Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Lip 2020

Jahtaš ostavi više od 600.000 € u Hrvatskoj, ali ima jedna stvar koja mu zadaje glavobolje

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Bruno Lucić  

Jahtaš ostavi više od 600.000 € u Hrvatskoj, ali ima jedna stvar koja mu zadaje glavobolje

Otkako je zbog koronavirusa 'krahirao' avioprijevoz koji se sporo oporavlja te kruzing turizam, koji se za ovu ljeto može 'otpisati', na svaku novu jahtu u dubrovačkom akvatoriju gleda se kao na tračak nade za ionako mizernu turističku sezonu, piše.

Jahtaši nisu digli ruke od hrvatske obale pa tako ni od Dubrovnika, a najbolji uvid u situaciju zasigurno ima direktor BWA Yachting Hrvatska Dorijan Dujmić.

- Interes jahtaša za Hrvatsku je poprilično velik ove godine s obzirom na to da se Hrvatska prema nautičkom turizmu otvorila ranije nego druge zemlje na Mediteranu, što je svakako pozitivno. Ukupan broj jahtaša s velikim jahtama većima od 24 metra koji su uplovili u Hrvatskoj je trenutno samo 30 posto manji nego lani, što, uzevši sve okolnosti u obzir, i nije tako strašno veliki pad, tim više što imamo najave da će se to, ako ovako nastavi, to stvarno nadoknaditi kroz sedmi i osmi mjesec jer veliki broj plovila kreće na krstarenje Hrvatskom. To je na neki način bilo i očekivano jer nema bolje socijalne distance u tom vidu turizma ljudi putuju svojim privatnim zrakoplovima i borave na svojem plovilu. Taj vid turizma može ići dalje, uvjeren je Dujmić.

- Dubrovnik je uvijek bio i za većinu plovila će ostati prva ulazna luka u Republiku Hrvatsku, iz bilo kojeg smjera da dolaze, moraju stati u Dubrovniku tako da promet jahti u Dubrovniku, po mom mišljenju, nije značajnije pao. Na prvi pogled, netko tko ne zna što se dešava, ne bi ni znao da je u Dubrovniku nešto drukčije, osim što je manji broj ljudi na ulicama zbog situacije s avioturizmom. Jahtaši ostaju duže, nemaju kamo otići tako da ovi koji su sada došli, većina ostaje u Hrvatskoj do daljnjega, pojašnjava prvi čovjek BWA Yachting Hrvatska.

Korona je sa sobom donijela i određene novine.

- Što se tiče promjena, vlasnici plovila ograničavaju svojoj posadi izlaske i traže da, kada putuju, budu u samoizolaciji, čak i u zemljama kao što je Hrvatska gdje to nije obavezno. Dakle, nakon što doputuju smješteni su u hotelima 14 dana u samoizolaciji nakon čega ih testiramo na covid i ukoliko su negativni, dozvoljava im se ukrcaj na brod, to je jedna značajna promjena, ističe sugovornik.

Najveći broj klijenata dolazi iz SAD-a i Rusije.

- Oni dolaze iz sredina koje su puno striktnije od nas, primjerice, to su klijenti koji dolaze iz SAD-a, malo su preplašeni jer ne znaju gdje dolaze tako da se prvih dana svi strogo pridržavaju nošenja maski gdje god se kreću, a onda nakon desetak dana, kad vide da smo i mi malo opušteniji onda su i oni opušteniji, onda malo više izlaze u gradove na kopno, a u početku ne idu nigdje, dodaje.

Naravno, ponašanje i navike klijenata također su se promijenile.

- Recimo, transfer s aerodroma - radimo samo s vozačima koji u svojim vozilima imaju pregradu između vozača i putničkog prostora, ljudi se tada osjećaju sigurnije. Nažalost, nešto manje zalaze u restorane, a dobar dio restorana je i zatvoren, tek sada otvaraju ovi neki renomiraniji koji privlače takve goste, kazuje Dujmić.

Također, napominje kako država najviše profitira od dolaska jahtaša pa tako navodi primjer jednog vlasnika i njegovog plovila koji su u Hrvatskoj boravili tri tjedna, a koji su u Lijepoj našoj za to razdoblje ostavili sveukupno 610 tisuća eura plaćenih poreza.

To što je avioprijevoz, posebno u Dubrovniku, u fazi 'zacjeljenja', puno ne utječe na jahtaše.

- Klijenti lete privatnim zrakoplovima, to su mahom vlasnici plovila ili klijenti koji si mogu priuštiti da unajme jedno takvo plovilo. Za njih nema problema, čak im i pašu manje gužve na aerodromu i oni lete privatnim letom, ali problemi nastaju kad moraju dolaziti članovi posade jer nije stvar samo Dubrovnika i Hrvatske, u cijelom svijetu su obustave letova, mislim čak veći problem trenutno u svijetu, pogotovo za pomorce, nisu toliko letovi koliko vize, ljudima masovno ističu vize, kako schengen vize tako i B1 i B2 vize za SAD i općenito je cijeli vizni režim u kolapsu. Jer, danas ako moraš ići u Ameriku ili ako si Filipinac i moraš doći u Europu, nemaš gdje aplicirati za vizu jer su sve ambasade zbog covid-a zatvorene. Trebalo bi se dogovoriti na nivou Europske unije: onaj tko je imao vizu a istekla mu je i nije je mogao produžiti da mu se produži 3 ili 6 mjeseci. Dosta je klijenata koji bi došli, a trebaju vizu. Nedavno su me tako zvali za klijente iz Indonezije kojima je istekla schengen viza i zbog toga oni ne mogu u Hrvatsku iako su htjeli doći privatnim zrakoplovom, žali se Dubrovačkom vjesniku Dujmić.

- Kad smo se već otvorili kao država, kad već privlačimo takvu klijentelu bilo bi dobro da se uvede onaj režim koji je vrijedio prije našeg ulaska u Europsku uniju: da se na graničnom prijelazu izdaju turističke vize valjanosti dva tjedna za kratkotrajni boravak u turističke svrhe u Hrvatskoj. Ponavljam, ti klijenti ne mogu ući u Hrvatsku, ambasade u inozemstvu su sve zatvorili zbog covid-a i klijenti ne mogu aplicirati, ali već kad dolaze, neka im se, kao nekad, u zračnoj luci izdaju 15-dnevne turističke vize koje bi se ujedno morale i platiti pa bi i od toga i državni proračun imao korist, to bi, s obzirom na situaciju s covidom, bilo najbezbolnije rješenje, poručuje Dujmić.

Dolaze iz Crne Gore

Hrvatska je postala daleko pristupačnija za jahtaše, posebno ako se usporedi sa susjednom Crnom Gorom.

- U Crnoj Gori je dosta komplicirana procedura, oni još uvijek traže karantenu za neke kategorije ljudi. Oni se bukvalno i slijepo drže 'pravila': ako si Talijan - ne možeš, ako si Hrvat možeš ući! Ne uzimaju u obzir da su to sve ljudi koji zajedno žive tjednima, ako ne i mjesecima na plovilu, znači nema razloga razlikovati ih po nacionalnosti. Da ima korone na brodu, imali bi je svi, a ne samo jedna osoba. Iskreno, nismo imali nijednu jahtu koja je iz Hrvatske išla u Crnu Goru, dešava se obrnuto: dođu u Crnu Goru, tamo im kažu da moraju ostati u karanteni onda me nazovu i pitaju ima li karantena u Hrvatskoj, mi kažemo da nema i onda dođu, priča Dujmić.


Komentari članka

Vezani članci

Dok drugi čekaju strance, domaći gosti u Mlinima spašavaju sezonu: hotelijeri ih mame nižim cijenama smještaja i povoljnim izletima. Svima dobro!

18.06.2020.

– Odlučili smo se na ovo ne znajući kako će tržište reagirati, ali smo htjeli pokušati. Ispalo je kako treba, zato što smo prvi to napravili, a drugi su ostali i dalje zatvoreni. Njima za ovakav proces treba puno više odlučivanja jer su to korporacije, a

British Airways za tri tjedna vraća letove za Split, Zagreb i Dubrovnik, u koji će opet letjeti i najveća baltička zrakoplovna tvrtka Air Baltik

18.06.2020.

Trenutno je još uvijek obavezna samoizolacija od 14 dana po dolasku u Veliku Britaniju, no kompanije bazirane u ovoj zemlji vrše pritisak na nadležna tijela kako bi se ta restrikcija ukinula što bi uvelike olakšalo ponovno uspostavljanje zračnog prometa.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji trenutno se odmara oko 3900 turista, tek 10 posto od lanjskog broja gostiju u ovo vrijeme

18.06.2020.

Po vrstama komercijalnog smještaja, najviše turista koji trenutno borave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ili njih više od dvije tisuće odabralo je sobe i apartmane za iznajmljivanje.

Nautička predsezona propala, no za špicu još ima nade

11.05.2020.

Hrvatska ima najveću charter flotu na svijetu s oko 4000 brodica. Ova je sezona trebala biti rekordna, no koronavirus je pomrsio račune i nautičarima, pa iako je brodica idealno mjesto za izolaciju, nautička je predsezona propala. No za špicu sezone još i

Do otvaranja granica 15 tisuća plovila na sidru

08.05.2020.

Vjeru da sezona još nije izgubljena imaju i na riječkom području. Osobito kada je riječ o nautičkom turizmu gdje unatoč ograničenjima, smatraju na Kvarneru, možemo postići dobre rezultate. Slamka spasa vidi se u nautičkom turizmu zbog činjenice da turisti

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2074 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1076 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1046 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 719 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 695 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 385 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 310 članka imaju tag opg
  35. 238 članka imaju tag koronavirus
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 302 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici