Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Stu 2018

Istražili smo koji su hotelijeri uspješno odoljeli manjku gostiju, a koji su pokleknuli

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Istražili smo koji su hotelijeri uspješno odoljeli manjku gostiju, a koji su pokleknuli

Slabija turistička sezona odrazila se i na rezultate poslovanja hotelskog sektora. Najveći hrvatski hotelijeri u prvih devet mjeseci ostvarili su solidan rast prihoda, ali uz znatno slabiju profitabilnost. Pritom su najuspješnije kompanije zadržale dvoznamenkaste stope zahvaljujući ulaganjima u kvalitetu dok su neke ozbiljno pokleknule pred nepovoljnim tržišnim trendovima

Nakon nekoliko zlatnih godina u 2018. došlo je do stagnacije rasta turističkog prometa u ljetnoj sezoni. Stoga je većina turističkih kompanija u dosadašnjem dijelu godine zabilježila slabije rezultate nego u istom lanjskom razdoblju.

Osam najvećih hotelijera izlistanih na Zagrebačkoj burzi u devet mjeseci ostvarilo je solidan rast poslovnih prihoda od gotovo osam posto, ali uz znatno niži rast dobiti, koji je iznosio tek 2,7 posto. Pritom se rezultati pojedinačnih kompanija osjetno razlikuju.

Dvije od tri vodeće hotelijerske kompanije, Valamar Riviera i Maistra, i dalje bilježe visoke stope rasta prihoda i dobiti dok je treća po veličini, Plava laguna, ozbiljno posustala. Usporavanje rasta bilježi i Arena Hospitality grupa, a najveće razočarenje je opatijska Liburnija riviera.

S druge strane, najveći rast prihoda ostvario je zadarski Turisthotel, a po rastu dobiti prednjače biogradski Ilirija hoteli.

Najveća turistička grupacija Valamar Riviera u prvih devet mjeseci zabilježila je rast poslovnih prihoda za 11,2 posto i neto dobit za 10,5 posto. Unatoč nepovoljnim kretanjima na tržištu, Valamar je ostvario rast noćenja za četiri posto, a zahvaljujući ulaganjima uspjeli su povećati i prosječne cijene za pet posto. Sve je to, uz kontrolirani rast operativnih troškova, dovelo do dvoznamenkastog rasta poslovnih rezultata.

U Valamaru su ove godine okončali investicijski ciklus vrijedan više od 700 milijuna kuna, koji je doveo do podizanja kvalitete usluga. U trećem kvartalu u konsolidirane rezultate uključen je i Valamarov udjel u Hotelima Makarska s doprinosom od dva postotna boda na rast prihoda.

Rovinjska Maistra u stopu prati Valamar bilježeći slične trendove rasta. Kompanija u sastavu Adris grupe je, u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, ostvarila četiri posto više noćenja gostiju, uz povećanje prosječne cijene noćenja od tri posto, što je dovelo do rasta poslovnih prihoda od 10 posto i dobiti od 12 posto.

Maistra nastavlja s razvojem kvalitete svog portfelja pa se tako u ovoj godini očekuje razina ulaganja u visini od oko 500 milijuna kuna. U tijeku je završetak hotela Park, čime će se zaokružiti vrhunska hotelska ponuda u Rovinju. Još bolje rezultate od matične kompanije bilježi ovogodišnja Maistrina akvizicija, HUP Zagreb, koji je ostvario devet posto više noćenja, uz rast prihoda od 13 posto i dobiti od čak 25 posto.

Porečka Plava laguna, zadnja iz trolista hotelijerskih kompanija s više od milijardu kuna prihoda, nije uspjela obuzdati nepovoljne tržišne trendove. Usporavanje potražnje u razdoblju visoke turističke sezone dovelo je do pada noćenja od 1,5 posto. Ipak, zahvaljujući rastu cijena od 4,3 posto ostvaren je nešto viši poslovni prihod, ali je zato dobit bila niža nego u istom lanjskom razdoblju.

Porečka kompanija u vlasništvu Lukšić grupe u promatranom razdoblju završila je temeljitu rekonstrukciju turističkog naselja Park Resort. Riječ je o najznačajnijoj ovogodišnjoj investiciji vrijednoj 35 milijuna eura. Uz matičnu kompaniju, u sastavu Plave lagune nalazi se umaški Istraturist te dubrovački Jadranski luksuzni hoteli.

Arena Hospitality Group, koja posjeduje hotele u Hrvatskoj, Njemačkoj i Mađarskoj, u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je prihode od 678,6 milijuna kuna, što je 5,5 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Međutim rast dobiti bio je znatno skromniji, tek 0,66 posto.

Iako je većina prihoda (490 milijuna kuna) ostvarena u Hrvatskoj, kompanija bolje rezultate bilježi na inozemnim tržištima, na kojima joj je operativna dobit porasla gotovo 20 posto. U kompaniji naglašavaju da je poslovanje u ovoj godini bilo opterećeno rastućim troškovima rada, gospodarenja otpadom i servisa za čišćenje, zbog čega je operativna dobit ostala na razini 2017. godine.

Najveći rast prihoda (13,2 posto) u prvih devet mjeseci ostvario je zadarski Turisthotel zahvaljujući velikim investicijskim ulaganjima kojima je značajno podignuta kvaliteta smještajnih i ostalih usluga. U turističkom naselju Zaton, u kojem se nalazi glavnina kapaciteta, ostvaren je rast noćenja od šest posto dok je hostel Forum imao pad od devet posto. Tijekom ove godine kompanija je za kapitalne investicije izdvojila 161,7 milijuna kuna, a najveći dio odnosi se na ulaganje u nove apartmane te kupnju kamp kućica i glamping šatora.

Među turističkim kompanijama koje se dobro nose s padom potražnje je i biogradska tvrtka Ilirija hoteli. U devet mjeseci 2018. godine ostvarila je rast prihoda od 7,5 posto, uz skok dobit od 11,6 posto. U kompaniji ističu da su ostvareni rezultati posljedica rasta temeljnih operativnih pokazatelja poslovanja, značajnih poslovnih aktivnosti u produljenju sezone, diversificiranih turističkih programa i ponude, investicijskih ulaganja u razvoj nove ponude i podizanja kvalitete sadržaja te kontrole troškova. Posebno se izdvaja kamping sektor jer je ostvario rekordnu sezonu uz rast dolazaka od 11,8 posto i noćenja od 6,5 posto.

Najviše je pak podbacila tvrtka Liburnija riviera hoteli. Opatijski turistički div prvih devet mjeseci ove godine završio je s neto dobiti od tek 20,2 milijuna kuna, što je 67 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Smanjeni su i poslovni prihodi, i to za 1,5 posto, u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Istodobno, ukupni rashodi porasli su za 16,4 posto, na 259,1 milijun kuna.


Komentari članka

Vezani članci

Damir Novotny: Zašto se plaće u Hrvatskoj ne mogu podignuti na 7500 kuna

18.03.2019.

Plaće i povećavanje blagostanja kućanstava povezani su s rastom opće učinkovitosti nacionalne ekonomije i produktivnosti rada: ako raste produktivnost, mogu rasti i plaće. Ako se plaće povećavaju Vladinim fiskalnim intervencijama, kao što je to bio slučaj

STARTUPOVI: Mogu li tvrtke iz garaže spasiti hrvatsku ekonomiju?

18.03.2019.

Kao i uvijek s ekonomijom, stvari nisu jednostavne iako u ovom slučaju, ako ništa drugo, postoje relativno jasni argumenti za obje perspektive.

Hrvatska interesantna kineskim turistima, ali nedostaju izravni letovi, bolji vizni režim

15.03.2019.

Hrvatska ima sve što traže kineski turisti, od kulturne, povijesne i prirodne baštine do autohtonosti, bogate gastronomije, folklora i modernih festivala, te ih se već ove godine očekuje mnogo više iako ostaju problemi vezani uz vizni režim, nedostatak iz

Prosječna plaća u Zagrebu gotovo tisuću kuna viša od prosjeka Hrvatske, najviša 11.878 kn

15.03.2019.

Prosječna neto plaća zaposlenih u Zagrebu za lanjski prosinac iznosila je 7.260 kuna, što je za 0,41 posto manje nego u mjesecu ranije te 2,5 posto više u odnosu na prosinac 2017., podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i

Kraljevstvo za čistačicu

14.03.2019.

Bolje su plaćene nego sveučilišni profesori, ali neće svatko da čisti. Da nije vrijednih Imoćanki i Vrgorčanki stanje u sezoni bi bilo užasno

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1892 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 982 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 940 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 671 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 842 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 490 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 565 članka imaju tag maloprodaja
  18. 533 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 345 članka imaju tag poticaji
  22. 412 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 247 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 367 članka imaju tag BDP
  39. 328 članka imaju tag porezi
  40. 266 članka imaju tag investicija