Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Tra 2020

Ivanišin i Kabashi: Zahtjevi investitora i prenormiranje noćna su mora arhitekata

Izvor: www.lider.media · Autor: Aleksandra Brzić  

Ivanišin i Kabashi: Zahtjevi investitora i prenormiranje noćna su mora arhitekata

Arhitekti Krunoslav Ivanišin i Lulzim Kabashi imaju zajednički ured Ivanišin.Kabashi.arhitekti već petnaest godina, za kojih su izgradili respektabilno ime u domaćim i regionalnim okvirima. Već na početku posla izlagali su 2010. na Venecijanskom bijenalu u paviljonu Crne Gore, a veliki projekti samo su se nizali. Zasad, kažu, nemaju problema s krizom izazvanom koronavirusom, a kad prođe, uvjereni su u građevinski procvat
Razgovor s arhitektima Krunoslavom Ivanišinom i Lulzimom Kabashijem dogovoren je prije potresa u Zagrebu, uvjetovao ga je slučaj, kao, uostalom, i sve stvari u životu, a potres ga je učinio aktualnim i prigodnim. Naime, mnogo je zgrada stradalo, posebno u centru, i pred strukom će biti velikih izazova za rekonstrukciju i adaptaciju. Ali ne samo pred strukom. Arhitekte, građevinare i investitore godinama muči pretjerana regulacija, odnosno propisi, koji su često toliko zahtjevni i neizvedivi da investitori od projekata unaprijed odustaju, smatraju naši sugovornici, vlasnici i direktori renomiranoga arhitektonskog ureda Ivanišin.Kabashi.arhitekti, danas angažirani na nekoliko velikih projekata, arhitekti prema čijim zamislima već godinama niču građevine u zemlji i inozemstvu.

Tragedija, ali i prilika
No, koliko god paradoksalno zvuči, Kabashi smatra da je možda baš potres prilika da se središte Zagreba obnovi što brže, kvalitetnije i bolje, jer Zagreb kakvog danas znamo nastao je većim dijelom nakon potresa 1880. godine.

– Nevrijedne zgrade treba srušiti i na njihovom mjestu sagraditi nove, a one koje su povijesno i estetski vrijedne treba obnoviti, unijeti u njih nove materijale, željezo i armirani beton i na taj ih način stabilizirati – ističe Ivanišin, ali da bi se sve to realiziralo potrebno je stvoriti uvjete pod kojima će se investitorima isplatiti ulagati.

Krunoslav Ivanišin i Lulzim Kabashi poznaju se sa završnih godina fakulteta, a profesionalno su počeli surađivati vrlo brzo nakon što su 1996. – 1997. diplomirali i stekli uvjete za samostalno projektiranje. Na početku su imali svatko svoj ured ovlaštenog arhitekta, u Zagrebu, odnosno Dubrovniku, kada je i počela njihova suradnja na različitim projektima, obiteljskim kućama, stambenim zgradama i interijerima.

– To s jedne strane nisu bila najsretnija vremena za arhitekturu, jer kao da se još nije znalo u kakvom bismo točno sustavu kao arhitekti privatnici trebali raditi. No, s druge strane, neodređenost i tranzicija pružale su priliku nekome izvan institucija da krene u posao grlom u jagode. Našli smo se u poziciji da radimo glavne projekte po sasvim nedorečenim urbanističkim planovima i ishodimo lokacijske i građevinske dozvole s vlastitim imenom i pečatom a da nikad prije nismo vidjeli kako propisno uvezan idejni ili glavni projekt uopće izgledaju. Nijedan od nas dvojice prije svog projektnog ureda nije radio u nekom drugom projektnom uredu, jer takva su bila vremena – projektiralo se vrlo malo, sustav se tek izgrađivao ili je nama to tada tako izgledalo –​ prisjeća se Ivanišin.

Trajno i stabilno
Zajednički poslovni put i čvršće povezivanje označio je arhitektonski ured koji su osnovali 2006. godine i nazvali ga prema vlastitim prezimenima, Ivanišin.Kabashi.arhitekti, jer su htjeli da to bude nešto trajno i stabilno, kažu, kao i ono što projektiraju i grade.

– Zajedno smo počeli raditi 2003. – 2004. godine na projektu obiteljske kuće u Zagrebu, koja je u razmjerno kratkom roku bila projektirana i sagrađena, a potom i nominirana za nagradu za stambenu arhitekturu Udruženja hrvatskih arhitekata. Za to je bilo dovoljno da smo u neformalnom poslovnom odnosu, svaki sa svojim uredom ovlaštenog arhitekta. Godine 2004. ušli smo i u prvi veliki projekt, to je bila javna garaža u Dubrovniku i sportska dvorana osnovne škole do nje, jedan od prvih projekata i realizacija javno-privatnog partnerstva u Hrvatskoj – ističe Kabashi.

Domaći i strani projekti
Poslovi su iz dana u dan rasli, pa su uz tri kolege arhitekta na projektima angažirali i hrvatske i strane studente koji su kod njih odrađivali praksu. Garaža u Dubrovniku je završena 2009. godine, a u međuvremenu su pobijedili na tri domaća i jednom međunarodnom natječaju. Tu prvu fazu rasta zaključuju izložbom na Venecijanskom bijenalu u paviljonu Crne Gore 2010., gdje su predstavljali svoj projekt uređenja brane Mratinje, pobjednički rad međunarodnog natječaja crnogorske vlade iz 2009. godine.

Život ide dalje
Posljednjih nekoliko godina sve je više dobrih projekata na dobrim lokacijama, napominju. Privode kraju radove na dvama gradilištima u Dubrovniku, gdje je u izradi ili se čekaju dozvole za još nekoliko projekata, rade na projektu rekonstrukcije u povijesnoj jezgri Korčule za jednu stranu kompaniju, a u Zagrebu se, osim spomenutog hotela, grade dvije manje stambene zgrade i obiteljska kuća u rezidencijalnom dijelu grada. K tome i dalje su angažirani na projektima u inozemstvu, tako da posla ne nedostaje te ih je trenutačno u uredu šestero zaposlenih visokoobrazovanih arhitekata i dvoje studenata na praksi. A upravo su poslovi u inozemstvu bili ključni za preživljavanje u kriznim vremenima i posredno im donijeli nove kvalitetne projekte.

– Od prvog dana do danas glavni problem je uvijek isti – prenormirani urbanistički planovi i predugo vrijeme potrebno za ishođenje raznoraznih dozvola i suglasnosti. Možda će se nešto u tom smislu popraviti prelaskom na digitalno ishođenje dozvola i suglasnosti u zadnjih pola godine, ali to još ne možemo sa sigurnošću reći – ističe Ivanišin, inače i doktor arhitekture te docent na Katedri za projektiranje na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.

Zasad nemaju problema s krizom izazvanom koronavirusom, iako se zbog pandemije osjeća neizvjesnost. Godišnji prihodi su im stabilni, od 2016. kreću se oko tri milijuna kuna.

– Prođu li problemi uzrokovani koronavirusom za nekoliko mjeseci, planiramo povećati ured za još nekoliko arhitekata i jednog administratora. Nedavno smo kupili nova računala, koja još nismo uspjeli ni raspakirati, ali posla ima, i na projektima trenutačno radimo od kuće. Gradilišta nisu zatvorena, dovršavamo postojeća, radi se punom parom, a nadamo se uskoro i brojnim novima – ističe ovaj arhitektonski i poduzetnički dvojac koji ulazi u petnaestu godinu, više nego uspješnog, zajedničkog poslovanja.


Komentari članka

Vezani članci

Postali su jedan od najtraženijih artikala na tržištu, a zagrebačka tvrtka to je prepoznala i sjajno im ide

29.05.2020.

Kemoplastika u svom pogonu u Zagrebu sad ‘sklapa’ i traženi artikl. Zahvaljujući mikrobicidnom djelovanju sredstvo posjeduje visoki dezinfekcijski učinak te uspješno reducira broj mikroorganizama s površina. Sredstvo je proizvedeno u njihovu zagrebačkom p

Domaća tvrtka prilagodila se situaciji: Napravili proizvod za kojim vlada velika potražnja, a krenuo je i izvoz

29.05.2020.

Ovaj prerađivač čelika, aluminija i inoxa pravi je primjer kvalitetnog vodstva i pravovremene prilagodbe potrebama tržišta, čak i u nezavidnom, izrazito otežanom periodu za poslovanje.

Ovo je čovjek koji je pred pet godina sve stavio na kocku i s frendom uložio u Muzej iluzija.

26.05.2020.

Rijetko koji spomen imena nekog muzeja u ljudima izaziva ushićenje kao što je to slučaj s Muzejom iluzija. Ovaj je muzej, naime, u svega nekoliko godina postao sinonim za zabavu. Priča koja je svoj početak 2015. dobila u Zagrebu uspješno se proširila po č

Mario Jurišić: Moramo se okrenuti domaćoj proizvodnji hrane i vina

22.05.2020.

Suočeni s globalnom pandemijom koja je brojne vinare dovela u nezavidan položaj, odlučili su pokušati ponuditi ljudima nešto drugačije. Tako su Kos - Jurišići krenuli prvi s piknikom u vinogradu.

Nizozemac u Hrvatskoj otvorio tvrtke, želi usred krize zaposliti puno ljudi

18.05.2020.

"Evo zbog covida će se mnoge kompanije odlučiti da im zaposlenici i nakon epidemije rade od doma. Zašto onda ti ljudi recimo ne bi mogli raditi iz Hrvatske? Hrvatska bi mogla ponuditi neke beneficije strancima da dođu živjeti i raditi iz Hrvatske za stran

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2048 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 702 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 991 članka imaju tag EU
  14. 889 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 353 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 377 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 301 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija