Iznadprosječna regija - Izvozni rezultati i dalje cvjetaju na sjeveru

U sjevernoj hrvatskoj regiji pet je županija: Varaždinska, koja je prema prvom pisanom spomenu najstarija hrvatska županija i spomenuta je točno 20. kolovoza 1181. godine u Povelji hrvatsko-ugarskoga kralja Bele III., zatim tu je Međimurska županija, prostorno jedna od najmanjih hrvatskih županija, ali i jedna od najgušće naseljenih. Kao i Međimurska, Krapinsko-zagorska županija jedna je od manjih, ali je gustoćom stanovnika iznad prosjeka države i uz Međimursku i Varaždinsku županiju najgušće je naseljeno područje Republike Hrvatske. Bjelovarsko-bilogorska županija sa sjedištem u Bjelovaru jedna je od najtransparentnijih hrvatskih županija, a Koprivničko-križevačka diči se rudnim bogatstvima, pa iz te županije kažu kako podravski energetski pojas bogatstvom i proizvodnjom zemnog plina i kondenzata čini važnu energetsku osnovicu Hrvatske.

Sjeverna regija može se pohvaliti trenutačno najvažnijom stavkom hrvatskoga gospodarstva. Dok su se nekad prije korone brojili turisti, sada se broje šleperi koji odlaze u inozemstvo, a izvoz ove regije prednjači u odnosu na ostatak Hrvatske.

– Regija sjever vodeća je u Hrvatskoj prema udjelu prihoda od prodaje u inozemstvu u ukupnim prihodima. U duljem razdoblju (2015. – 2018.) bio je veći od 30 posto, dok se za RH kretao oko 20 posto – kaže Nikola Nikšić, certificirani savjetnik za menadžment iz tvrtke Konter.

Lagani pad
Nikšić dodaje da ipak postoji i nešto što zabrinjava. Iz trenutačno dostupnih podataka iz godišnjih izvještaja za 125 tisuća poduzeća za 2019. vidi se da je vrijednost prihoda od izvoza za 2019. za 24,2 milijarde kuna manja od vrijednosti za 2018. te da je udio prihoda od izvoza pao na 17,4%.

– U regiji sjever broj izvoznika nije znatno pao, samo jedan posto za razliku od RH, gdje je broj izvoznika pao za šest posto. U sjevernoj regiji pad prihoda od izvoza izražen u postocima približan je vrijednosti za RH (za sjever 15,1%), a udio izvoza u prihodima pao je na 27%. Ako bi ti podaci bili točni i ako se nakon objave preostalih godišnjih izvješća udjeli znatnije ne promijene, to bi značilo da se već u 2019., prije pandemije osjetio efekt očekivanoga ekonomskog zastajanja u zemljama koje su naša dominantna izvozna tržišta. Na žalost, kada je u pitanju izvoz, a za regiju sjever to je iznimno važna tržišna perspektiva, davno je konstatiran kontinuiran izostanak sistemskih rješenja i aktivnosti koje bi utjecale na povećanje prihoda od izvoza, jačanje konkurentnosti hrvatske ekonomije i umanjile štete od interne recesije na domaćem tržištu – objašnjava Nikšić.

Blaga dominacija
U regiji sjever djeluje 14 tisuća poduzetničkih organizacija, što predstavlja 11% ukupnog broja poduzetničkih organizacija u RH. Zapošljavaju 126 tisuća radnika, što je udio od 13,3% u ukupnom broju radnika realnog sektora RH (947 tisuća). Udio poslovnih prihoda koje su ostvarili za 2019. iznosi 743 milijarde kuna, nešto je manji u odnosu na broj poduzeća i radnika, i iznosi 10,3%. Gotovo proporcionalno udjelu prihoda, identičan je i udio neto profita regije – 10,8% (sjever 3 – RH 28,2 milijarde kuna).

Mjereno udjelima kvantitativnih podataka, u regiji je vodeća Varaždinska županija, koja s 30% poduzeća i 35% uposlenih (43 tisuće) regije ostvaruje 36% poslovnih prihoda i 35% neto profita regije sjever. Blago dominira nad Međimurskom županijom (udio od 25% u broju poduzetnika regije, 23% u broju zaposlenih, 21% u poslovnim prihodima i 22% u neto profitu) te Krapinsko-zagorskom (17% – 17% –18% – 21%). Prema tim kvantitativnim kriterijima preostale dvije županije iskazuju oprečne udjele: Bjelovarsko-bilogorska (16% – 12% – 11% – 5%) i Koprivničko-križevačka (14% – 14% – 16% – 18%).

Broj poduzeća Bjelovarsko-bilogorske županije od 2,2 tisuće gotovo je identičan broju poduzeća u Krapinsko-zagorskoj, ali upošljavaju manje radnika i generiraju znatno manje prihoda i s malim udjelom neto profita sudjeluju u neto rezultatu regije. Ta županija nema 'teškaše' koji generiraju velike prihode kao što su Vindija (3 milijarde kuna), Koka (1,3 milijarde) i Boxmark (1,2 milijarde) u Varaždinskoj, Podravka (2,1 milijardu) i KTC (1,6 milijardi) u Koprivničko-križevačkoj županiji, Vetropack (0,88 milijardi) i Omco Croatia (0,64 milijarde). U Bjelovarsko-bilogorskoj samo je jedno poduzeće s poslovnim prihodima većima od od pola milijarde kuna (Prima Commerce, 0,52), dok su u Međimurju tri igrača s tom razinom prihoda (MI Vajda –0,52, L&P tehnologije – 0,51 i Metss – 0,47).

Bez strateške transformacije
Prema veličini struktura poduzetnika regije sjever odgovara standardu za cijelu RH. Velika 43 ostvaruju 23,6 milijardi kuna ili 30% poslovnih prihoda regije, 200-tinjak srednje velikih 20 milijardi ili 26%, a 1500 malih 23 milijarde ili 30%. Ostatak od 14% poslovnih prihoda regije ostvaruje 12 tisuća mikropoduzetnika s 32 tisuće ili jednom četvrtinom radnika regije.

– U regiji sjever, kao i u cijeloj RH, nakon 2015. kada su investicije u novu dugotrajnu imovinu iznosile više od tri milijarde kuna (za Hrvatsku više od 37 milijardi kuna) došlo je do znatnog pada u 2016. i nakon toga stagnacija u sljedeće tri godine. Poduzeća su se uglavnom fokusirala na jačanje prodaje robe i usluga iz postojećeg portfelja na postojećim tržištima, uzdajući se u njihov rast, izbjegavajući izlazak iz zone komfora i ulazak u nove poslovne pothvate i promjene. U proteklom se razdoblju uporno orkestrirano izbjegavalo pokretanje novih investicijskih ciklusa na područjima istraživanja i razvoja, širenja tržišta, povećanja dodane vrijednosti robe i usluga, razvoja novih kompetencija i poslovnih modela i digitalnih platformi za potporu poslovanju – napominje Nikšić.

S obzirom na to da se na razini države, kada se to s obzirom na povoljne uvjete iz eksternoga gospodarskog okružja moglo, nisu provele promjene s obilježjima 'strateške transformacije', isto se nije dogodilo ni u većini poduzetničkih organizacija. A to se odnosi i na poduzetništvo regije sjever i vidljivo je iz trendova i vrijednosti ključnih pokazatelja promatranih u petogodišnjem razdoblju. Tek blagi rast u iznimno povoljnom razdoblju ne jamči sigurnost i stabilnost u krizi kakva nas je pogodila kada se na nadolazeću ekonomsku krizu nadogradila nepogoda zvana korona.

Uspješni 'teškaši'
A korona se dogodila i 'teškašima' poput Podravke, Belupa ili Vetropack Straže, koji su unatoč krizi nastavili poslovati prilično uspješno, iako je bilo malih trzavica, prije svega u Vetropack Straži. Iako je 2019. godine Grupa u globalu uprihodila 700 milijuna franaka, tvornica u Humu zaslužna je za 20 posto prodaje, što predstavlja petinu cijele Grupe. No, zbog velike izvozne orijentacije i zbog fokusa na kanal HoReCa, početak 2020. i koronakriza doveli su Vetropack Stražu u probleme.