustvo isključivi kriteriji za zapošljavanje, a motiv potencijalnim kandidatima iznimno je dobar budući da su plaće za trećinu veće od sličnih pozicija u ostatku javno-državnog aparata, pozapošljavano je brojno šaroliko društvo temeljem stranačkih i kumskih veza.

Agronomi, veterinari, ekonomisti i pravnici struke su koje traže poslovi što se obavljaju u okvirima Agencije, postavljeni kroz križaljku koju dijelom uvjetuju i pravila postavljena iz Bruxellesa. Međutim, u brojci koja se kod osnivanja vrtjela na oko 200-njak zaposlenika, a danas je vjerojatno već probila magičnu granicu od 700, budući da je krajem 2014. bilo 658 djelatnika, posao su dobili pojedinci s prometnom, ugostiteljskom i sličnim diplomama, ali i bez diplome. Onima koji su stali na pola puta do završetka faksa navodno se mjesečno odobrava dodatak na plaću od osam posto za troškove studiranja. Novcima poreznih obveznika.

Ništa novo
Most i Domoljubna koalicija u postizbornom razdoblju, sve do ulaska u Banske dvore zaklinjali su se da struka nema alternativu. U praksi to nažalost, baš i nisu potvrdili. Iako su kod izbora ministara imali ponuđene osobe s referencama dio imenovanih ipak ne spada u tu kategoriju. Stoga je opravdana bojazan da ni drugi krug izbora dužnosnika neće struku gurnuti u prvi plan. Opet bi mogli isplivati kadrovi koji će griješiti sa zarezima ili ugostitelji umjesto agronoma.


Komentari članka

Vezani članci

'Pouzdana logistika, stalna cijena i dovoljne količine ključ su dobre pozicije u hotelima'

23.01.2020.

Bez turističke sezone i naši bi poslovni rezultati bili znatno slabiji, što bi se na koncu loše odrazilo na količinu proizvoda, iskorištavanje proizvodnih kapaciteta, pa i na broj radnih mjesta

'Suočeni smo s padom industrijske proizvodnje. Ne uvedemo li promijene bit će još i gore'

23.01.2020.

Hrvatska industrija sve više osjeća posljedice pada industrijske proizvodnje u Njemačkoj i Italiji, našim vodećim vanjskotrgovinskim partnerima, upozoravaju ekonomisti.

Preko SPAR-a prodali proizvode u vrijednosti većoj od 70 milijuna eura

20.01.2020.

Odličnim izvoznim rezultatima mogu se pohvaliti i tvrtke koje proizvode SPAR robne marke za trgovine u Sloveniji i Italiji. Pritom se ističu istarska tvrtka Alden, koja izvozi premium bakalar i masline, Vindija, koja proizvodi smrznuti burek sa sirom, te

Sve više poduzetnika u djelatnosti taksi-službe

17.01.2020.

Na prvom je mjestu po ostvarenoj dobiti Rijeka plus d.o.o. iz Rijeke, s ostvarenih 5,1 milijun kuna dobiti, najveći broj zaposlenih imalo je društvo Autotrans d.d. iz Cresa koje je ostvarilo i najveći ukupan prihod u iznosu od 260,2 milijuna kuna, a najve

200,9 milijuna eura za promicanje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU

16.01.2020.

Programi bi trebali informirati EU i globalne potrošače o različitim EU shemama kvalitete, kao što su zemljopisne oznake ili ekološki proizvodi.

Tag cloud

  1. 1964 članka imaju tag hrvatska
  2. 1997 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1266 članka imaju tag izvoz
  5. 860 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1012 članka imaju tag svijet
  7. 990 članka imaju tag trgovina
  8. 1023 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 852 članka imaju tag investicije
  10. 931 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 868 članka imaju tag industrija
  14. 612 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 379 članka imaju tag poticaji
  21. 513 članka imaju tag tehnologija
  22. 434 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 425 članka imaju tag dzs
  30. 381 članka imaju tag hnb
  31. 309 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 365 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg